Upravo objavljena ocjena američkih obavještajnih zvaničnika otkriva da su Rusija i Iran, kojima se pridružila nekolicina drugih zemalja i grupa, pokušali da utiču na ishod predsjedničkih izbora u novembru 2020. godine. Ali, procjena takođe zaključuje da je, uprkos opetovanim upozorenjima određenog broja najviših zvaničnika, Kina na kraju odlučila da ne uzme učešće u takvim aktivnostima.

Izvještaj sa kog je skinuta oznaka tajnosti i koji je u utorak izdala Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe (ODNI), konačni je stav američke obavještajne zajednice o miješanju u žestoko osporavanu izbornu trku, u kojoj je tadašnji predsjednički kandidat demokrata Džo Bajden pobijedio bivšeg predsjednika, republikanca Donalda Trampa.

Prvobitno dovršena i podijeljena sa Trampovom administracijom u povjerljivom obliku u januaru, u neklasifikovanoj verziji, zakonom predviđenoj, nastoji se da se američkim glasačima pruži pregled prijetnji i njihovog uticaja na američku demokratiju.

Iako se u procjeni zaključuje da nijedan protivnik nije uspio da se infiltrira u kritične sisteme ili promijeni način glasanja, zaključci o Kini mogli bi da dovedu do novih pitanja o tome kako su obavještajni podaci u početku bili predstavljeni javnosti.

“Ocjenjujemo da Kina nije uložila napore za miješanje i da je razmatrala, ali ne i primijenila napore koji utiču na promjenu ishoda američkih predsjedničkih izbora“, navodi se u novoobjavljenom izvještaju ODNI, dodajući da ima “veliko povjerenje” u svoje nalaze.

“Kina je željela stabilnost u odnosima sa Sjedinjenim Državama. Nije smatrala da je bilo kakav ishod izbora dovoljno povoljan za Kinu da bi rizikovala da se umiješa i ocijenila je da će njeni tradicionalni alati uticaja – prije svega ciljane ekonomske mjere i lobiranje – biti dovoljni da ispuni svoje ciljeve oblikovanja američke politike prema Kini, bez obzira na pobjednika”, navodi se u izvještaju.

RANIJA UPOZORENJA

Ta otkrića su u suprotnosti sa ranijim upozorenjima obavještajnih zvaničnika koji su mjesecima upozoravali glasače na potencijalne prijetnje, posebno se pozivajući na napore Kine, Rusije i Irana.

“Kina širi napore za uticaj na oblikovanje političkog okruženja u Sjedinjenim Državama, vrši pritisak na političke ličnosti koje smatra suprotnim kineskim interesima i suprotstavlja se kritikovanju Kine”, rekao je tada direktor Nacionalnog kontraobavještajnog i bezbjednosnog centra Vilijem Evanina u posljednjoj izjavi u julu, 100 dana prije izbora. “Peking prepoznaje da bi njegovi napori mogli uticati na predsjedničku trku”.

Ostali najviši zvaničnici bili su još nepopustljiviji u vezi s prijetnjom iz Kine.

U avgustu je tadašnji direktor Nacionalne obavještajne službe Džon Ratklif u intervjuu za Fok biznis njuz svrstao Kinu u grupu sa Rusijom i Iranom.

“Ne želim da kažem da se ovde radi samo o Kini”, rekao je tada Ratcklif. “Kina, Rusija, Iran, drugi akteri, svi pokušavaju da se umiješaju ili utiču na naše izbore radi svoje koristi”.

Međutim, dodao je da su napori Pekinga stoje po strani.

“Kina koristi masivnu i sofisticiranu kampanju uticaja koja zasjenjuje sve što bilo koja druga zemlja radi”, rekao je Ratklif.

Još jedan Trampov zvaničnik, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert O’Brajen, ponovio je takve stavove manje od mjesec dana kasnije.

“Obavještajna zajednica je vrlo jasno dala do znanja – prvo imate Kinu, koja ima najmasovniji program za politički uticaj na Sjedinjene Države”, rekao je tada O’Brajen novinarima.

I sam Trump je zagovarao ideju da Kina traži njegov poraz.

“Kina bi voljela da imamo izbore na kojima je Donald Tramp izgubio od pospanog Džoa Bajdena”, rekao je Tramp tokom konferencije za novinare prošlog avgusta. “Oni bi bili vlasnici naše zemlje”.

DEKLASIFIKOVANI IZVJEŠTAJ

U novom deklasifikovanom izvještaju, međutim, američki obavještajni službenici zaključili su da Peking nije koristio svoju dobro razvijenu mašineriju uticaja da bi promijenio rezultate.

“Nismo identifikovali da Kina pokušava da se umiješa u izbornu infrastrukturu ili obezbijedi finansiranje bilo kog kandidata ili stranke”, navodi se u izvještaju.

U njemu se navodi da je Peking ranije pokušao da utiče na američku politiku, uključujući američke izbore 2018. godine. “Međutim, nismo vidjeli da su te mogućnosti aktivirane u svrhu oblikovanja izbornog ishoda”, navodi se u izvještaju.

Iako je izjavio da ima veliko povjerenje u svoje nalaze u vezi sa Kinom, izveštaj ODNI priznao je da postoji neko neslaganje.

“Nacionalni obavještajni oficir (NIO) za sajber pitanja procjenjuje da je Kina preduzela bar neke korake da potkopa šanse za reizbor bivšeg predsjednika Trampa, prije svega putem društvenih medija i zvaničnih javnih izjava i medija”, navodi se, objašnjavajući da je NIO dao veću težinu indikacijama da je Peking preferirao Bajdena, videći ga kao predvidljivijeg od Trampa.

NIO je takođe tvrdio, sa umjerenim samopouzdanjem, da dokazi sugerišu da je Kina povećala svoje operacije uticaja od juna do avgusta 2020, istovremeno kalibrirajući svoje napore kako bi “izbegla povratni udarac”.

Ipak, nekoliko bivših obavještajnih zvaničnika koji su govorili za Glas Amerike o izvještaju ODNI-a rekli su da preovlađujuće gledište u tom dokumentu u vezi sa Kinom nije iznenađujuće.

“(Bivši direktor nacionalne obavještajne službe) Džon Ratklif imao je političku misiju da umanji cijelo pitanje ruskog uticaja, s tim što je jedan od načina da to učini bio to što je izigrao ideju da je kineski uticaj bio barem jednako vjerovatan i značajan kao i bilo šta što su Rusi radili”, rekao je Pol Pilar, bivši visoki oficir CIA koji je kritikovao Trampa.

Pilar, sada na Univerzitetu Džordžtaun, kaže da je, prema njegovom mišljenju, zapaženiji zaključak iz izvještaja ODNI to kako je Rusija nastojala da pogura Trampovu kandidaturu.

“(Ruski predsjednik Vladimir) Putin jasno je zaključio da mu se isplatio uloženi novac u aktivnosti uticaja 2016. godine”, rekao je Pilar. “Aspekti politike Trampove administracije prema Rusiji, poput nekih sankcija, koje bi se mogle opisati kao tvrde, ne negiraju tu činjenicu i još uvijek su nadjačani kako postoji, prema ruskom mišljenju, mnogo načina na koje je Tramp podijelio i oslabio Ameriku, čime je učinio svoje predsjednikovanje neto dobitkom za Rusiju”.

Prema deklasifikovanom izvještaju, napori Rusije na američkim izborima 2020. bili su nešto drugačiji nego 2016. godine, kada su ruski sajber akteri pokušali da dobiju pristup američkoj izbornoj infrastrukturi.

Umjesto toga, Putin je odobrio “operacije uticaja čiji je cilj ocrnjivanje kandidature predsjednika Bajdena i Demokratske stranke”, istovremeno nudeći podršku Trampu, navodi se u izvještaju, prenosi Glas Amerike.

“Ključni element strategije Moskve u ovom izbornom ciklusu bila je upotreba saradnika povezanih sa ruskom obavještajnom službom za podsticanje narativa uticaja – uključujući obmanjujuće ili neutemeljene navode protiv predsjednika Bajdena”, dodaje se.

Taj napor je, prema obavještajnim zvaničnicima, uključivao korišćenje “nekih ljudi bliskih bivšem predsjedniku Trampu i njegovoj administraciji”, mada sam izvještaj nije otkrio nijedno ime.

NASTOJANJA IRANA

Što se tiče Irana, u izveštaju ODNI-a navodi se da je Teheran “sproveo višestruku kampanju prikrivenog uticaja čiji je cilj bio da potkopa šanse za ponovni izbor bivšeg predsjednika Trampa – mada bez direktnog promovisanja njegovog rivala”.

I Rusija i Iran takođe su koristili svoje operacije uticaja u pokušaju da posiju postojeće podjele u američkom društvu i da potkopaju povjerenje u demokratski proces.

Pored toga, izvještaj upozorava niz drugih stranih aktera, uključujući libanski Hezbolah, Kubu i Venecuelu da preduzimaju korake kako bi uticali na ishod predsjedničkih izbora.

“Strani zloćudni uticaj trajni je izazov sa kojim se suočava naša zemlja”, izjavila je u utorak direktorka Nacionalne obavještajne službe Evril Hejns.

“Rješavanje ovog tekućeg izazova zahtijeva pristup cijele vlade zasnovan na tačnom razumijevanju problema, koji obavještajna zajednica, kroz procjene poput ove, nastoji da pruži”, dodala je ona.

U posebnom izvještaju od utorka sekretarijata za pravosuđe i unutrašnju bezbjednost, potvrđeni su raniji nalazi da strani protivnici nisu uspjeli da utiču na prebrojavanje glasačkih listića.

“Mi… nemamo dokaza da je bilo koji akter povezan sa stranom vladom spriječio glasanje, promijenio glasove ili poremetio mogućnost prebrojavanja glasova ili pravovremenog prenošenja izbornih rezultata, promijenio bilo koji tehnički aspekt glasanja, ili na drugi način ugrozio integritet informacija o registraciji birača ili bilo kog glasačkog listića upotrijebljenog tokom federalnih izbora 2020. godine”, navodi se u izvještaju.

Drugi izvještaj takođe je odbacio tvrdnje iznijete posle izbora u SAD u novembru 2020. godine da su strane vlade, uključujući Venecuelu, Kubu i Kinu, na bilo koji način imale kontrolu nad kritičnom izbornom infrastrukturom da bi manipulisale ishodom izbora.

Takve tvrdnje “nisu vjerodostojne”, zaključili su Sekretarijat za pravosuđe i Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost.

Neki ključni zakonodavci su, međutim, reagovali na izvještaje upozorivši da je za SAD kritičnije nego ikad da zadrže svoj gard.

“Problem stranih aktera koji pokušavaju da utiču na američko biračko tielo ne nestaje”, rekao je u izjavi demokratski senator Džon Vorner, predsjednik Odbora Senata za obavještajne službe. “S obzirom na trenutne partijske podjele u ovoj zemlji, (oni) će možda naći plodno tlo na kojem bi to raslo”.