Promocija časopisa “Komun@”, koji je u cijelosti posvećen znamenitim Hrvatima u Crnoj Gori, održana je sinoć u Hrvatskoj knjižnici “Ljudevit Gaj“ u Donjoj Lastvi.

Mr Amer Ramusović, glavni urednik časopisa, je rekao da je 46. broj posvećen znamenitim Hrvatima koji su živjeli i stvarali na prostorima Crne Gore tokom njene viševjekovne istorije.

Slijeva na desno: Zvonko Deković predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u CG, generalna konzulka Hrvatske u CG Jasminka Lončarević i Šeki Ličina, predsjednik švajcarsko crnogorskog društva iz Bazela

“Njihovo djelo i značaj ostavili su nemjerljiv kulturološko civilizacijski trag koji svjedoči umjetničkim, književnim, naučnim, prosvjetiteljskim i duhovnim doprinosom kao trajnom baštinom i nasljeđem Crne Gore. Tematski sadržaj “Komune” o kulturi sjećanja na primjeren način govori o stvaralački impozantnom dijelu na čijim tekovinama se razvijala i modernizovala Crna Gora. Interkulturalno prožimanje i međuuticaj civilizacijskih krugova i razni istorijsko kulturnih epoha kroz koje je prolazila naša država Crna Gora nemoguće je sagledati bez tumačenja vrijednosti koje su svojim djelom afirmisala znamenita imena koja su svoj duhovni, intelektualni, naučni i sveukupni svjetonazor u dužem ili kraćem periodu života i rada posvetili Crnoj Gori i njenim različiti oblicima državnog, društvenog i ideološkog uređenja. Pomenuću sljedeće: Vicka i Matiju Zmajevića, Ludovika Paskvalića, Valtazara Bogišića, Viktora Vidu, Slada Šilovića, Antona Miloševića, Vlaha Bukovca, Leopolda Bogdana Mandića, Iliju Okrugića, Filipa Jergovića, Andriju Krstulovića, Vjenceslava Čižeka, Don Branka Sbutegu, Ivana Brkanovića, Vlada Černija, Maja Perfiljeva, Josipa Silića, Tomislava Grgurovića, Zlatka Cica Kranjčara”.

Mr Željko Rutović je podsjetio da i samo ime komun, komuna, po sebi određuje programsku misiju časopisa, koja je zajednički izlazak građana Crne Gore na opšte čovječanski, humanistički, empatični, kulturološki prostor jednog zajedničkog dobra opštih vrijednosti naprednog čovječanstva.

“Mi smo se tako trudili, a kritička javnost i vrijeme koje je ispred nas će suditi. Nemam dileme da će se ‘Komun@’ čitati u decenijama koji su ispred nas, biće uvijek arhivara, tumača, istoričara, kulturologa koji će naše cijeniti tragove. Suština i odrednice koja nas je spojila u ovom broju su kultura sjećanja prema znamenitim Hrvatima i hrvatskom narodu, koja je u osnovi programske misije, i kultura, dokumenta, kultura, činjenica. Ambicija nam je bila da u okviru programske misije njegujemo trajanje i traganje za našim kolektivnim i zajedničkim korijenima. Jer, važno je dokumentovati našu prošlost, važno je tragati za našim korijenima i važno je to arhivirati u ovom realnom vremenu koje će biti neka nova budućnost. Mi smo svjedoci da se iz različitih uglova, namjera, pobuda i ciljeva naša neposredna prošlost tumači iz raznih uglova, kreči se istorija i dobija nova značenja, nove kodifikacije i nove vrijednosti u namjerama nekih drugih politika, ideologija, vrijednosti. Pošto je sve na taj način u ovom globalnom svijetu otvoreno za narušavanje sklada, građanskog, multietničkog i multivjerskog državnog temelja Crne Gore, mi, posvećenici istorijske kredibilne misli, sjećanja, dokumenta, moramo nastaviti taj posao”, rekao je Rutović.

Poručuje da treba tragati za prošlošću, ostavljati znamenite ličnosti, događaje i znamenite tragove kao civilizacijska pitanja.

“U ovom broju ‘Komune’ željeli smo na civilizacijski način da imamo odnos prema znamenitim Hrvatima, na socio kulturološki način, na etičko, estetski, istorijski način. To su stubovi, to su noseći temelji koji su nas okupili da to na ovaj način publicistički valorizujemo, da predamo novim tumačima i čitačima u Crnoj Gori, kao jedna od brana naše prošlosti. Nažalost, sudionici smo i svjedoci da se istorija Crne Gore na različite načine suočava sa izazovima koji žele dovesti u sukob, sumnju ili kušnju, kako je nekada bilo. Upravo ovo je naš skroman znak pažnje, jer naše kolektivno biće, da budemo iskreni, ne krasi permanentna kultura sjećanja. Skloni smo zaboravu, skloni smo da zaboravimo naše najbolje sinove ovih prostora i zato se ne čudimo zašto nam se dešava ovo što nam se dešava u našoj generalnoj biti, socio kulturološkog politiku loškoj i svekolikoj. Naša misao je tome posvećena, ponosni smo na ovaj broj, na sve autore koji su kredibilnim svojim pismima dali vrijednu i jednu značajnu stranicu.”

Jedan od autora priloga za najnoviji broj zbornika “Komun@” je i priznati crnogorski pjesnik Miraš Martinović, koji o ovom glasilu kaže:

“‘Komuna’, koju večeras predstavljamo, značajna je, antologijska, most koji na najljepši način spaja Crnu Goru i Hrvatsku, crnogorsku kulturu i tradiciju s hrvatskom kulturom i tradicijom. Pozdravljam ovaj podvig, pokrenut u trenutku kada je grupa entuzijasta osjetila potrebu za ovakvim glasilom, kada je mnogo toga nestajalo iz naše memorije, iz naše tradicije, iz naše materijalne kulture. ‘Komun@’ nastaje i postaje čuvar i memorije i tradicije. Od prvog broja ona je na svojim stranicama donijela mnogo značajnih priloga, naučnih radova, sjećanja autora, koji su svojim autoritetom i naučnim dijelom obrađivali i obrađuju razne teme, kao što je arhitektura i građevinarstvo, folklor, književne teme, legende i predanja, razna zanimanja koja su odumirala još uvijek uveliko odumiru. Baveći se istorijom, geografijom, antropologijom, folkloristikom, vodama, geologijom, ‘Komun@’ ispunjava misiju i sa svakim novim brojem potvrđuje neophodnost njenog postojanja.”

Osvrćući se na aktuelni broj “Komune”, koji je posvećen ličnostima koje reprezentuju vrijedne spone dviju kultuar, znamenite Bokelje koji su ostavili traga na kulturnoj mapi mnogo široj od prostora na kojem su djelovali, Martinović je ukazao na neka od najznačajnijih imena i te ličnost o kojoj je sam izabrao da piše.

“Veze između Crne Gore i Hrvatske uspostavili su još Njegoš i Štrosmajer, a za vječnost pritvrdio Ivan Mažuranić sa spjevom ‘Smrt Smail-age Čengića’. Taj spjev je najljepši pečat na crnogorsko čojstvo, junaštvo i crnogorsku antiku, na nadmoć ljudskosti koja upravo u tom spjevu dostiže najveće visine, a Crnogorci su u tom vremenu i dostigli te visine, što je veliki pjesnik samo pretočio u veliko djelo. Imovinski zakonik nam je darovao znameniti Hrvat Valtazar Bogišić. Ovaj broj predstavlja te trajne niti i primjere međukulturalnosti, rečeno današnjim žargonom. Predstavlja jedno darivanje bez naknade tih velikih ljudi koji su nam darivali bez naknade, a ti darovi se ne mogu nadoknaditi. Zato i nemaju cijenu. Ko bi platio i kojim blagom Mažuraniću, ko Bogišiću, ko Bukovcu. Nema blaga i nema para, to je dato dušom,” rekao je Martinović i dodao:

“Kada su mi Željko i Amer, dva najpostojanija stuba ovog glasila, ponudili da napišem nešto za ovaj broj, odmah sam se sjetio Pavla Butorca, kao nekog koji je sve slojeve Boke od njenog postanka pa do njegovog života prikazao u 11 tomova ssvog velikog dijela koje je priredio don Srećko Majić i to je zaista podvig kome se treba pokloniti. Razmišljajući da pišem o Butorcu, shvatio sam da će biti mnogo zahtjevno i u drugom trenutku pomislio sam na Vjenceslava Čižeka. Valjda zato što sam pjesnik. Vjenceslav Čižek rođen je u Đenovićima ,a robijao je trinaest godina u tamnicama komunističke Jugoslavije. Robijao je zbog pjesama, pečati života u tamnicama potvrđivali su te stihove. To sam izabrao kao temu za ovaj broj”.

Profesor Neven Staničić apostrofirao je uticaj znamenitih Bokelja i ovdašnje kulture na Crnu Goru i Hrvatsku, ali i mnogo širi društveni kontekst u vremenu u kojemu su živjeli i stvarali.

“Prije par dana vratili smo se iz Zagreba sa 5. Festivala hrvatskog književništva. I tamo je Boka bila u centru pažnje. Evo, sad imamo ovaj časopis koji opet govori o Boki i prije svega Hrvatima u Boki. Prija mi kraj ove godine kada je Boka na taj način došla u pažnju i hrvatske i crnogorske javnosti, jer mislim da to Boka apsolutno zaslužuje. Mislim da smo mi u Zagrebu dokazali da je jedna tema bila uticaj hrvatske kulture na Crnu Goru, a druga veliki uticaj naše kulture iz Boke na ukupna zbivanja u Hrvatskoj.

Pod uticajem svega toga, razmišljao sam, računajući da će ljudi otvoriti ‘Komunu’ i sa velikom pažnjom pročitati o čemu se tu radi, šta bi im trebalo na još jedan način skrenuti pažnju na ono što Boka u Crnoj Gori zapravo jeste. Ličnosti se u principu prepliću, ali osnovna stvar koja definitivno dolazi do izražaja je to da je Boka u svom trajanju sve vrijeme na neki način bila dio svjetskih dešavanja. I kad ste u takvom jezgru, onda je logično i da doprinosite kako svijet vama, tako i vi ukupnim dešavanjima u svijetu. Nije čudo da su mnogi ljudi u iz Boke u Evropi svog vremena bili perjanice ili iskazivali neke velike inicijative koje su ostale zabilježene i u drugim kulturama, ne samo u našim”.

Promociji su prisustvovali konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske Jasminka Lončarević i Šeki Ličina, predsjednik crnogorsko švajcarskog udruženja iz Bazela, piše radiotivat.com.

Foto: Sa promocije