Seid Hadžić: Crnogorska nezavisnost je neupitna kategorija, ma kako usljed vještački izvedenih ili stvarnih kriza izgledala krhka i ranjiva

Nemam namjeru ocjenjivati dosadašnju uspješnost. Ono što sam dužan da istaknem je nesporna činjenica da kao društvo možemo bolje, puno bolje i kvalitetnije. U to sam siguran. Crnogorska nezavisnost je neupitna kategorija, ma kako usljed vještački izvedenih ili stvarnih kriza izgledala krhka i ranjiva. Suštinsko pitanje nije njena nezavisnost ili opstanak. Sigurna je i neupitna, a većina građana nema nikakvu dilemu po tom pitanju. Suštinsko pitanje današnje Crne Gore jeste izgradnja moderne i uspješne balkanske i mediteranske priče, jasan evropski kurs i rad na njemu. Svaki korak ka punopravnom članstvu u evropskoj uniji znači deset koraka unazad retrogradnim snagama. Napor na tom putu moramo udvostručiti jer posljedice našeg oklijevanja ili fokusiranja na sporedne stvari ovu državu je u protekloj deceniji koštalo 30.000 stanovnika manje, samo na sjeveru države, rekao je Hadžić

Skup na temu „Crna Gora se ne voli samo mahanjem, nego radom i znanjem“,u organizaciji Uprave za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, dnevnih novina Vijesti i udruženja Alamanah, održan je ispred dvorca Petrovića na Kruševcu, povodom 15 godina obnove nezavisnosti Crne Gore, a ujedno je promovisana knjiga akademika prof. dr Šerba Rastodera “Parole ili činjenice? Za pravo čast i slobodu Crne Gore”.

V. d. direktora Uprave za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, mr Seid Hadžić, koji je otvorio skup, kazao je da je povod okupljanja 15 godina od obnove nezavisnosti, dodajući da smo “svjedoci višedecenijskom civilizacijskom sunovratu naših balkanskih prostora, pa samim tim i Crne Gore, kao i naporima one čojske i junačke Crne Gore da izroni iz tog ludila”.

“Našu nadu, naše snove i naše dostojanstvo, istovremeno je građeno i rušeno. Ali naša vjera u bolje sutra i naša privrženost domovini nikada nije dolazila u pitanje. Uprkos brojnim usponima i padovima ideja samostalne, građanske i evropske Crne Gore je bila superiorna, samim tim osuđena na uspjeh“, rekao je Hadžić.

On je dodao da nema namjeru da ocjenjuje dosadašnju izgradnju modernog crnogorskog društva, niti očekivanja građana Crne Gore.

“Nemam namjeru ocjenjivati dosadašnju uspješnost. Ono što sam dužan da istaknem je nesporna činjenica da kao društvo možemo bolje, puno bolje i kvalitetnije. U to sam siguran. Crnogorska nezavisnost je neupitna kategorija, ma kako usljed vještački izvedenih ili stvarnih kriza izgledala krhka i ranjiva. Suštinsko pitanje nije njena nezavisnost ili opstanak. Sigurna je i neupitna, a većina građana nema nikakvu dilemu po tom pitanju. Suštinsko pitanje današnje Crne Gore jeste izgradnja moderne i uspješne balkanske i mediteranske priče, jasan evropski kurs i rad na njemu. Svaki korak ka punopravnom članstvu u evropskoj uniji znači deset koraka unazad retrogradnim snagama. Napor na tom putu moramo udvostručiti jer posljedice našeg oklijevanja ili fokusiranja na sporedne stvari ovu državu je u protekloj deceniji koštalo 30.000 stanovnika manje, samo na sjeveru države”, rekao je Hadžić.

Hadžić je dao kratak osvrt na djelo Šerba Rastodera, u kojem profesor piše posvetu  sinovima Damiru i Dinu koji su, poput brojnih vršnjaka, napustili Crnu Goru u potrazi za boljim životom, što je i čest slučaj sa našom dijasporom, kako tada, tako i danas.

“Iskoristimo ovaj period do 20. godišnjice obnove nezavisnosti da stvorimo uslove da se svi naši Damiri i Dine, Aleksandre i Nikole, Arbeni i Zemrane vrate u domovinu i da nikada više naši građani ne idu iz ove prelihepe zemlje zbog straha ili nemaštine. Burna i izazovna vremena rađaju heroje i kukavice, rađaju ljude i neljude, rađaju čast i bruku. Ali, ma koliko to brutalno zvučalo, sve je to proces periodičnog sazrijevanja vjerovatno i otriježnjenja generacija. Civilizacijski, društva se dijele na ona koja nauče iz svoje prošlosti i ona koja ta iskustva zakopaju jer u datom momentu nemaju hrabrosti da se suoče sa činjenicama i potomstvu ostave čistu podlogu za razvoj društva u cjelini. Ja iskreno vjerujem da mi u Crnoj Gori, uprkos brojnim izazovima imamo kapaciteta i volje da uzmemo pouku i da to iskustvo koje je enormno širokog dijapazona iskoristimo u izgradnji zdrave misli i zdravih ideja na dobrobit svih građana Crne Gore. Antagonizme iz prošlosti rješićemo pravdom a očekivanja budućnosti našim radom. To su jednostavni principi koji moraju da mobilišu sve nas ukoliko želimo bezbrižnu budućnost za našu djecu, a siguran sam da svi to želimo“, rekao je Hadžić.

On je rekao da Uprava na čijem je čelu ima namjeru da, u skladu sa nazivom ovog skupa, iskoristi sve znanje, svu energiju i svu ljubav koju generiše naša dijaspora širom planete kako bismo zastavu Crne Gore predstavili kao sinonim za bolje sutra na Balkanu.

“Naša vizija je da zastava Crne Gore stoji iza uspješnih projekata koje će Uprava za saradnju sa dijasporom-iseljenicima pokrenuti u narednom periodu i stoga vas pozivam da iskoristite vlastiti autoritet, znanje i ugled kako u Crnoj Gori, tako i širom svijeta da pomognete naš rad i napore da ogroman potencijal patriotizma, znanja, iskustava i ekonomske moći zajednički usmjerimo ka izgradnji prosperitetne, moderne, evropske Crne Gore. Na nama je da obezbjedimo uslove da dijaspora, koja je nebrojeno puta iskazala svoju privrženost domovini dobije priliku da implementira svoje znanje i svoja iskustva. Svakodnevni kontakti kako sa običnim narodom tako i intelektualnom elitom daju mi za pravo da je mnogo više onih koji svojim radom i svojim znanjem crnogorsku zastavu žele iskoristiti kao pečat kolektivnog uspjeha svih naroda od onih koji bi tu zastavu iskoristili kao sredtsvo lične koristi, sukoba ili manipulacije u bilo kojem smislu”, rekao je Hadžić.

U ime Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima i svoje lično ime, građanima Crne Gore, njenoj dijaspori, kao i prisutnima, čestitao je 15 godina od obnove nezavisnosti u nadi da ćemo kao društvo naredni period obilježiti uspjesima koji će biti vodilja i ostalim balkanskim državama.

Na skupu su govorili princ Nikola Petrović, prof. dr Bojka Đukanović, prof. dr Nebojša Vučinić, prof. dr Mladen Vukčević, prof. dr Branislav Radulović, mr Novak Adžić i urednik i kolumnista Vijesti Balša Brković.

Komentari

Daj prvi komentar na ovu priču

Ostavi odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Idi na VRH
error: Content is protected !!