SAD: Kako će hibridni režim rada promijeniti gradove?

Iz centra Njujorka se iselilo 5 odsto populacije od sredine 2020. godine do polovine 2022, dok je San Francisko izgubio 6 odsto populacije. Prema izvještaju se čini da se oni neće vratiti, što je takođe jedan izazov za gradove da se povrate od gubitaka usljed pandemije

Hibridni režim rada će ostati, a ako gradovi misle da se razvijaju, moraće da se na naviknu na činjenicu da će zaposleni manje dolaziti u centar. Tako se navodi u izvejštaju koji analizira dugotrajne posledice pandemije kovida na kancelarijske prostorije.

“Ono što se iz korijena promijenilo je što je hibridni režim rada i dalje opstao i široko se primjenjuje. I napravilo je ogroman uticaj u potražnji za kancelarijskim prostorom, za prodajnim mjestima, stanovima, svugdje gdje postoji potreba, a to je uticalo na gradsku sredinu i na sve vrste zgrada za kojima postoji potražnja”, navodi Rajan Lubi, partner u Mekinziju, konsultantskoj kući koja je objavila izvještaj.

Sada kada ne idu svaki dan na posao u centar grada, ljudi negdje drugdje i jedu i kupuju. Prema izvještaju, u radnje u centru grada se i dalje ulazi 10 do 20 odsto manje nego prije pandemije, a odlazak u kancelariju je manje učestao za 30 odsto u najvećim gradovima širom svijeta.

Iz centra Njujorka se iselilo 5 odsto populacije od sredine 2020. godine do polovine 2022, dok je San Francisko izgubio 6 odsto populacije. Prema izvještaju se čini da se oni neće vratiti, što je takođe jedan izazov za gradove da se povrate od gubitaka usljed pandemije.

U Vašingtonu, broj ljudi u gradu tokom dana je opao za 82 odsto od februara 2020. godine do februara 2021. Anketa za ovu godinu pokazuje da dvije trećine zaposlenih u Vašingtonu koji mogu da rade od kuće, rade na daljinu većinu vremena. Njih 38 odsto se izjasnilo da bi da rade od kuće sve vrijeme.

Lokalne vlasti se spremaju za budućnost u kojoj će to biti nova normalnost.

“Skoro polovina naše populacije radi na daljinu. Neki krajevi grada se još nisu vratili na nivo ekonomskih aktivnosti prije kovida. Kratkoročna strategija nam je da aktiviramo neke prazne prostore, pravimo festivale i da zatvaramo ulice kako bismo organizovali markete ili muzičke festivale u gradu, kako bismo na taj način podržali ono što je tradicionalno bilo pokretač naše ekonomske mašine, centar grada”, kaže Salah Capari, direktor Kancelarije gradonačelnice za noćni život i kulturu.

Lubi, jedan od autora izvještaja, kaže da su najbolje opstali gradovi u kojima su na jednom mjestu kancelarije, stambeni kompleksi i prodajni objekti.

“Ljudi tu dolaze zbog drugih razloga, ne samo zbog posla. Mislim da bi imperativ bio da se ljudi ohrabre da dolaze u krajeve sa kojima ih ne povezuje samo posao”, dodao je on.

Lokalne vlasti Vašingtona, na primjer, čekaju da vide kako će se prilagoditi, prenosi Glas Amerike.

“Naša dugoročna strategija je da privučemo nove stanovnike u centar, tako što ćemo poslovne zgrade pretvoriti u stambene. To bi privuklo i prodavnice hrane ali i objekte za noćne izlaske i restorane, što bi te delove grada učinilo privlačnim za život”, kaže Capari.

Do 2030, potražnja za kancelarijskim prostorom će biti 13 odsto niža u velikim svjetskim gradovima od 2019, prema izvještaju. I dalje je u Americi najviše pogođen San Francisko, kada je u pitanju potražnja za poslovnim prostorom. Cijene su pale za 24 odsto u odnosu na 2019, dok je iznajmljivanje stanova niže za 28 odsto. Izveštaj takođe predviđa da će potražnja za poslovnim prostorom u San Francisku do 2030. opasti za 13 odsto u odnosu na 2019. godinu.

Treba vremena da se ljudi prilagode novoj realnosti, smatra Lubi, jer vlasnici poslovnih prostora u velikim gradovima i dalje očekuju da se cijene vrate na vreme od pre pandemije.

Foto: Njujork (Printscreen/8K World)

Idi na VRH

error: Content is protected !!