I ove godine, kao i mnogih prethodnih, pod rubrikom – skandalozno, pojedini mediji su objavili dobitnike Trinaestojulske nagrade. Skandal je izazvala odluka žirija da se pjesniku Bećiru Vukoviću za knjigu Kuće beskućnika dodjeli najznačajnija nagrada u Crnoj Gori.

Pored njega, laureati su gitarista Miloš Karadaglić za svjetsku turneju povodom promocije albuma Baroki grafičar Veljo Stanišić za autorsku izložbu Evolucija.

Miloš Karadaglić odbio da primi Trinaestojulsku nagradu: “Neizmjerno sam zahvalan, ali priznanje ne mogu da primim”

O dodjeli nagrade odlučivao je žiri u sastavu: prof. Nikola Rakočević, Želidrag Nikčević, prof. dr David Kaljaj, doc. dr Radoslav T. Stanišić, dipl. ing. el. Miodrag Živković, reditelj Danilo Marunović i prof. dr Dragan Koprivica.

U saopštenju Ministarstvo kulture i medija navodi da čestita ovogodišnjim dobitnicima Trinaestojulske nagrade na izuzetnom doprinosu crnogorskoj kulturi i umjetnosti, i zahvaljuje članovima žirija na predanom i odgovornom radu.

Bećir Vuković je kao pjesnik i ranije dobijao nagrade – nagradu Risto Ratković dobio je godinu dana nakon što se njom ovjenčao presuđeni ratni zločinac Radovana Karadžić, 1994. godine. Nagrada Marko Miljanov dodijeljena mu je 1989., Kočićevo pero 2010., Zlatno pero Rusije 2011…

Vukovićev  društveni angažman je, međutim, krajnje problematičan. Crna Gora je, po Bećiru Vukoviću, ironija istorije: ,,Đilas je Crnoj Gori oko vrata namako omču. Na tim vješalima do danas ljulja se potonja udovica Kominterne. Grana je suva, samo treba cimnuti nesrećnicu za mrtve nogare da se strovari na zemlju, i pregrnuti lopatom zemlje”.

,,Sahrana” zemlje u kojoj je rođen, živi i stvara, nije bila prepreka da Vuković dobije najznačajnije priznanje koje se dodjeljuje za stvaraoce koji ,,svojim radom i djelovanjem doprinosio afirmaciji i popularizaciji Crne Gore i njenog kulturno-istorijskog konteksta”.

O kontekstu u kojem je žiri radio i odlučivao progovorio je jedan od članova: ,,Žiri je formiran kao refleksija parlamentarne strukturte, odnosa snaga u parlamentu. To je ekvivalent tog odnosa snaga, uvijek kroz istoriju dodjele te nagrade”, kazao je za E TV reditelj Danilo Marunović.

U takvom odnosu snaga u  žiriju dvije naučnice – Snežana Vuksanović i Snežana Dragićević koje su u Štitarima, otkrile novu biljku, Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović & Surina, nijesu mogle doći u obzir za nagradu.

,,Ograđujem se od svih polemika zasnovanih na političkom profiterstvu i nacionalnom srpsko-crnogorskom sukobu, ali insistiram na poštovanju zakona”, izjavio je nakon što je saopšteno ko su dobitnici, jedan od kandidata, naučnik Dragan Hajduković.

On je problematizovao to što je žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade ove godine prekršio član 17 Zakona o državnim nagradama, te je zbog toga, kako tvrdi, njihova odluka nevažeća.

U Zakonu o državnim nagradama navodi se da se ,,u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada”.

Hajduković je u obraćanju poslanicima Skupštine, predsjedniku i Vladi Crne Gore ukazao da se prema posljednjem stavu pomenutog člana zakona u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada, a da su sve tri ovogodišnje nagrade (muzičaru Milošu Karadagliću, književniku Bećiru Vukoviću i umjetniku grafičaru Velju Stanišiću) dodijeljene u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

,,Taj je žiri bez zazora prekršio Zakon o državnim nagradama, što zahtijeva hitnu reakciju javnosti i nadležnih pravosudnih institucija”, istakli su iz PEN Centra.

Ne ulazeći u javnu polemiku oko kvaliteta pojedinih dobitnika i prigovora sadržinskog karaktera na ovogodišnji izbor, iz Udruženja pravnika su potvrdili stav prof. dr Dragana Hajdukovića i PEN centra da je došlo do neupitne formalne povrede ovog Zakona od strane Žirija za dodjelu, pa bi svaka dalja procedura vezana za dodjelu nagrada bila sporna sa stanovišta zakonitosti. ,,Stoga je, ponavljanje postupka glasanja tj. novog izbora od strane Žirija za dodjelu nagrade u cilju eliminisanja evidentnog kršenja Zakona zakonit i jedini put da se izbjegne ozbiljna devastacija ovog izuzetnog državnog priznanja. Takođe, Žiri sa svoje strane bio bi dužan da  javnim izvinjenjem licima, čija su imena javno objavljena, pokaže da ova, očita nezakonitost nije bila namjera već previd”, saopšteno je iz Udruženja pravnika.

Sličnih previda bilo je i ranije. Tako je 2020, kada se pandemija zahuktavala, nagrada dodijeljena Institutu za javno zdravlje, doktoru Ranku Lazoviću i istoričaru Živku Andrijaševiću. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević tvrdio je da je prekršen Zakon o državnim nagradama jer on predviđa da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada.

Kada je 2013, nagrada dodijeljena politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku Gojku Čelebiću, bivšem ministru kulture u Vladi Mila Đukanovića od 1993. do 1996, pojedini dobitnici ove nagrade prijetili su da će je vratiti.Kritičari su bili bijesni, tvrdeći da se najznačajnija državna nagrada dodjeljuje dvojici protivnika nezavisnosti Crne Gore.

Kada je 2018. predsjednik žirija bio slikar Ranko Todorović Todor, izjavio je da „dokazani neprijatelji Crne Gore ne mogu da dobiju Trinaestojulsku nagradu.“ Da podsjetimo da je potvrde o patriotizmu izdavao DPS. Tu tapiju je sada preuzela nova vlast, pa je prošle godine po prvi put Trinaestojulsku nagradu  dobio sveštenik – protojerej Nikola Marojević, doktor bogoslovskih nauka.  Marojević je izvršni direktor Instituta za srpsku kulturu Nikšić. Glavni je urednik  časopisa Srpska baština, čiji je predsjednik Upravnog odbora  bivši poslanik Budimir Aleksić, član predsjedništva Nove srpske demokratije.

Svake pete godine dodjeljuje se nagrada za životno djelo. Prva Trinaestojulska nagrada za životno djelo dodijeljena je Dadu Đuriću 2010. Ovu nagradu dobili su i Marina Abramovići Vojo Stanić.

Dragan Koprivica je bio u žiriju koji je 2014. dodijelio Staniću nagradu za životno djelo, a prošle godine se i sam ovjenčao ovim priznanjem. ,,Za ono najviše državno priznanje predložio me je izuzetni pisac, političar i čovjek, Milan Knežević”, izjavio je.

I ovogodišni dobitnik Vuković je bio član žirija 2000. godine. Iz DPS-a su podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim dijelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

Nakon promjena, 2021. Vuković postaje predsjednik žirija. I tada se govorilo o skandalu i prijetilo sa vraćanjem ove nagrade.

Vuković je i tada govorio da su ,,četnici gospoda.“ Bili i ostali, pisao je  na portalu Vidovdan 2018. godine, dodajući da poslije njih gospode i nema.

Nakon promjene vlasti, Vuković veliča DF,  a kritikuje Vladu. Nije mu po volji bio ni tek izabrani premijer Zdravko Krivokapić. Posebno ga je šokirala vijest da je podržao osnivanje Monitora.  Piše da je na Trgu bana Jelačića kada se pojavio prvi broj Monitora bilo opšte veselje. Premda: „Nije svakome bilo do slavlja. Neki ustaški tjednici uplašili su se konkurencije, jer je Monitor na samom startu daleko dobacio, i evo do danas ne podbacuje…“

Novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi 12 prosječnih zarada, a za životno djelo  – 20  prosječnih bruto zarada. Dobitkom ove nagrade postaje se istaknuti kulturni stvaralac, kome pripada doživotna mjesečna nagrada u iznosu – jedne i po prosječne mjesečne zarade dobitniku godišnje nagrade, a dvije prosječne mjesečne dobitniku nagrade za životno djelo.

O Uredbi o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac, iz 2009. navodi se i da  ,,status istaknuti kulturni stvaralac ne može se dodijeliti umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu”.

Sve može.

Predrag NIKOLIĆ (Monitor)