Sa dr Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade Crne Gore i predsjednikom pokreta URA, prilikom njegove nedavne posjete Sjedinjenim Američkim Državama, razgovarali smo pred sami njegov polazak u Crnu Goru.

Vremena za razgovor je bilo malo, a mi smo imali mnogo pitanja za ovog mladog čovjeka u čijim je rukama sudbina naše države.

Portal Revije Fokus: Bili ste u višednevnoj posjeti SAD i imali susret sa Gabrijelom Eskobarom, koji je nedavno izjavio da SAD imaju diplomatske i političke mehanizme kojim će se suprotstaviti miješanju Rusije u unutrašnje stvari Crne Gore, kao i da bi prosrpske političke snage u Crnoj Gori trebalo da prepoznaju da Crna Gora treba da bude demokratska, nezavisna, suverena i okrenuta Zapadu i da ostane dio NATO-a. Za one partije koje nastoje da umanje ove aspekte, a koji su od Crne Gore u proteklih 20 godina napravili primjer za ostale u regionu, Eskobar je istakao da SAD imaju puno načina da im odgovore. Pominjao je sankcije, kao i diplomatsku i političku izolaciju. S obzirom na to da Vi s takvim partijama vršite vlast, a imate i njihove predstavnike u Vladi Crne Gore, da li Vam je pominjao neka imena? Možda, na primjer, ime supruge Marka Milačića, poznatog po paljenju NATO zastava i proruskim stavovima.

Dritan Abazović: Jako sam zadovoljan sastancima koji su se odvijali u Vašingtonu i Njujorku. Sreli smo se sa gospodinom Eskobarom, razmijenili mišljenja o brojnim aktuelnim temama vezanim za Crnu Goru i region i slažem se da SAD kao super sila imaju svoju viziju i i svoje mehanizme da zaštite, da tako kažem, vrijednosti zapadne civilizacije. Za Crnu Goru je važno da sačuvamo naš evroatlantski kurs i smatram to od presudnog značaja za naš budući razvoj, da stvaramo dobru podlogu da Crna Gora, čim ispuni svoje obaveze, postane punopravna članica Evropske unije. To je naš najveći spoljnopolitički cilj. Amerika je naš najveći saveznik. Mi ćemo se boriti zajednički za ostvarivanje brojnih ciljeva. Međutim, želim da naglasim, što je u fokusu i nove američke administracije, borbu protiv korupcije i autoritativnih režima. Predsjednik SAD Džo Bajden je za decembar najavio samit koji će tretirati upravo ova pitanja uz pitanja ljudskih prava. Trebamo, ukoliko zaista želimo da postanemo dio zapadne civilizacije u vrijednosnom smislu, da zaista to pokažemo na djelu.

Kada je riječ o malignim uticajima, koji definitivno postoje, oni nijesu karakteristični samo za Crnu Goru. Sve države koje su velike sile i koje imaju veliki globalni uticaj, a u njih, naravno, spada i Rusija, imaju svoje interese, sprovode svoju politiku, pronalaze plodno tlo ili manje plodno tlo i političke opcije koje će zastupati njihove stavove. Međutim, želim još jednom da ponovim da, što se nas tiče, Crna Gora ima jasna spoljnopolitička određenja. Ona nijesu u svađalačkom odnosu sa bilo kim u svijetu, a to podrazumijeva i Rusiju i Kinu, ali definitivno naša budućnost jeste na Zapadu. To je nešto što ogromna većina Crne Gore podržava. Navešću da više od 70 odsto građana Crne Gore podržava učlanjenje Crne Gore u EU, da je poraslo povjerenje građana u NATO, i mislim da time treba da se vodimo. Dakle, naš nacionalni interes jeste da Crna Gora izgradi sistem jakih institucija, nezavisnih i profesionalnih, koje će moći da odgovore svim aspektima i prijetnjama koje karakterišu globalnu zajednicu. Da zaključim: mi ostajemo pouzdani partneri SAD i volio bih da se oni još više uključe u ukupne političke tokove na Balkanu. Nažalost, na Balkanu je još dosta nezavršenog posla iz prošlosti, ali što se mene tiče optimista sam i vjerujem da ćemo mi svojim ponašanjem i djelovanjem pokazati da smo ozbiljan partner koji može da bude svijetli partner zemalja Zapadnog Balkana.

Portal Revije Fokus: Ako je suditi na osnovu izjave Eskobara, zbog tih vaših saveznika ni NATO više ne vjeruje Crnoj Gori. Da li je bilo u Vašingtonu riječi o tome?

Dritan Abazović: Mislim da je ta izjava potpuno pogrešno prenesena. Gospodin Eskobar, ali i ostali visoki zvaničnici Stejt Departmenta, gospođa Šerman, istakla je da Vlada Crne Gore ima podršku SAD, da se pokazalo da su svi ti strahovi koji su postojali nakon prve tranzicije vlasti u istoriji ipak neopravdani i da mi ostajemo kredibilan i pouzdan NATO partner. Kada je riječ o konkretnom slučaju oko kojeg se diglo malo više prašine ili galame, s pravom, a to je dijeljenje informacijama NATO-a, Crna Gora trenutno ne podliježe nikakvim restrikcijama u odnosu na bilo koju zemlju članicu i mislim da je to jako dobro. Ministar vanjskih poslova će se ove sedmice vidjeti sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, prošle sedmice se vidjela ministarka odbrane, gospođa Injac… Mislim da je, iako postoje neke dileme, znajući naše institucije koje definitivno imaju mnogo prostora za napredak, a imale su ga i u prethodnom periodu (vidite šta se dešava u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i šta je sve radio prethodni menadžment), sasvim logično da i mi imamo određene, da tako kažem zabrinutosti. Ali, definitivno u našim direktnim razgovorima ni na koji način nije podvučeno da Crna Gora ne ispunjava neku svoju obavezu. Da li ima prostora za napredak? Definitivno ima. Da li mi možemo da radimo bolje nego što je to sada slučaj? Sigurno možemo, ali mislim da je situacija definitivno daleko od alarmantne.

Portal Revije Fokus: Ratka Jovanović Vukotić, kolumnistkinja “Vijesti”, dobro je zapazila da je nakon Vašeg susreta sa Eskobarom došlo do zatišja u napadima vaših koalicionih partnera. Svi se izgleda plaše šta Vam je to Eskobar savjetovao i šta su vaši naredni potezi nakon povratka u Crnu Goru?

Dritan Abazović: Ne postoji politička opcija niti iz zemlje, pa rekao bih niti iz regiona, koja u prethodnom periodu nije iskoristila šansu da zbog svoje lične promocije ili promocije sopstvenih politika izvrši neki vid napada na Građanski pokret URA. Međutim, GP URA, po mom skromnom sudu, potpuno čvrsto, kao i prvog dana, stoji na svojim principima. Potpuno, ne osvrćući se ni na kritike, ni na pohvale, Dakle, naša politika je kristalno jasna – vjerujem da sa njom niko nema nikakvu dilemu. Kome se ona ne sviđa mi to priznajemo kao demokratsko pravo i uopšte nemamo nikakav problem sa tim. Ali ako neko očekuje da se mi pomjerimo sa svojih principa zarad ostajanja u vlasti ili pridobijanja nekih privilegija vlasti ili određenih funkcija, to se neće desiti i to naši partneri u Crnoj Gori jako dobro znaju. Nekada su zbog toga jako nervozni i to često izražavaju, nekada imaju situaciju, primijetila je i gospođa Vukotić, da se nekako smire, ali vjerujem da smo mi svojim političkim djelovanjem u potpunosti dokazali da su građani koji nas podržavaju uvijek načisto sa nama. I to je to. Dakle, neće biti pomjeranja sa naših ključnih principa, neće biti pomjeranja iz Sporazima od 8. septembra, ako budemo mogli naći zajednički jezik da popravimo djelovanje Vlade to je sasvim okej. Ako se nekom to ne sviđa, ima i drugih partnera i poslanika i to je sve legitimno i poznato u demokratskom životu i neka prave većinu sa nekim drugim.

URA I PROJEKAT STVARANJA “SRPSKOG SVETA”

Portal Revije Fokus: Jedan od Vaših koalicionih partnera, nakon što su ga kritikovali što je ušao u koaliciju koja je, bar na papiru, okrenuta Zapadu, izjavio je da moraju da budu pametni i strpljivi dok ne završe “svoju stvar”. Plašite li se da vas pojedini koalicioni partneri koriste za njihov projekat stvaranja “srpskog sveta”?

Dritan Abazović: Zaista se ne plašim. Dosad su oni mnogo više došli na naše političke pozicije nego li što smo mi otišli sa svojih političkih pozicija. Šta može da bude u budućnosti? Ja stvarno nisam neko ko može da predvidi. Predviđam da za Crnu Goru neće biti nikakvih problema, da će Crna Gora biti uspješna evropska priča, da nam treba dosta vremena i mudrosti da neke naše opšte poznate političke bolesti prevaziđemo. Mi se u Crnoj Gori borimo protiv dvije nateže političke pojave – jedna je opšta korupcija i organizovani kriminal, druga je nacionalizam. Mislim da su oni tako uvezani da će, kad pobijedimo jednu, potencijalno nestati ova druga. Mislim da se iza tog silnog nacionalizma kriju finansijski interesi, da se ljudi instrumentalizuju i zloupotrebljavaju. Moramo da radimo na pomirenju, moramo da radimo na obračunu protiv organizovanog kriminala i korupcije i moramo da nekako umanjujemo ekstremističke, polarizovane, povampirene politike koje nijesu tom regionu donijele nikad ništa dobro, pa samim tim ni Crnoj Gori. Dakle, ova borba, nazovimo je tako, je mnogo teška, komplikovana, i meni je žao da građanska svijest u Crnoj Gori nije na nekom mnogo značajnijem nivou, ali definitivno se pokrenuo talas. Vjerujem da će iz dana u dan biti sve veći broj ljudi koji ne žele da podrže politiku ekstrema. Kad govorim ekstrema govorim o ova dva pola koje sam pomenuo, a koja će sve više željeti da podrže društvo koje će sve više željeti da podrži multikulturalno društvo ravnopravnih građana.

Portal Revije Fokus: Kada govorimo o smanjivanju nacionalnih tenzija u Crnoj Gori, čini nam se da Vlada radi suprotno. Zbog čega je ekspresno Cetinjski manastir prepisan na SPC?

Dritan Abazović: Dobro pitanje. Ja nijesam neko ko je nadležan za upis ili neupis imovine države Crne Gore. Znam samo da je ta oblast jako neuređena u mnogim segmentima, i kad je riječ o fizičkim i pravnim licima, da imamo mnogo problema vezano za restituciju i neriješene imovinsko pravne odnose. Kada je riječ o Cetinjskom manastiru, vi znate koliko vjersko pitanje determiniše ili generiše polarizaciju u Crnoj Gori. To se dešava permanentno u prethodnom periodu, mislim na protekle najmanje dvije godine. Odgovoriću na jednostavan način: mi smo imali odluku lokalne skupštine na Cetinju da se Cetinjski manastir preda ili vrati Opštini, ili, nisam ni ja siguran, CPC, onda smo imali i ovu reakciju Vlade da on treba da se prepiše… To je pravno pitanje, ne vjerujem da otvaranje tih pitanja doprinosi smanjenu polarizacije, ali nijesam od onih ljudi koji žele od svega da naprave problem. Dakle, mogao bih da odgovorim na drugačiji način – zašto za 30 godina vladavine DPS-a neko nije razmotrio da treba da se završi to pitanje upisa ili neupisa? Kako je moguće da sada, došla je nova vlada deset mjeseci, i odmah se nešto pokreće oko toga? Jesu li držali taj katastar, jesu li imali mogućnost da politički djeluju? Ako su već željeli da zaštite nacionalne interese Crne Gore što to nisu uradili u prethodnom periodu? I druga stvar: taj manastir ionako koristi Srpska pravoslavna crkva. Nije to određenje ove Vlade. Nego je to nešto što se permanentno dešava proteklih decenija. Mislim da pitanje vezano za crkvenu imovinu i generalno za pitanje Crkve moramo rješavati u jednoj drugačijoj političkoj atmosferi. Ako budemo išli u ovu političku atmosferu gdje ćemo tjerati mak na konac, mislim da nećemo nigdje stići i to su nam pokazali i prethodni događaji iz kojih definitivno gube svi građani, a ne dobija praktično niko osim ako taj neko nema interes da izazove dublje podjele i konflikte u Crnoj Gori.

ABAZOVIĆ O PONUDI ĐUKANOVIĆA

Portal Revije Fokus: Prilikom nedavnog boravka u Njujorku, predsjednik Milo Đukanović nam je kazao da za URU i dalje važi ponuda DPS-a koju su vam predlagali nakon prošlogodišnjih izbora, da vi okupite proevrospke snage, da u Vladu Crne Gore uključite pripadnike nacionalnih manjina i da će vašoj vladi DPS dati bezrezervnu podršku. Zašto ne uzmete sudbinu Crne Gore u svoje ruke i formirate vladu Crne Gore koja bi, mimo evropskog puta, smirila uzavrele nacionalističke strasti u Crnoj Gori?

Dritan Abazović: Zato što to jako lijepo zvuči kad se tako kaže, ali kada treba da se realizuje to nije lako. Mi smo na proteklim izborima dobili 5,5 odsto podrške i da bi vladali Crnom Gorom treba da imamo legitimitet. Ja to tako doživljavam, mislim da je to ispravno i pošteno. Ja bih volio da politika koju zastupam ima natpolovičnu podršku građana Crne Gore. Zaista bih to volio. Međutim, rekao sam vam da građansko društvo u Crnoj Gori i dalje sazrijeva. I to je veliki problem. Da li će biti nekih turbulencija ostaje da se vidi. Mi smo izašli sa predlogom i konceptom ekspertske vlade kako bi pomogli tranzicioni put Crne Gore. U suprotnom, mi bi pravili političku vladu odmah nakon izbora. I druga važna činjenica je da su građani Crne Gore na prošlim izborima, 30. avgusta, glasali za promjene. Oni su većinski željeli da vide promjene u Crnoj Gori. Da li se one sada kvantifikuju na pravi način, da li su one pravog karaktera – nijesu. Da li je u nekim segmentima moglo da se uradi više ili manje – sve je to opravdano da se politički tretira, ali ja ću vas još jednom kazati da naš proevropski put i naš evroatlantski kurs nije promijenjen. Da li može da dobije ubrzanje – sigurno da može, ali definitivno nije promijenjen, niti bi mi učestvovali u vladi koja bi promijenila evropski put države. Šta će biti u narednom periodu ostaje da se vidi. Ja bih volio da i opozicione stranke, iako to nije moj posao, dožive neke reforme, katarze, volio bih da neki ljudi koji su ogrezli u korupciji i organizovanom kriminalu više ne budu učesnici političke scene i mislim da bi to bilo jako korisno i da bi dalo doprinos pomirenju i stvaranju konstruktivne opozicije koja je potrebna svakoj državi, pa i Crnoj Gori. Biće još izbora, biće još promjena, ljudi će imati mogućnosti da se opredjeljuju i na osnovu toga ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati. Ali, jako je važno da neko za upravljanje državom ima jasan legitimitet kako bi mogao da sprovodi svoju politiku.

Portal Revije Fokus: Dok “idemo” ka Evropi, nama iz dijaspore se čini da previše funkcija dajete radikalnim ljudima, ljudima sa kokardama, ljudima koji slave ratne zločince… Grize li Vas nekada savjest zbog toga?

Dritan Abazović: Ako me pitate da li sam saglasan sa izborima svih ljudi personalno koji predstavljaju novu administraciju, rekao bih da nijesam. Vjerujem da bi, ako bi isto pitanje postavili premijeru, i on rekao da nije. Mi znamo da smo kadrovski oskudni kao država, kao društvo. Ali, reći ću vam neke stvari koje dijaspora, ili ovaj dio dijaspore o kome govorite, ne prepoznaje, ili ne prepoznaje dovoljno. Jedina smo vlada u regionu koja je promijenila ministra pravde zbog izjave za Srebrenicu. Postavljam retoričko pitanje za vaše čitaoce, za dijasporu, za sve: kad se to desilo u BiH, u Srbiji, u Hrvatskoj? Gdje se to desilo? Ako ćemo da pričamo o principima, mi smo sankcionisali čovjeka koji je dao lični stav, ali sa pozicije predstavnika Vlade koji nije kompatibilan sa našim vrijednosnim određenjem. Mislim da se to onako cijeni ili skoro ne cijeni, a onda ako se postavi neki direktor škole koji stvarno možda ne zaslužuje to mjesto, mjesecima brujimo oko toga. Mislim da je naš fokus na pogrešnim stvarima, da želimo da tražimo negativnosti, da želimo da identifikujemo loše stvari u ljudima, a ne dobre, i to nas kao društvo mnogo košta. Ovdje se ne radi ni o kakvim političkim kalkulacijama. Ovdje se radi o percepciji kako mi ostvarujemo naše društvo. Zbog toga mi nijesmo u iskrenom pomirenju, nijesmo u iskrenom trendu stvaranja nekih pozitivnih vrijednosti. To je jedan primjer koji sam naveo. Da navedem i neke druge primjere: je li bilo riječi da će se promijeniti grb i zastava Crne Gore ako dođe do promjene vlasti? Je li se to desilo? Koji je to javni funkcioner nije ispoštovao himnu Crne Gore u novoj administraciji? Kad se to desilo? Na kojem nivou? Potpuno je nebitno da li se radi o ministru ili nekome iz javne administracije. Mislim da su to veliki iskoraci ka stvaranju nečega što bi trebalo ubuduće da nam pomogne da neka druga vlada kroz par godina, u nekom drugom mandatu, lakše ostvaruje stvari sa kojima se mi sad možda borimo i suočavamo. Tako da nijesam baš siguran da mi olako dajemo mjesta ljudima koji imaju problema sa prošlošću ili gledaju na prošlost na različite načine. Ali, treba da znamo da su i to neke činjenične stvari i da u Crnoj Gori, koja je satkana od ljudi koji su vrlo liberalni, tolerantni, kosmopolitski nastrojeni, posvećeni nekim zelenim politikama i dalje postoje snage koje su potpune suprotnosti od toga, odnosno ekstremne, desničarske, nacionalističke i sa jako niskim ili bez praga tolerancije.

Portal Revije Fokus: Na portalu IN4S, koji važi za glasilo “srpskog sveta”, a čijeg je osnivača vaša Vlada postavila za rektora crnogorskog Univerziteta, objavljen je tekst o navodnoj anketi prema kojoj bi Demokratski front, Demokrate i ostale partije koje čine sadašnju vlast, ukoliko bi se održali izbori, mogle da formiraju vlast bez URE. Da li su njihovi snovi realni?

Dritan Abazović: Mislim da nijesu. Smatram da je ta anketa jedna klasična glupost,  nešto potpuno netačno. Ljudi mogu da vjeruju ili ne. Jednu stvar želim da kažem: politika je živa materija u smislu dinamike procesa. Stvari se mijenjaju. Nekada neke političke opcije dobijaju na značaju, nekada ga gube. To je potpuno za očekivati. Ako neko misli da URA treba narednih 30 godina da bude na vlasti, ja to ne mislim. Ja mislim da smo mi 30. avgusta vratili građanima suverenitet. Šta to znači? Do prije 30. avgusta jedan veliki dio građana Crne Gore je vjerovao da izbori služe samo kao jedna manifestacija u kojoj se unaprijed zna pobjednik. Sada su važne i velike i male partije. Sada je svaki poslanik važan. Mislim da ćemo svaku narednu vladu imati koalicionu. Nemam nikakvu dilemu oko toga da niko neće prevagnuti. Šta će biti sada, da li će neke partije iz ovoga izvući neku korist, neke možda pretrpjeti neku štetu, to je nešto što ne mogu da predvidim, ali mislim da će proći jedan dug vremenski period a da se vlada Crne Gore neće moći formirati bez GP URA ili bez nekih struktura koje imaju jasno evropsko određenje i jasno građansko lice.

ABAZOVIĆ O POGORŠANJU ODNOSA SA PREMIJEROM KRIVOKAPIĆEM

Portal Revije Fokus: Nakon Cetinja, čini se da su Vaši odnosi sa premijerom Krivokapićem pogoršani i da ne sarađujete kao nekad. Vi ste zaprijetili da bi smjena čelnih ljudi bezbjednosnog sektora bila crvena linija, a prije nekoliko dana su neki poslanici tvrdili da ministarka odbrane već razgovara sa kandidatima koji bi ih zamijenili?

Dritan Abazović: Nakon Cetinja sam iznio svoj stav koji je bio suprotan od određenih ljudi iz Vlade, a to je da je sektor bezbjednosti svoj posao odradio vrhunski profesionalno i da mi nijesmo, uz veliki rizik koji je postojao, imali nijedan izgubljen ljudski život, nijednu težu tjelesnu povredu i da se u 11:30 u nedjelju faktički sve mirno završilo, odnosno da nakon toga nije bilo takozvanog produženog sukoba na Cetinju ili u drugim gradovima Crne Gore. Da li je neko mislio da Sektor bezbjednosti treba da služi nekim drugim centrima moći, izuzev zaštite Ustavom zagarantovanih prava i da služi isključivo građanima Crne Gore u skladu sa zakonom, to nije pitanje za mene. Dok ja budem koordinisao Sektorom bezbjednosti neću dozvoliti da ljudi koji profesionalno rade svoj posao budu na bilo koji način diskreditovani. Premijer i ja imamo jako dobre odnose. Tačno je da na neka pitanja gledamo na različit način. Nije pitanje bezbjednosti jedino na koje različito gledamo. Ja to smatram kvalitetom. Bilo bi zaista ružno da razmišljamo o svakom pitanju potpuno identično i mislim da bi bilo i neproduktivno. Što se tiče Sektora bezbjednosti, njegovi rezultati su istaknuti i u Izvještaju o napretku Crne Gore, pohvaljeni su i u Stejt Departmentu i sa svih relevantnih adresa. Mislim da treba da znamo da crnogorska policija i službe neće biti, makar dok mi participiramo u vlasti, vođene nikakvim idejama osim ideje zaštite Ustava i zakona građana Crne Gore. Kada je riječ o tome da li neko traži novog direktora policije, ja mislim da su to medijski navodi koji su neutemeljeni. Crna Gora ima svog direktora policije, on je izabran na konkursu na koji se prijavilo 19 kandidata, a i svake naredne aktivnosti policije biće vršene na transparentan način.

Portal Revije Fokus: Dok je DPS sa partnerima vršio vlast opozicija je prijetila da će mnogima zbog korupcije biti zaplijenjena i imovina. Međutim, ni nakon nešto više od godinu dana nijeste u stanju da usvojite Zakon o porijeklu imovine.

Dritan Abazović: Čeka se moj povratak iz SAD da se predstavi draft Zakona o porijeklu imovine koji je gotov. Tačno je, malo se kasnilo sa njim, ali razlozi su, po mom skromnom sudu, opravdani iz razloga što zemlje u regionu imaju zakon koji je neprimjenjiv. Mi želimo da imamo zakon koji je primjenjiv i koji odgovara crnogorskoj zbilji. Daću vam ekskluzivnu informaciju da su na njemu radili eksperti iz Slovenije, Velike Britanije, Italije, naravno sa domaćim stručnjacima. On će biti predstavljen javnosti uskoro i smatram da je to vrlo snažan mehanizam u borbi protiv korupcije na visokom nivou jer će olakšati dokazni postupak da su neki ljudi bili ili su i dalje umiješani u neke kriminalne aktivnosti i da su svoje enormno bogatstvo sticali suprotno zakonu, a na štetu građana Crne Gore.

Portal Revije Fokus: Nova vlast nije bila u stanju da korumpirane kadrove iz prošle vlasti smjesti gdje im je mjesto, ali ste zato uveliko najavljivali da ćete svojim državljanima na privremenom radu u inostranstvu oduzeti biračko pravo. Zbog čega toliko smetamo vašim koalicionim partnerima? Zašto dižu ovoliku hajku na nas?

Dritan Abazović: Mislim da je prvi segment djelimično tačan. Mi imamo velike probleme u pravosuđu i Tužilaštvu. To nije dio izvršne vlasti. Želim da napomenem, a to je lako je provjerljivo, da ne postoji segment organizovanog kriminala koji u ovih deset mjeseci nije napadnut. Mi smo napali najveći biznis u Crnoj Gori – šverc cigareta, čija je vrijednost godišnje oko 500 miliona eura, napadnuti su ljudi iz narko klanova, u zatvoru su ljudi iz kavačkog klana, podignute su krivične prijave i na potjernici je vođa škaljarskog klana, takođe se protiv ljudi na visokim političkim pozicijama u prethodnom periodu vodi proces. Otkrivene su afere u ANB-u, prisluškivanje, uhapšen je bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, tako da to za neke mnogo razvijenije države nego što je Crna Gora teško da bi ostvario neko u roku od devet ili deset mjeseci.

Kada je riječ o drugom pitanju vezano za oduzimanje prava glasa i oduzimanje državljanstva, isto kao za Crkvu – previše buke oko stvari koje su više dio propagande nego realnosti. Prvo, Vlada nikad nije razmatrala izmjene Zakona o državljanstvu, niti je to na zvaničnim i nezvaničnim sjednicama bila tema. Bila je samo tema kako da se u potpunosti primijeni Zakon o državljanstvu iz 2008. godine kojeg je tada donio DPS, a koji je još na snazi i koji je bio u nekim segmentima, i to dijaspora zna jer smo i sa njima razgovarali oko toga, selektivno primjenjivan. Nikome neće biti oduzeto državljanstvo. Državljanstvo je veza čovjeka sa matičnom državom. Ne prebivalištem, nego državom. Kada je riječ o biračkom pravu ono će ostati isto, netaknuto, i biće predmet traženja modela kroz izbornu reformu koja u Crnoj Gori postoji deset godina. Šta to znači? Neke zemlje imaju garantovane mandate za dijasporu i one određuju da neki ljudi predstavljaju dijasporu u državnom parlamentu. Neke zemlje imaju mogućnost da državljani iz dijaspore glasaju u konzularnim predstavništvima. Neke zemlje imaju sistem kao ovaj u Crnoj Gori, da ljudi slobodnom voljom ako žele da se pojave na izborni dan dođu i glasaju. Šta je najoptimalnija opcija za Crnu Goru vidjećemo, ali definitivno moramo da znamo da ne treba toliko da nasijedamo i da trošimo energiju na neke stvari koje nijesu na dnevnom redu. Intencija je da se što više sarađuje sa dijasporom, da se što više radi sa dijasporom, jer dijaspora je veliki neiskorišćeni resurs Crne Gore. Da imamo jednu Crnu Goru van njenih granica i da vidimo kako te ljude više da približimo našoj državi, a ne da je odaljimo od nje.

Sead Hodžić

Foto: Vlada Crne Gore