“Mitroviću prijete smjenom, optužuju Upravu za dijasporu da je obezbjeđivala glasove za DPS…”: Ovako je protekla sjednica Odbora (VIDEO)

Protiv usvajanja izvještaja glasali su predsjednik Odbora Miodrag Lekić (DEMOS), Milun Zogović (DF), Slaven Radunović (DF), Jovan Vučurović (DF) i Dragan Krapović (Demokrate), dok su uzdržani bili Branko Radulović (DF) i Vladimir Joković (SNP). Na sjednici kojoj nisu prisustvovali predstavnici opozicije poslanici DPS-a Andrija Nikolić, Aleksandra Vuković, Predrag Bošković i Nikola Janović, SD-a Boris Mugoša i BS Ervin Ibrahimović, članovi Odbora su optužili Upravu da je favorizovala pojedina udruženja iseljenika i predstavljala filijalu za obezbjeđivanje glasova bivšoj vlasti, što je direktor Uprave Predrag Mitrović oštro demantovao

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike, na prvoj sjednici novog saziva, većinom glasova odlučio je da ne podrži Izvještaj o radu Uprave za dijasporu za 2019. godinu.

Protiv usvajanja izvještaja glasali su predsjednik Odbora Miodrag Lekić (DEMOS), Milun Zogović (DF), Slaven Radunović (DF), Jovan Vučurović (DF) i Dragan Krapović (Demokrate), dok su uzdržani bili Branko Radulović (DF) i Vladimir Joković (SNP).

Na sjednici kojoj nisu prisustvovali predstavnici opozicije poslanici DPS-a Andrija Nikolić, Aleksandra Vuković, Predrag Bošković i Nikola Janović, SD-a Boris Mugoša i BS Ervin Ibrahimović, članovi Odbora su optužili Upravu da je favorizovala pojedina udruženja iseljenika i predstavljala filijalu za obezbjeđivanje glasova bivšoj vlasti, što je direktor Uprave Predrag Mitrović oštro demantovao.

Mitrović je kazao je da je Uprava od svog osnivanja, a naročito momenta sticanja statusa samostalnog organa 1. 1.2019. godine, realizovala u potpunosti sve predviđene obaveze.

“Prvi put od osnivanja Uprave tokom 2019. godine realizovan je Javni konkurs za sufinansiranje programa, odnosno projekata organizacija dijaspore-iseljenika. Fond za dodjelu materijalnih sredstava iznosio je 100.000 eura. Na prvom organizovanom konkursu takve vrste zabilježeno je veliko interesovanje dijaspore, s obzirom da su nam pristigli projekti odnosno programi gotovo sa svih kontinenata, odnosno država gdje postoje organizacije naših iseljenika. Na konkursu, od strane 42 organizacije dijaspore, aplicirano je sa 61 projektom. Sufinansirano je 56 projekata koji su zadovoljavali zakonom definisane uslove”, kazao je Mitrović.

On je naveo da se na osnovu analize realizovanih projekata može zaključiti da su organizacije akcentovale projekte koji se odnose na oblasti očuvanja kulturnog identiteta i jačanja kulturne saradnje sa zemljom prijema poput istraživačkih projekata, pozorišnih predstava, kurseva crnogorskog jezika, štampu i promocije knjiga, organizaciju susreta itd. Takođe su, kako je naveo, podržani i projekti koji se odnose na stvaranje uslova za bolji rad i funkcionisanje organizacija naše dijaspore u zemlji prijema (adaptacija prostorija udruženja i njihovo opremanje), njihovu međusobnu povezanost, omasovljenje članstva i osmišljavanje projekata usmjerenih na mlađe generacije (organizovanje radionica, dramskih i folklornih sekcija, opremanje biblioteka, sportski susreti, edukativne posjete Crnoj Gori i sl.).

“Najveći dio sredstava usmjeren je kao podrška projektima koje su kandidovale organizacije iz zemalja regiona, čak 73 odsto od ukupno dodijeljenih sredstava. Projekti organizacija iz zemalja Zapadne Evrope obuhvataju 14 odsto, dok je 13 procenata od ukupno dodijeljenih sredstava išlo kao podrška projektima koje su kandidovale organizacije dijaspore iz prekomorskih zemalja”, kazao je Mitrović.

Uprava, kako je rekao, pruža podršku organizacijama dijaspore i kroz posebne vrste pomoći.

“Shodno Zakonu o saradnji Crne Gore sa dijasporom-iseljenicima, organizacijama dijaspore-iseljenika se mogu dodijeliti sredstva u slučaju da je doveden u pitanje njihov rad i dalje funkcionisanje, kao podrška osnivanju nove organizacije dijaspore ili u slučaju potrebe hitnog realizovanja projekta za koji nijesu dodijeljena sredstva putem Javnog konkursa. Po ovom osnovu, Uprava za dijasporu je tokom 2019. godine dodijelila posebnu vrstu pomoći u ukupnom iznosu od 20.724 eura, a korisnici ovih sredstava bila su različita udruženja iz regiona i država Zapadne Evrope”.

U okviru redovnih zakonskih obaveza predviđena je dodjela nagrada istaknutim iseljenicima i organizacijama dijaspore svake druge godine. Mitrović je kazao da je cilj nagrada da se kroz državna priznanja valorizuje njihov rad i doprinos koji je od značaja za Crnu Goru.

“U zakonskom roku pristigla je 51 inicijativa uz prateću dokumentaciju, što svjedoči o velikom interesovanju i prestižnosti ovih nagrada unutar ukupne naše dijaspore. Nagrade se dodjeljuju u sedam kategorija i to: za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori; za doprinos u oblasti kulture; za doprinos u oblasti nauke; za doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore; za doprinos u oblasti sporta; dobročinstvo i za unaprijeđenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom. Uprava je i patner u dodjeli nagrada za filantropiju “Iskra””.

Mitrović je podsjetio da je tokom 2019. godine održana je i Konstitutivna sjednica drugog saziva Savjeta za saradnju sa dijasporom. Savjet čine predstavnici dijaspore koje predlažu najbrojnije i najaktivnije organizacije dijaspore, predstavnici organa državne uprave, opština i drugih institucija i udruženja iz Crne Gore. U ovom sazivu, Savjet broji 94 člana, od čega je 53 člana Savjeta iz reda predstavnika dijaspore.

U dijelu kulture i obrazovanja nastavili smo sa organizacijom Ljetnje škole jezika i kulture Crne Gore ‘Crna Gora-moja postojbina’. Ovo je inače projekat koji se realizuje od 2007. godine, u terminu od 20 – 30. jula na Ivanovim koritima, a organizator je Uprava za dijasporu u saradnji sa Zavodom za školstvom. Školu svake godine, o trošku organizatora, pohađa po 60 djece iz dijaspore, iz više zemalja, a do sada ju je pohađalo preko 800 polaznika. Program Škole podrazumijeva nastavu iz jezika, istorije, geografije, baštine, muzike, a organizuju se likovne radionice i razni izleti, tako da se radi o jednom uspješnom projektu koji je usmjeren na očuvanje identiteta kod mlađih generacija i kojim je dijaspora izuzetno zadovoljna. Iz stečenog iskustva Uprava je u saradnji sa Zavodom za školstvo tokom 2019. pokrenula inicijativu za osmišljavanje nastavnih programa za zavičajne škole koje bi se realizovale za djecu iz dijaspore na lokalnom nivou u pojedinim opštinama koje za to pokažu interesovanje, a u skladu sa brojem zainteresovanih polaznika. Uglavnom je riječ o lokalnim upravama koje imaju tradicionalno brojnu dijasporu. U saradnji sa Fakultetom za crnogorski jezik i književnost tokom 2019. godine za našu dijasporu, ali i sve ostale zainteresovane korisnike, Uprava je pripremila i na svom internet portalu postavila online kurs jezika”.

Mitrović je podsjetio da je u saradnji sa ministarstvima nauke, sporta, zdravlja i kulture, te našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u svijetu započela izradu evidencija naših ljudi u dijaspori u navedenim oblastima.

“Zakonska obaveza Uprave je i organizovanje manifestacije ‘Dani dijaspore – iseljenika’ koja je održana 28 i 29. jula u Baru. Shodno interesovanju dijaspore, 2019. godine Uprava za dijasporu je organizovala Okrugli sto na temu ‘Investicioni potencijali i biznis zone Crne Gore’, a na kome su predstavnici državnih organa, privrednih asocijacija iz Crne Gore, te lokalne uprave prezentovali resurse razvoja crnogorske privrede, pri čemu su iseljenici uputili konkretne preporuke i sugestijama”.

U suizdavaštvu, kako je rekao Mitrović, Uprava je pripremila rukopis za štampu Monografieu “Dijaspora Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti”.

“Nakon 22 godine koncipirana je monografija koja daje pregled istorijata iseljavanja sa prostora današnje Crne Gore, gdje istovremeno pruža pogled na institucionalne veze i saradnju Crne Gore sa svojim iseljeništvom. Monografiju možemo posmatrati kao prvi sistematizovan prikaz u kojem se objektivno analizira sveukupni doprinos dijaspore svojoj matici, apostrofiraju njeni potencijali u sferi nauke, biznisa i drugih djelatnosti, prije svega njen humanitarni rad koji je jasno percipiran i respektovan u domaćoj javnosti. Krajem 2019. godine formirana je medjuresorna Radna grupa za izradu Stretegije saradnje sa dijasporom – iseljenicima za period 2020-2023. godine. Po prvi u ovom strateškom dokumentu akcentovan je status i položaj crnogorske nacionalne zajednice u zemljama regiona”.

Mitrović je kazao da je Uprava dobrom organizacijom rada uspjela da sve to ostvari sa svega 12 zaposlenih.

Član Odbora Slaven Radunović je kazao je da se nada da će sljedeći izvještaj neće podnositi Mitrović, već neko drugi i ustvrdio da se iza dodjele nagrada, odobravanja projekata, organizovanja nastava za djecu… „krije da je Uprava podržavala tada aktuelnu vlast i bila zadužena za održavanje komunikacije sa onim dijelom građana Crne Gore koji su se, najviše zbog ekonomskih problema iselili, kako bi u njima potrebnom trenutku došli i glasali ili kako bi vršili segregaciju“.

Uprava ne tretira, kao da ne postoje, građane u dijaspori koji su srpske nacionalnosti, kao ni dio onih koji su crnogorske nacionalnosti, ali koji nisu tako „patriotski“ nastrojeni kako to očekuje Uprava za dijasporu. Tako se može čuti da su oni u ime države u kojoj 45 odsto stanovništva govori srpskim jezikom, a samo 30 odsto crnogorskim, a tu je i bosanski jezik, organizovali kurseve u saradnji sa novoformiranim Fakultetom za crnogorski jezik. Stiče se utisak da mi u djaspori imamo samo udruženja koja predstavljaju Rožaje, Plav, Gusinje, što mi pozdravljamo i ona treba da postoje i zahvalni smo im što i dalje doživljavaju Crnu Goru kao svoju državu, ali da bi onaj drugi dio dijaspore doživljavao Crnu Goru kao svoju državu, država mora mora i prema njima da se ponaša onako kako se ponašaju i sve druge države u svijetu“.

Govoreći o Monografiji „Dijaspora u prošlosti i sadašnjosti“, Radunović je naveo da je dokaz da je i to politizovano činjenica da je Uprava uradila u saradnji sa Dnevnim novinama, koje, kako je naveo „ne mogu da prodaju ni 500 primjeraka“.

„Ili je u pitanju nezakonita direktna državna pomoć privatnom mediju ili ste koristili njihove tzv intelektualne kapacitete, a znamo kakva je njihova uređivačka politiku. Takođe, tokom gostovanje ljudi iz dijaspore na Javnom servisu imate utisak da su svi iseljenici fanatično vezani za politiku DPS i Mila Đukanovića. Daleko od toga da ne treba da postoji Uprava, ona mora da postoji, ali da tretira podjednako sve građane u inostranstvu“, kazao je Radunović.

Mitrović je kazao da odbacuje svaku pomisao da je radio na segregaciji.

„Svako onaj ko je udružen po propisima i koji je napravio udruženje i za koje znamo da postoji je kontaktiran, bez obzira na vjeru i naciju. Stupili smo u vezu sa njima. Jedan od njih su i Srpski forum građana porijeklom iz Crne Gore iz Švajcarske, a imao sam sa njima i nekoliko sastanaka dužih. Lično sam dobio zahvalnicu od Udruženja ‘Njegoš’ iz Sidneja koji su apsolutno u fonu koji pominjete. Što se tiče škole jezika na Ivanovim koritima, u njoj je predavao i profesor srpskog jezika Miško Jovanović, ja ga nisam upoznao, a vi znate ko je. Što se tiče monografije, Dnevne novine su došle sa tom inicijativom i dali su jako dobre uslove“, odgovorio je Mitrović.

Radunović je kazao da je pretpostavio da će Mitrović u “u moru udruženja naći jednu ili dvije“.

„Pričao sam o ukupnim vašim aktivnostima. Vi treba da učite djecu jezicima iz krajeva njihovog porijekla, jer državni jezik ne postoji. Treba da razmislite zašto se od mora srpskih udruženja u svijetu javila samo dva. Oni vašu Upravu ne prepoznaju kao prijateljsku“, kazao je Radunović.

Milun Zogović je ustvrdio da je dijaspora smatrana filijalom za podršku bivšoj vlasti.

„Žao mi je što smo tri decenije bili svjedoci emocionalne i patriotske zloupotrebe tih ljudi. Kakav je položaj crnogorske zajednice u Srbiji, jer sam pročitao da je predsjednik jednog od udruženja Crnogoraca na Kosovu i Metohiji Slobodan Vujičić kazao da je dosadašnja vlast izvršila ustavni etnocid nad 28.000 Crnogoraca koji žive na Kosovu i Metohiji? Koliko se Uprava bavila onim što je mučilo crnogorsku i srpsku zajednicu na KiM. Nisam čuo da se Uprava bavila sa onih 300.000 ljudi u Srbiji s crnogorskim državljanstvom“, kazao je Zogović.

I Radunović i Krapović su kazali da je Uprava za dijasporu do sada bila platforma za ostvarivanje sigurnog glasa za DPS.

„Favorizujete gdje znate da imate sigurne glasove, favorizujete ljude porijeklom iz tri ili četiri opštine na sjeveru, a ne pominjete npr Podgoricu, koja u apsolutnom broju ima najviše, jer oni nisu grupisani na način da budu glasači onako kako vama odgovara. Po Ustavu ako ne žive na teritoriji Crne Gore dvije godine nemaju pravo glasa, a nalaze se na biračkom spisku, plaćaju im se karte da dolaze i glasaju“, kazao je Radunović.

Mitrović je kazao da ako mu neko dokaže da je Uprava odbila komunikaciju sa bilo kojim srpskim udruženjem da će istog trena dati ostavku, „prije nego me vi institucionalno smijenite“.

„Organizacija oko izbora postoji u svakoj državi. Ti ljudi se organizuju i neko glasa za opoziciju, a neko glasa za vlast. To oni rade samostalno. Uprava sa tim nema nikakve veze. Nikada se time bavio nisam. Da budem otvoren, meni je drago da neko glasa za crnogorski blok, ali da li sam ja na to uticao – nisam. Ja ne uređujem program RTCG i ne mogu da znam ko će gostovati. Mi se nismo sreli sa mnogo udruženja, jer jednostavno nismo stigli. Tačno je da je naša dijaspora na Kosovu i Metohiji u najgorem položaju od svih ostalih. Prethodna vlada na Kosovu zaista je izašla u susret i omogućili da se napravi Razvojni centar Crnogoraca u Prištini. Slali smo bezbroj depeša, pomagali finansijski“, odgovorio je Mitrović.

Miodrag Lekić je kazao da dijeli mišljenje o politizacije državnih organa.

„Ni Uprava nije mogla biti izolovana. Imamo manipulacije, posebno do juče vladajuće stranke koja je bila propagator srpskog polulizma, pa je promijenila liniju, pa je isforsirala neki kvazicrnogorki nacionalizam, koji vrijeđa mene kao nekog ko se izjašnjava kao Crnogorac“, kazao je Lekić.

POGLEDAJTE ČITAVU SJEDNICU ODBORA

Komentari

Daj prvi komentar na ovu priču

Ostavi odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Idi na VRH