U Kelnu jedan Bosanac, njegova žena i njihovo osmoro djece svakog mjeseca primaju 7250,77 eura od države. A muškarac zapravo već 23 godine uopšte ne bi smio biti u Njemačkoj. U međuvremenu je više puta krivično gonjen. Kancelarija ipak nastavlja isplaćivati novac. Kako je to moguće?, pita se najtiražniji njemački list Bild.

Huso B. se prvi put pojavljuje u Kelnu 2003. godine. Bosanac, koji potiče iz romske porodice, nema nikakva lična dokumenta. Njegov zahtjev za azil biva ubrzo odbijen: Bosna i Hercegovina se smatra sigurnom zemljom porijekla. Huso B. potom nestaje – i 2007. ponovo se pojavljuje u Njemačkoj, prenosi Bild.

Ponovo biva protjeran i ponovo uspijeva ostati u Njemačkoj jer uzima advokata i podnosi tužbu u vezi sa pravom na boravak. Postupak se razvlači dvije godine, a potom njegov zahtjev opet biva odbijen. I ponovo ga niko ne deportuje. Čak ni onda kada počini krivična djela.

OD 2010. VIŠE KRIVIČNIH PRIJAVA

Bild piše i kako je Huso B. policiji poznat zbog raznih prevara. “Ali, on ne radi samo na svojoj kriminalnoj karijeri. Ovaj Bosanac u Kelnu osniva porodicu i sa ženom dobija  osmoro djece. I prima pomoć od države prema Zakonu o naknadama za azilante: po 835,24 eura „pomoći za životne potrebe“ za njega i njegovu ženu, te između 630,81 i 817,71 eura po djetetu, zavisno od uzrasta. To ukupno iznosi preko 87.000 eura godišnje. Porodica ionako ne plaća stanarinu, jer živi u oronulom bloku za azilante u Kelnu. Poređenja radi, prosječan par u Njemačkoj raspolaže, prema Saveznom zavodu za statistiku, neto prihodom od 4496 eura. Na osmoro djece dodaje se 2072 eura dječijeg doplatka, što ukupno iznosi 6.568 eura mjesečno”, piše njemački tabloid.

IZOSTANAK DEPORTACIJE ZBOG DJECE

Grad Keln se zbog zaštite podataka ne želi izjašnjavati o slučaju Huso B. Navode da „u slučaju nedostatka prava boravka obaveza napuštanja zemlje ne može uvijek biti sprovedena. Ovdje se moraju uzeti u obzir, između ostalog, … porodične okolnosti. Kažu da, ukoliko su djeca pogođena deportacijom – čak i samo posredno – to se posebno mora uzeti u obzir.”

Dakle deportacija Huse B. se ne sprovodi zbog djece. S obzirom da porodica već dugo živi u Njemačkoj, više ne primaju samo osnovne naknade za azilante, nego i takozvane „povećane analogne naknade“, u visini redovne socijalne pomoći. Prema navodima grada Kelna, samo u toj metropoli na Rajni postoji sedam desetočlanih porodica s maloljetnom djecom, koje primaju naknade za azilante.

ŠTA HUSO B. KAŽE NA SVE TO

Bild ima na uvid dokumenta koja pokazuju koliko Huso B. i njegova porodica dobijaju od države. Kada su ga novinari u njegovom kelnskom azilantskom domu suočili s tom činjenicom, on je ipak negirao da prima toliko novca. Svoju kriminalnu prošlost takođe umanjuje: „Posljednje krivično djelo koje sam počinio bilo je 2014.“, tvrdi ovaj bosanski Rom za Bild.

Ali i to je navodno laž: Huso B. je posljednji put trebao izaći pred sud 8. decembra 2025. Optužen je da je pokušao izvršiti prevaru u jednoj drogeriji s poklon-karticama. Proces je na kraju odgođen za ovu godinu, piše njemački list Bild.

Izvor: Deutsche Welle

Foto: Keln (Printscreen/ExpediaDE)