Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta Vlada nastoji napraviti izborni inžinjering pod pretpostavkom da će neka demografska grupa imati presudan uticaj na crnogorske izbore, saopšteno je na okruglom stolu “Građani pitaju”.

Okrugli sto su organizovali građanski aktivisti u cilju da se razriješe sve nedoumice građana Crne Gore koji su već izrazili nerazumijevanje i nezadovoljstvo zbog, kako su kazali, netransparetnih poteza i odluka crnogorske Vlade.

Advokat Nikola Martinović istakao je da cilj zakona mora biti legitiman, navodeći da to u zakonodavstvima evropskih zemalja važi više od 20 godina.

„U našoj raspravi po ovom pitanju u Crnoj Gori niko iz Ministarstva i Vlade, a oni su dužni da daju objašnjenje crnogorskoj javnosti, nije saopštio koji je legitiman cilj ovog zakona i da li je on nužan u demokratskom društvu“, rekao je Martinović.

Prema njegovim riječima, to se dešava iz razloga što se ovim zakonom ne želi regulisati boravište ili prebivalište građana koji su crnogorski državljani ili nisu crnogorski državljani a nalaze se na crnogorskoj teritoriji.

„Ovim zakonom se nastoji napraviti izborni inžinjering pod pretpostavkom da će neka demografska grupa imati presudan uticaj na crnogorske izbore. Identičan motiv je bio i kod slovenačke Vlade, kada je Slovenija proglašavala nezavisnost“, kazao je Martinović.

Ocijenio da bi, ukoliko se takav zakon usvoji, bili diskriminisani crnogorski građani koji nemaju svoje prebivalište ili boravište u Crnoj Gori.

„Ovakvim rješenjima će se uskratiti prava državljanima Crne Gore koji ne žive na teritoriji Crne Gore. Uporedna praksa, kad su u pitanju zemlje EU, jeste da takvi uređeni sistemi dozvoljavaju biračko pravo svojim državljanima bez obzira gdje im je boravište. Crnogorska vlast danas želi jedan dio crnogorskih državljana, zbog odsustva prebivališta ili zbog prebivališta koje će im biti ukinuto, da im uskrate da odlučuju o Crnoj Gori“, pojasnio je Martinović.

Pritom, kako je rekao, postoji apsurd da pravo o državljanstvu, „krše najveći nosioci političkh funkcija u Crnoj Gori“.

Izvršni direktor NVO Forum za evroatlantske perspektive, Bojan Bugarin, ocijenio je da je nacrt zakona prilično neprecizan, nedefinisan i nedorečen.

„Moje je mišljenje da će ovaj nacrt zakona morati da pretrpi značajne izmjene. Tu predstoji dosta rada. Vi kad vidite sami nacrt zakona, vi na osnovu njega tačno vidite da Vlada nema viziju, da nema plan, da nema strategiju kako će da iznese u budućem periodu ta zakonska rješenja“, rekao je Bugarin.

Učesnici okruglog stola su postavljali pitanja koja se tiču Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom i izmjene Zakona o registrima prebivalištima i boravištima.

Amelu Bajrović, koja živi u Njemačkoj, zanimalo je da li se brisanjem iz biračkog spiska crnogorskih državljana koji žive u inostranstvu uskraćuju njihova osnovna ustavna prava.

Bajrović je upitala i zašto predstavnici aktuelne vlasti „uporno pokušavaju da nas zbune sa tvrdnjama da mi nećemo izgubiti državljanstvo, iako i uporno pokušavamo da dobijemo odgovor na to pitanje“.

Građanska aktivistkinja Svetlana Pajović Musić ocijenila je da ovaj Zakon nije samo loš što se tiče crnogorskih državljana koji žive van Crne Gore, već i kad su u pitanju građani i stanovnici Crne Gore.

„Ovdje postoji član 37a, koji govori da će svaki crnogorski građanin i stanovnik ponovo morati prijaviti svoje prebivalište u roku od godinu, inače će se automatski iskoristiti odjava po službenoj dužnosti po članu 19a ovog nacrta zakona. Da li to znači da će seljani iz crnogrskih sela, bilo stari ili bolesni, morati se prijaviti uz dokaz da žive tu u tom datom roku, ili će po automatizmu morati biti izbrisani, tj. odjavljeni po službenoj dužnosti“, navela je Pajović Musić.

Ona je kazala da sumnjaju i u tehničke mogućnosti državnih organa.

„Ako želite da promijenite prebivalište i pređete iz jednog grada u drugi, na primjer studenti iz Nikšića u Podgoricu, moraju po novoNacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravištam nacrtu zakona da imaju kompletnu proceduru koja je nekad važila za strance kad se prijavljuju da borave u Crnoj Gori. To znači da ćete morati da imate izjavu da živite na određenoj adresi“, rekla je Pajović Musić.

Prema njenim riječima, tu se javljaju pitanja i ukoliko ste podstanari, a nemate izjavu od stanodavca, ako je stanodavac preminuo a ostavinski postupak nije riješen, ili šta ako stanodavac u uređenom tržištu rentiranja stanova pa ne želi dZakona o registrima prebivališta i boravištaa vas prijavi, „vi se nalazite u problemu“.

„Mi možemo da dođemo u situaciju da, ukoliko se ovaj zakon donese, a nadamo se da neće, da u narednih godinu 200 hiljada građana Crne Gore ne prijavi svoje prebivalište, što zbog bunta, revolta ili nemogućnosti“, ukazala je Pajović Musić.

Foto: PR Centar