Ukrajina se brani mnogo snažnije tokom prve nedjelje rata nego što je to Vladimir Putin očekivao, ili, mnogo vjerovatnije, nego što su mu to njegovi generali obećavali.

Ali ovo je još rana faza sukoba koji može da preraste u vrlo gadan rat.

Putin se sigurno nadao da će samo par dana posle invazije ruskih snaga, Kijev pasti.

I svakako je očekivao da će zemlje Zapada, zaplašene i podijeljene, prihvatiti da je ponovo zauzeo teritoriju za koju tvrdi da je istorijski dio Rusije.

Ništa se od toga svega nije desilo.

Ispostavilo se da je Ukrajina težak orah za slomiti, a reakcija zapadnih zemalja, posebno Njemačke, mnogo je oštrija nego što je mislio.

Ruska privreda je već surovo pogođena.

Putinov veliki prijatelj, Kina, sad se čini zabrinutom da bi ova eksplozija bijesa Zapada možda, jednog dana, mogla da se okrene i prema samoj Kini – i da bi kineskoj privredi mogla da bude nanijeta ozbiljna šteta.

Peking se već distancirao od invazije.

NATO bi, nasuprot tome, mogao da ojača.

Finska i Švedska bi se možda pridružile Alijansi zbog sopstvene zaštite.

Putin je pokrenuo ovaj rat dijelom i da bi zaustavio Ukrajinu od pridruživanja NATO-u, ali bi mogao da se nađe oči u oči sa više članica Alijanse na severozapadnoj granici Rusije.

Sve su ovo velike smetnje za njega.

One proističu iz Putinovih pogrešnih računica, osmišljenih dok je boravio u samoizolaciji zbog kovida.

Viđao je samo rijetke savjetnike, koji su mu, možemo da pretpostavimo, govorili ono što je želio da čuje.

Sada će morati da posegne za novim potezima.

Oduvijek je odbijao da se povuče posle neuspjeha.

Uzvratiće snažnije – i posjeduje oružje da to učini.

Ukrajinski ambasador u Vašingtonu tvrdi da su ruske snage već koristile termobaričko oružje – narodski rečeno, vakum bombe – koje usisavaju kiseonik za postizanje eksplozija visoke temperature.

U ovakvim vremenima, ambasadori često iznose ekstremne tvrdnje, ali činjenica je da smo već vidjeli snimak ruskih termobaričkih raketnih bacača na putu za Ukrajinu.

Analitičari kažu da je samo pitanje vremena prije nego što budu upotrijebljene na više mjesta.

Na fotografijama se takođe vidi i da su kasetne bombe korišćene za gađanje civila u Harkovu.

One ispuštaju kišu takozvanih bombica koje nanose užasne rane od šrapnela svima koji se nađu u široj okolini.

Zabranjene su međunarodnom konvencijom 2008. godine koju Rusija nije potpisala, tvrdeći da ih koristi u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom.

Stanovnici Harkova se ne bi složili s tim.

Vladimir Putin se nikada nije ustezao od korišćenja izuzetno opasnog oružja.

Vjeruje se da je odobrio upotrebu radioaktivnog plutonijuma za ubistvo bivšeg KGB agenta Aleksandra Litvinjenka u Londonu 2006.

Vrlo je vjerovatno da se složio sa napadom ruske vojne obavještajne službe na Sergeja Skripalja, još jednog prebjega, otrovnim nervnim agensom u Salsberiju 2018.

Skripalj je preživio, ali je jedna žena, Don Stardžis, umrla pošto je bila izložena smrtonosnoj supstanci.

Opasnost kojoj su izloženi nevini civili ga, čini se, ne zabrinjava.

Ovo su bile planirane i ciljane likvidacije, a ne široki napadi koje sve više vidimo u Ukrajini, ali je princip isti – životi civila nisu bitni ako su viši interesi Rusije ugroženi.

Da li će biti spreman da upotrebi nuklearno oružje ako ne bude po njegovom u Ukrajini?

Mora se računati na tu mogućnost – ali većina analitičara smatra da još nismo blizu te faze.

Tačno je da je Putin mračno rekao da ako neko pomisli da se umiješa spolja u rat, suočiće se sa posledicama ozbiljnijim od svih u dosadašnjoj istoriji.

I često ponavlja misao da ako svijet ne uključuje Rusiju, zašto bi i dalje postojao?

Svejedno, potrebno je mnogo ozbiljno pogrešnih proračuna da bi došlo do povećanja opasnosti od nuklearnog sukoba.

Istorija će se možda ponoviti – Staljin je 1939. godine napao Finsku, očekujući da će se slomiti za par dana.

Naprotiv, Finska je uzvratila i ruska vojska se povukla razbijenog nosa.

Prošlo je više od sto dana dok se takozvani Zimski rat nije završio – i to tako što Finska jeste izgubila dio teritorije, ali je ostala nezavisna država.

Svakako da postoji bar mogućnost da će se rat u Ukrajini završiti na sličan način.

Tek smo na početku, i samo zato što se Ukrajina do sada odupire, ne znači da može dugo da izdrži punu snagu Rusije.

Ali prva runda je neupitno dobro prošla, a odgovor Zapada bio je mnogo oštriji nego što je većina očekivala.

I najvažniji među njima, Vladimir Putin.

Izvor: BBC na srpskom

Foto: Printscreen/USA TODAY