REPORTERI “VIJESTI” NA “GUSINJSKOJ CESTI”: Nova vrata ka sjeveru

Put od Podgorice do Gusinja decenijama je vodio kroz Platije – preko Kolašina, Mojkovca, Berana, Andrijevice, Murina. Oni koji su do Gusinja putovali autobusom, svraćali bi još i do Plava. Tom rutom, Gusinje je od glavnog grada udaljeno oko 200 kilometara.

Na granici s Albanijom, koja je prema Crnoj Gori decenijama bila zatvorena, Gusinje je tako ostajalo u zapećku. Do tog mjesta preko kojeg je nekad prolazio karavanski put, stizalo se jedino s namjerom da se u Gusinje i stigne. Gusinje je ostajalo nepoznanica za dobar dio i građana Crne Gore, osim onih čije porodice su iz tog kraja. Gusinje su skoro isključivo posjećivali samo još istraživači i planinari

Više od 2.200 vozila i preko 5.800 lica za pet dana od otvaranja, prešlo je granični prelaz Zatrijebačka Cijevna – Grabon. Prelaz je otvoren 3. avgusta, a do nedjelje ujutro, kako su “Vijestima” kazali iz Granične policije, iz Albanije je u Crnu Goru ušlo 2.905 lica, odnosno 1.017 vozila.

Koristeći isti prelaz, tokom tih dana, iz Crne Gore u Albaniju ušla su 2.903 putnika, a granična policija registrovala je 1.188 vozila.

”Ukupno je od 3. avgusta do nedjelje ujutro na GP Grabon registrovano 5.808 lica, odnosno 2.205 vozila”, kazali su “Vijestima” iz dežurne službe granične policije.

Izgrađen još 2017. godine, taj zajednički granični prelaz između Crne Gore i Albanije, otvoren je tek trećeg dana avgusta u 13.00 sati. Najviše su se otvaranju obradovali mještani Gusinja, opštine na sjeveroistoku države. U vrijeme Envera Hodže, 1948. godine, granice prema Albaniji za tadašnju Jugoslaviju postale su neprobojni bedem, vjekovna saobraćajnica je prekinuta, a Gusinje postaje saobraćajno slijepo crijevo Crne Gore.

”Za mnoge generacije Gusinjana ovo je ostvarenje višedecenijskog sna”, kazala je na dan otvaranja predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić. Zbog ostvarenja sna današnje i generacije predaka, zadovoljstvo toga dana nije krio ni Amil Ibrahimagić iz Gusinja, koji je podsjetio i da je nekadašnji karavanski put preko Gusinja putnike vodio od Dubrovnika do Istanbula.

Od centra trgovine, do “slijepog crijeva”

Put od Podgorice do Gusinja decenijama je vodio kroz Platije – preko Kolašina, Mojkovca, Berana, Andrijevice, Murina. Oni koji su do Gusinja putovali autobusom, svraćali bi još i do Plava. Tom rutom, Gusinje je od glavnog grada udaljeno oko 200 kilometara.

Na granici s Albanijom, koja je prema Crnoj Gori decenijama bila zatvorena, Gusinje je tako ostajalo u zapećku. Do tog mjesta preko kojeg je nekad prolazio karavanski put, stizalo se jedino s namjerom da se u Gusinje i stigne. Gusinje je ostajalo nepoznanica za dobar dio i građana Crne Gore, osim onih čije porodice su iz tog kraja. Gusinje su skoro isključivo posjećivali samo još istraživači i planinari.

U Gusinju, u dolini Grebaja, još od 1964. godine, postoji planinarski dom “Branko Kotlajić”, vlasništvo Planinarskog kluba “Radnički” iz Beograda.

Na radost, opet najviše Gusinjana, onih koji žive u tom kraju, ali i onih koji su odavno u Podgorici ili u primorskom dijelu Crne Gore, nakon što je Albanija na svojoj teritoriji napravila oko 60 kilometara novog puta, od kružnog toka, odmah po prelasku državnog prelaza Božaj, do mjesta Baskimi, blizu graničnog prelaza Grnčar pored Gusinja, put od oko 200 kilometara prije nekoliko godina skraćen je na oko 90.

Iako stotinjak kilometara kraći od dotadašnje rute, ni taj put nikad nije radovao Gusinjane, kao što ih je obradovala vijest od prije nekoliko dana da je i konačno otvorena stara “gusinjska cesta” kroz Dinošu, dolinom Cijevne. Otvaranjem graničnog prelaza Zatrijebačka Cijevna, Gusinje je postalo najbliža opština sa sjevera Podgorici, a ne najdalja, ako se putuje preko Crne Gore.

KOMPLETAN TEKST MOŽETE PROČITATI NA PORTALU VIJESTI

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH
error: Content is protected !!