Procjenjuje se da u Republici Argentini živi više desetina potomaka naših iseljenika, uglavnom druge, treće i četvrte generacije.

Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Milan Roćen na spomeniku osnivačima La Montenegrine, najveće i najpoznatije crnogorske kolonije u Ćaku, koju su 1917. godine osnovali i po staroj domovini nazvali, sedam dosljenika iz porodica Kapitanić, Milović, Mićunović, Kosanović i Svorcan, 2011. godina

Najveći broj naših iseljenika danas živi u Provinciji Ćako, skoncentrisanih uglavnom u gradu Roke Saenz Penja. Naših iseljenika ima i u Maćagaju, Kitilipi, Korsueli, Kampo Largu, gdje se nalazi i prva crnogorska kolonija u ovom dijelu svijeta – La Montenegrina. Riječ je o migraciji s početka 20. vijeka, pa su veze ovog dijela iseljeništva sa Crnom Gorom vrlo slabe. Dodatno ograničenje u uspostavljanju veza jeste slaba materijalna situacija, velika udaljenost, a ponajviše nevladanje crnogorskim jezikom. Većina potomaka naših iseljenika nikada nije posjetila Crnu Goru, iako je najčešće doživljavaju kao mit kojeg se sjećaju iz priča svojih roditelja, đedova i rođaka.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u zvaničnoj posjeti Argentini 2016. godine

Zbog brojnosti, emocije i, prije svega, potrebe i obaveze da se očuva i ovaj dio naše dijaspore, Crna Gora je kroz otvaranje više počasnih konzulata pokušala da nadomjesti veliku razdaljinu i svoje neprisustvo na ovoj teritoriji.

Južnoamerički privrednici porijeklom iz Crne Gore – Ariel Radović, Matijas Pejušković, Federiko Tomašević, Branko Vučković, Guillermo Radović, Marcos Pejović i Federico Larruy u posjeti Upravi za dijasporu, 2019.

Ipak, najznačajniji iskorak u dijelu saradnje i odnosa sa našom starom emigracijom u ovoj zemlji napravljen je otvaranjem Ambasade Crne Gore u Argentini sa sjedištem u Buenos Ajresu, 2014. godine. Prvi crnogorski ambasador u ovoj zemlji bio je Gordan Stojović, dotadašnji pomoćnik direktora Uprave za dijasporu, autor brojnih tekstova i nekoliko knjiga o crnogorskoj dijaspori u Latinskoj Americi, posebno Argentini.

Crnogorski iseljenici iz Argentine, Rosa, Jorgelina i Hanibal Rafael Lito Jabučanin, potomci Nikole Jabučanina, u posjeti Upravi za dijasporu, 2019.

U Argentini djeluju sljedeća udruženja naših iseljenika: Crnogorska asocijacija Argentine „Zeta“, Crnogorska zajednica provincije Ćako „Kralj Nikola“, Crnogorska zajednica Buenos Aires, Crnogorska zajednica Provincije Santa Fe, Crnogorska zajednica „Djedovi” Tandil, Jugoslovensko društvo Petar II Petrović Njegoš, General Huan Madariaga i „Los Halconcitos” (Sokolići), provincija Salta. Rad i aktivnosti ovih udruženja usmjereni su na očuvanje i učenje crnogorskog jezika, njegovanje kulture i tradicije kroz održavanje škole crnogorskog jezika, organizovanje raznih kulturnih i sportskih manifestacija. S obzirom da je najveći problem i potreba ovog dijela naše dijaspore očuvanje i obnova jezičkih veza, a u cilju njegovanja identiteta, Crna Gora je do sada organizovala i podržala više škola/kurseva jezika u ovoj zemlji, i to: Saenz Penja, Las Brenhas – Argentina, Rozario – Argentina i Buenos Ajres.

Crnogorski iseljenici iz Argentine, potomci Nikole Jabučanina, sa gradonačelnikom Cetinja Aleksandrom Kašćelanom, Cetinje, 2019. godina

Vlada Crne Gore je tokom 2017. godine podržala realizaciju 3 projekta na teritoriji Latinske Amerike: izgradnju Crnogorske kuće u Provinciji Ćako, prevod i štampanje knjige „Istorija Crne Gore“ prof. dr Živka Andrijaševića na španski jezik za potrebe našeg iseljeništva u Latinskoj Americi i realizaciju dvije škole crnogorskog jezika u Urugvaju i Argentini. Crnogorska zajednica Buenos Ajresa 10. i 11. decembra 2018. godine proslavila je 200 godina od doseljavanja Crnogoraca u R. Argentinu, kao 110 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Crne Gore i R. Argentine kada je i svečano otvorena „Crnogorska kuća” u Saenz Penji.

Vrijedi pomenuti da u Crnoj Gori, sa sjedištem u Kotoru, djeluje Crnogorsko-argentinska fondacija, na čijem je čelu Miodrag Krivokapić, a koja svojim aktivnostima doprinosi jačanju veza i saradnje dvije zemlje.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić i Horhe Kapitanić, potomak prvih crnogorskih doseljenika i istaknuti argentinski političar, prilikom njegove posjete Crnoj Gori 2013. godine Istorija CrneGore na španskom jeziku, objavljena u saizdavastvu Uprave za dijasporu i Ambasade Crne Gore u R.Argentini, 2017.

Prvo crnogorsko društvo „Sociedad Montenegrina“ u Republici Urugvaj osnovano je 1912. godine u gradu Karmelo. U Montevideu djeluje jedno udruženje naših iseljenika – Crnogorska zajednica Urugvaja, osnovana u junu 2015. godine. Osim proslava državnih praznikai pokretanja online kursa za učenje crnogorskog jezika, ovo udruženje u saradnji sa Kinotekom Urugvaja i Kinotekom Crne Gore tradicionalno organizuje Festival balkanskog filma u Latinskoj Americi, čiji je cilj promocija crnogorske kulture i jezika, kao i animiranje što većeg broja crnogorskih iseljenika koji žive u Urugvaju. Pomenuto udruženje već dvije godine vrlo uspješno organizuje kurs crnogorskog jezika.

Istorija Crne Gore na španskom jeziku, objavljena u saizdavastvu Uprave za dijasporu i Ambasade Crne Gore u R.Argentini, 2017.

U gradu Karmelu registrovan je ogranak Crnogorske zajednice Urugvaja. Prvi Crnogorci doselili su se u Karmelo prije više od sto dvadeset godina, gdje su uglavnom radili u kamenolomima.Odatle su se selili u Montevideo, kao i u obližnju Argentinu, preciznije u grad Tandil u kojem su se takođe bavili preradom kamena.

U Republici Paragvaj otvorena su dva počasna konzulata, a počasni konzuli su Romildo Andres Lakonich Romero i Firmin Marc.

Ambasador Gordan Stojović na proslavi Dana nezavisnosti u Urugvaju 2018. godine

U R. Paragvaj djeluje i Povjereništvo Matice crnogorske, na čelu sa dr Andresom Lakonich, a u oktobru 2018. godine je osnovana i prva zajednica Crnogoraca u toj zemlji – Crnogorsko kulturno društvo Asunsiona.

U Republici Peru, Limi funkcioniše jedino udruženje crnogorskih iseljenika „Crnogorska zajednica Perua” (Comunidad Montenegrina en el Peru). U Peruu uglavnom žive potomci porodica Božović, Samardžić, Vukićević, Zečević i dr.

Crnogorci u Buenos Ajresu na proslavi Dana državnosti, 2019. godina

Osim organizovanja festivala i predavanja na temu crnogorskih migracija, udruženje je zaslužno što je u julu 2016. godine započet uvoz crnogorskih vina „Plantaža“ u Peru, što ujedno predstavlja i prvi plasman proizvoda ove crnogorske kompanije na tržišta u Latinskoj Americi.

U Sjedinjenim Meksičkim Državama, u gradu Meksikali u Donjoj Južnoj Kaliforniji, funkcioniše jedino registrovano udruženje iseljenika: „Crnogorska zajednica Meksika i Kariba” na čijem je čelu Karina Kuljača Morales.

Osnivanje Crnogorske zajednice Meksika i Kariba, Sonora, Meksiko 2017. godina

Pretpostavlja se da u gradu Meksikali živi 11 porodica porijeklom iz Crne Gore, a još oko 30 porodica živi u susjednoj saveznoj državi Sonori i Donjoj Južnoj Kaliforniji, koji uglavnom vode porijeklo iz okoline Budve, Herceg Novog, Crmnice i Danilovgrada. Najčešća prezimena su Suđić, Vuković, Radović, Kuljača i Pavlović.

U višenacionalnoj Državi Boliviji funkcioniše udruženje – Pokret Crnogoraca Bolivije, na čijem čelu je Esteban Natalio Michovich Morales.

Glavna fotografija: Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sa suprugom Lidijom Đukanović, savjetnikom predsjednika Milanom Roćenom u razgovoru sa Federikom Tomaševićem, crnogorskim iseljenikom iz Argentine, tokom posjete Crnoj Gori, Miločer, 2019. godina