Bijela kuća je pojačala pritisak na članove Kongresa Sjedinjenih Američkih Država dok pokušava postići dogovor prema kojem bi pomoć Ukrajini mogla biti odobrena u zamjenu za moguća ograničenja azila.

Ornela Medom, 28-godišnjakinja koja je pobjegla iz ratom razorenog Kameruna, jedna je od onih koji trenutno traže azil u SAD-u. Na demonstracijama “Save Asylum” ispred Capitola, rekla je za Al Jazeeru da je užasnuta onim što bi novi imigracioni sporazum mogao donijeti.

“Tako sam tužna i tako se bojim”, rekla je Medom u četvrtak, samo dan nakon što su republikanski i demokratski senatori rekli da bi glasanje o sporazumu moglo biti neizbježno.

Takođe u srijedu, predsjedavajući Mike Johnson sugerisao je da bi republikanci u Predstavničkom domu Kongresa mogli zauzeti još tvrđi stav prema pristupu američko-meksičkoj granici.

“Naši životi zavise o ovim tajnim pregovorima koji su u toku”, rekla je Medom, koja je u SAD stigla preko južne granice u aprilu. “Molim ih da misle na nas”.

Grupa progresivnih i latinoameričkih zakonodavaca takođe je prisustvovala konferenciji za novinare u četvrtak, apelujući na demokrate da ne prihvate velike promjene zakona o granicama SAD-a kao dio bilo kakvog dogovora.

Mjesecima je Bijela kuća tražila nastavak pomoći Ukrajini, insistirajući na paketu od 110 milijardi dolara koji bi takođe uključivao vojna sredstva za Izrael i Tajvan, kao i druge bezbjednosne troškove.

Ali republikanci su stopirali dalju pomoć Ukrajini uslovljavajući je promjenama zakona o migracijama kako bi se zaustavio protok migranata i tražilaca azila na južnoj granici. Demokratski čelnici poput predsjednika Joea Bidena i čelnika većine u Senatu Chucka Schumera signalizirali su spremnost na kompromis.

Biden “želi napraviti stvarno značajnu promjenu na granici”, rekao je Schumer.

Međutim, zagovornici prava azila opisali su potencijalni dogovor kao “iznudu” i “uzimanje talaca”.

“Republikanci drže inostranu pomoć kao taoca kako bi izvukli ekstremne imigracione mjere koje neće riješiti problem”, izjavila je zastupnica Nanette Diaz Barragan, demokrata i predsjedavajuća Kluba latinoameričkih zastupnika u Kongresu.

Uslovi dogovora još nisu objavljeni. Ali Diaz Barragan kaže da se očekuje da će uključiti “… deportacije, promjene koje će otežati dobijanje azila i eventualno ograničenja predsjednikovih ovlašćenja (u slučajevima azila)”.

PREGOVORI U TOKU

Biden je u srijedu pozvao grupu demokratskih i republikanskih članova Kongresa u Bijelu kuću u nadi da će pregovore približiti kraju. Rekao je okupljenima da trebaju “da pošalju snažan signal američke odlučnosti” po pitanju Ukrajine, piše u saopštenju Bijele kuće.

“Bio je jasan: kontinuirano nedjelovanje Kongresa ugrožava nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, NATO-a i ostatka slobodnog svijeta”, stoji u saopštenju.

Schumer je nakon toga rekao novinarima: “Optimističniji sam nego ikad prije da ćemo se dogovoriti.”

Govoreći o očekivanom dogovoru, čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell rekao je da “očekuje da će dogovor biti pred nama sljedeće sedmice”.

U međuvremenu, predsjedavajući Johnson naglasio je da republikanci u Predstavničkom domu Kongresa, koji imaju većinu u donjem domu, neće podržati nikakav dogovor osim ako ne uključuje “značajna” nova ograničenja na granici.

Ukazao je na tvrdolinijaški migracioni zakon koji je usvojio Predstavnički dom Kongresa  u maju, a koji uključuje zabranu traženja azila za one koji nelegalno prelaze granicu i nastavak politike koja zahtijeva od tražilaca azila da čekaju u Meksiku da se njihovi zahtjevi obrade.

“Rekao sam predsjedniku ono što sam govorio mjesecima, a to je da moramo imati promjenu na granici, suštinsku promjenu politike”, rekao je Johnson novinarima.

“Moramo insistirati da granica bude glavni prioritet.”

Demokratska zastupnica Pramila Jayapal, predsjedavajuća Kongresnog progresivnog kluba, rekla je da se cijela premisa sporazuma mora odbaciti. Upozorila je da bi dvostranački napori mogli donijeti istorijski “okrutne, neizvodljive i trajne promjene politike migracije”.

“Imperativ je da moje kolege iz Senata i Bijela kuća shvate da su na stolu politike koje su toliko ekstremne da bi, ako budu usvojene, bile najisključiviji, najrestriktivniji migracioni zakon od zakona o rasnim kvotama iz 1920-ih, doslovno vraćajući sat unazad 100 godina”, rekla je, pozivajući se na zakone koji su odredili useljeničke kvote na temelju nacionalnosti, isključujući neke u potpunosti.

“ŠTA ĆE REPUBLIKANCI TRAŽITI SLJEDEĆI PUT?”

Američki mediji objavili su da su se pregovarači Senata i Bijele kuće na sastancima iza zatvorenih vrata generalno složili s nekoliko politika koje podsjećaju na one donesene za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

To uključuje strožije standarde za ljude koji traže azil nakon što su nelegalno ušli u SAD, proširenje kategorija onih koji mogu biti pritvoreni i nadzirani nakon ulaska u SAD, te olakšavanje protjerivanja migranata i tražitelja azila.

Associated Press je takođe objavio da bi jedan predlog o kojem se raspravlja pojednostavio proces deportacije migranata širom zemlje koji su u SAD-u manje od dvije godine. Nije jasno je li ta mjera još uvijek na stolu.

U međuvremenu, ključna tačka problema bili su pokušaji da se ograniči mogućnost Bijele kuće da izda takozvani humanitarni uslovni otpust. To ovlašćenje je bilo kamen temeljac najnovije granične strategije Bidenove administracije.

“Uslovni otpust ima jako dugu i dvostranačku istoriju korišćenja za pružanje bezbjednosti vijetnamskim saveznicima koji su radili s vladom SAD-a, sovjetskim jevrejskim izbjeglicama, Kambodžanima koji bježe od Crvenih Kmera, kubanskim političkim zatvorenicima, Haićanima nakon razornog zemljotresa 2010, našim avganistanskim saveznicima, Ukrajincima koji bježe od ruske invazije i još mnogo toga”, rekla je Jayapal.

“Šta će republikanci tražiti sljedeći put kada nam zatreba više sredstava za Ukrajinu ili neku drugu hitnu situaciju?, pitala je.

ŠTA DOLAZI SLJEDEĆE?

Kritičari kažu da inostrana pomoć nije jedino o čemu raspravljaju zakonodavci.

Prelasci granice redovno su dostizali rekordne brojeve otkako je Biden preuzeo dužnost. Američka agencija za carinu i zaštitu granica, na primjer, zabilježila je rekordnih 2.475.669 ilegalnih ulazaka u 2023. godini.

Republikanci su iskoristili te brojke kako bi kritikovali Bidenovu administraciju. Ali, pritisak dolazi i iz Demokratske stranke: političari poput gradonačelnika New Yorka Erica Adamsa oštro su kritikovali Bidena jer ne preduzima više na rješavanju ilegalnih migracija.

To se događa nakon što nedavna istraživanja pokazuju da je podrška demokratima u rješavanju migracija opala.

Anketa CBS Newsa objavljena početkom januara pokazala je da je Bidenov rejting o tom pitanju dostigao najniži nivo svih vremena. Samo 21 odsto učesnika ankete reklo je da Biden “ispravno rješava stvari”.

Za tražiteljku azila Medom, ulozi idu mnogo dalje od predstojećih izbora.

Ispričala je da su je vlasti u Kamerunu zatvorile, pretukle i seksualno zlostavljale, što je na kraju i motivisale da pobjegne. Bio je to težak izbor koji je za nju značio ostaviti svoju petogodišnju ćerku s porodicom.

“Moj život i životi hiljada tražitelja azila su u vašim rukama”, rekla je u poruci američkim zastupnicima. “Azil je tradicija. Azil je vrijednost. Azil je pravo.”

Izvor: Al Jazeera

Foto: Ilustracija (Printacreen/13News Now)