General u penziji i analitičar geopolitike, Blagoje Grahovac, upozorio je da dok god se ne “uklone ratne partije” u državama nastalim raspadom bivše SFRJ neće biti mira na Balkanu.

“Savjetujem građanima: sklanjajte ratne partije sa vlasti. To je jedina garancija da na ovim prostorima zavlada mir”, kazao je Grahovac za “Vijesti”, komentarišući kakav uticaj bi na Crnu Goru mogla imati kriza na Kosovu, koja je započela kada je policija Kosova napadnuta i tom prilikom jedan policajac ubijen.

Grahovac je ocijenio da tragični događaj na Kosovu može vrlo poučno da utiče na Crnu Goru, iz razloga što konačno mogu politički i društveni subjekti da uđu u fazu “upamećivanja”.

On je kazao da su među čelnim ljudima u Srbiji ljudi koji godinama vrše klerofašizaciju te države, iz koje se “nije moglo ništa izroditi nego zlo”:

“A sjever Kosova i Srpska lista im je služila kao punkt da zlo šire dalje. I naravno da se moglo izroditi šire zlo, jer od kriminalne organizacije, a Srpsku listu smatram kriminalnom organizacijom, kad se poveže sa političkim ciljevima koji dolaze iz Beograda, i upotrijebi se oružje, onda to nije ništa drugo nego terorizam”.

Grahovac je istakao da Crna Gora u političkom i društvenom smislu može imati koristi, tako što će oni koji “pretenduju da štite interese srpskog naroda, da shvate da je to put u bespuće”.

“Sugerišem građanima Crne Gore, pošto se politički subjekti neće ‘upametiti’, da u budućnosti glasaju protiv liste na kojoj su frontovci… i neka glasaju protiv liste na kojoj se nalazi Demokratska partija socijalista (DPS), ukoliko DPS na kongresu ne uzme otklon od politike dosadašnjeg DPS-a. Ukoliko ne uzmu otklon od politike DPS-a, onda građanima Crne Gore sugerišem da glasaju protiv te liste DPS-a i protiv liste na kojoj se nalazi Front i neka spašavaju svoje društveno, političko i građansko biće”, kazao je Grahovac.

On je rekao da se osim tuge zbog gubitka života, među kojima ima i nevinih života koji su izgubljeni, može izvući nauk iz tih dešavanja.

Potpredsjednik Srpske liste Milan Radoičić preuzeo je u petak na sebe cjelokupnu odgovornost za dešavanja u selu Banjska, navedeno je u izjavi koju je medijima pročitao njegov advokat Goran Petronijević.

“Obavještavam javnost da sam zajedno sa mojim sunarodnicima dana 24. septembra došao na sjever Kosova i Metohije u predjelu Banjske”, naveo je Radoičić u izjavi.

On je istakao da je razlog njegovog vraćanja na Kosovo bio da “ohrabri narod u otporu režimu Aljbina Kurtija”.

Radoičić je u izjavi istakao da u tome nije imao nikakvu pomoć vlasti iz Beograda, niti ih je svojim namjerama obavijestio jer su se već ranije razišli u određenim stavovima.

On je u subotu dao izjavu policiji – u svojstvu građanina…

BOJAZAN OD PRELIVANJA SUKOBA

U sukobu na Kosovu koji se dogodio u nedjelju, u kojoj je ubijen jedan kosovski policajac i nekoliko napadača srpske nacionalnosti izazvali su strah i strepnju, kako kod oba entiteta na KiM, tako i kod žitelja ostalog dijela Zapadnog Balkana. Ono što je bilo upečatljivo jeste da je javnost ostala bez odgovora na mnoga pitanja, što je, može se zaključiti, samo produbilo bojazan “da li se sukob može preliti na region”.

Prva informacija bila je da su u obračunu sa kosovskim policajcima u mjestu Banjska, opština Zvečan, ubijeni jedan kosovski policajac dok je drugi ranjen, ali i da su ubijena trojica napadača srpske nacionalnosti. Nekoliko dana kasnije, mogli smo čuti da ih je ipak četvorica likvidiranih, dok su po X mreži kružile informacije da se taj broj kreće do deset. Kasnije, mogli smo čuti da su se izvršioci ovog napada sakrili u manastir Banjska u kom su bili posjetioci iz Novog Sada.

U nedavnom intervjuu za “Danas” Arsim Zekoli, politički analitičar i kolumnista, kazao je da je moguće prelivanje sukoba sa Kosova na region u smislu “incidenta”, ali ne i izazivanje širih, dugoročnijih i dramatičnijih sukoba, jer, kako kaže, ovaj incident je dokazao efekat NATO okruženja oko Srbije i nemogućnost prelivanja i eskalacije.

“Sa druge strane, lokalizovana kriza u okolini Mitrovice nije se prelila na druge regije sa sprskim stanovništvom u Kosovu, ali ni u Bosni i Hercegovini kao ne-članicama NATO. Uostalom, samo obraćanje Vučića i zahtjevi da KFOR pruži zaštitu srpskim građanima Kosova ukazuje na opšte prihvaćenu važnost NATO-a čak i od onih koji se verbalno protive članstvu u NATO”, rekao je Zekoli.

Naš sagovornik istakao je da je “nedavni incident bio ocijenjen kao ‘police matter’ (nadležnost policije) i tretiran kao takav, što ukazuje da se unaprijed znalo da upad ne može ili neće biti tolerisan da se proširi širom Kosova ili regiona”.

Ne može se izostaviti činjenica da već duži period postoje spekulacije o želji Rusije da izazove sukobe na Balkanu kako bi skrenula pažnju međunarodne zajednice sa invazije na Ukrajinu. Zekoli kaže da je “ključni cilj Rusije da započne, inicira, isprovocira sukobe, ali ne i da u njima direktno učestvuje”.

“Rusija nema kapaciteta za masovno i direktno učešće, ali zato koristi domaće buntovnike, kao što je slučaj u Africi. Na Balkanu je to još teže zbog okruženja NATO zemljama članica. Cilj je zato izazvati talas malih kriznih žarišta koje bi destabilizovale zemlje, izazvalo unutrašnje sukobe i iscrpljivalo NATO snage”, kaže Zekoli.

Nažalost, nastavlja sagovornik “Danasa”, ćutanje Beograda o stanju na Kosovu, pa i stanju Srba u Kosovu, jeste ilustrativna paralelna demonstracija stava Rusije o stanju u Srbiji i sudbini Srba u Kosovu i širom regiona. Ukoliko su Srbi na Kosovu pijuni u ruci Srbije, sama je Srbija pijun u ruci Putina. I ništa više.

Politička analitičarka iz BiH, Tanja Topić, rekla je za naš list da su se “u nekim od spinova i podijeljenih informacija našli komentari pojedinih bosanskohercegovačkih vojnih analitičara, koji su kao metu potencijalnih žarišta, poput ovog na Kosovu proteklog vikenda, prenijeli na BiH”.

Ona je kazala da je “prema njima” gotovo izvjesna konstatacija bila da je BiH sljedeća.

“Dugo vremena sam gotovo naivno i prilično samouvjereno isticala da je nemoguće da u BiH dođe do novog konflikta, sukoba, mislim oružanog. Verbalni živimo svakodnevno. Nakon slike sa Kosova nisam više sigurna da u BiH nemamo 30 budala koje su spremne na novo prolivanje krvi. A vidjeli smo da je i toliko dovoljno da za posljedicu imamo mrtve, da nas sve obuzme jeza i strepnja. I kad vidimo da su nam političari poput ovnova na brvnu, onda se na ovim prostorima više ništa ne može sa sigurnošću tvrditi”, izrazila je bojazan Topić.

Odmah nakon jednodnevnog sukoba koji je izbio u Banjskoj, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa ambasadorom Rusije u Srbiji Aleksandrom Bocan-Haračenkom.

Prema mišljenju Josipa Juratovića, šefa Komiteta za Zapadni Balkan njemačkog Bundestaga, taj sastanak nema nikakvog posebnog značaja “pošto je Vučić sve vrijeme koketirao i sa Zapadom”.

“Tako da je po meni taj sastanak samo jedna od mnogobrojnih Vučićevih predstava za javnost i trebalo ja da koristi da bi se pred srpskim narodom pokazalo da Srbi imaju sigurnog partnera u Rusiji i time manevarskog prostora”, kazao je Juratović.

Nekoliko dana nakon sukoba stigle su reakcije sa Zapada, među kojima se nalazila i spekulacija da, ukoliko se dokaže umiješanost zvaničnog Beograda u dešavanja na Kosovu, Srbija bi mogla da snosi sankcije.

Juratović je mišljenja da sankcije nikada ne štete političarima već samo narodu.

RUSIJA NA BOSNU NASRĆE PREKO DODIKA

Posljednja dešavanja na Kosovu zabrinula su javnost u Bosni i Hercegovini o mogućnosti “prelivanja” situacije kako na Balkan tako i kod nas, a sve u trenutku dok se kosovski i srbijanski zvaničnici međusobno optužuju o tome ko je kriv. Naime, kosovske vlasti napad u Banjskoj smatraju terorističkim i za njega optužuje Srbiju, dok Beograd negira da ima bilo kakve veze s napadom.

Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić o dešavanjima na Kosovu oglasio se u svojstvu predsjednika DNS-a te naglasio da “svi u Republici Srpskoj sa zebnjom prate događaje na sjeveru Kosova, brinući za živote naše braće koja su ostala na svojim ognjištima da čuvaju kolijevku našeg identiteta”.

Predsjednik bh entitea Milorad Dodik podržao je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Vojni komentator Dean Džebić kazao je za “Oslobođenje” da događaj na Kosovu može imati implikacije po Bosnu i Hercegovinu. Smatra kako ekstremističke skupine u manjem bh entitetu nisu tako dobro organizovane kao one na sjeveru Kosova.

“Dosadašnje aktivnosti ekstremističkih grupacija u RS-u još nisu poprimile karakter organizovanog terorističkog udruživanja, barem iz nama dostupnih informacija, što čitamo u medijima. Ukoliko se dosegne taj nivo integracije, vjerujem da za takvo udruživanje moraju znati EUFOR i snage sigurnosti BiH”, rekao je Džebić.

Ključna stvar za izbjegavanje sličnog scenarija u našoj zemlji je, prema njegovom mišljenju, jačanje domaćih snaga. Primjer nam, ističe, može biti dobra i brza reakcija kosovskih snaga.

Vojno-politički analitičar Đuro Kozar smatra da je situacija kakva se ovih dana događa na Kosovu vrlo teška i da može imati odjek po cijeli Balkan.

“Ali konkretno na Bosnu i Hercegovinu ne bih rekao da bi moglo to da ima neki veći uticaj zato što ovdje imamo EUFOR i NATO štab u Sarajevu i sigurno da oni ne bi mogli dozvoliti da se, na bilo koji način, bilo kakav sukob iz regije prelije na Bosnu i Hercegovinu”, kaže Kozar za naš list.

Kozar dodaje da je, kada je riječ o Kosovu, puno grešaka napravljeno i u Prištini i u Beogradu.

“Mislim da je Beograd pogriješio što je nagovorio Srbe iz sjevernog dijela Kosova da izađu iz institucija Kosova i da napuste policiju. Druga stvar, Priština je pogriješila što je izvršila policijski pritisak na sjever Kosova tako što su prema Sjeveru Kosova uspostavili baze specijalnih jedinica ROSU i FIT”, smatra Kozar.

Naš sagovornik podvlači da stabilnost Balkana jeste ugrožena te da će sigurno biti potrebno da se međunarodni pregovarači uključe.

“Prije svega mislim na Lajčaka, na Escobara, na Borella koji treba da se što prije sastanu sa Vučićem i Kurtijem i da se pokuša ipak doći do nekog zajedničkog rješenja. U tom smislu potpuno je destimulativno i demotivirajuće za Prištinu što Vučić kaže da neće nikad priznat Kosovo. To nije u redu. On će to ipak jednog dana morati uraditi iako nevoljno. Drugo, ne može se srediti situacija ni sa tom fatalnom zajednicom srpskih opština ukoliko Beograd bude tako krut”, ističe Kozar.

Adnan Kapo, direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), smatra da se sada može očekivati čak i veća eskalacija ukoliko se Srbiji ne povuče jasna crvena linija dokle može ići.

“To su dvije strane u pregovorima, jer ako ne postoje dvije strane – zašto bi sjedjeli? Samo sjeđenje znači priznanje ili da nemate kontrolu na određenoj teritoriji”, ističe Kapo.

Smatra da Rusija na Balkanu povlači konce, vidi svoju korist i njoj odgovara destabilizacija naše regije. Ukoliko se uporede Vučić i predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, Kapo kaže da ne smijemo biti slijepi da ne vidimo igru.

Kaže da Vučić glumi mirotvorca, a da Dodik igra isturenog igrača, s tim da predsjednik Srbije priča jedno, a radi sasvim drugo. Jako je važno, kaže, zaustaviti Dodika.

Na pitanje mogu li se vagnerovci pojaviti u BiH, Kapo odgovara da je BiH u velikoj pozadini NATO-a i EU.

“Mislim da se tu ne mogu desiti veći manevri i ratovi kakvim smo svjedočili 90-ih godina, jer je ovo pod totalno drugom geopolitičkom kontrolom. Rusija projektuje svoju moć kako bi, kada dođu finalni pregovori sa Ukrajinom, mogla sve naplatiti. Sada nas tu može da čudi što Srbija igra vrlo naivnu igru, jer na kraju mislim da će oni platiti cijenu ako sjede na dvije stolice”, kaže direktor IGES-a.

Izvor: “Vijesti”

Autori: Željka Vučinić (“Vijesti”), Marko Čonjagić (“Danas”), Edin Barimac (“Oslobođenje”)

Foto: Printscreen