Ervin Ibrahimović: Odbijanje rezolucije o Srebrenici je snažan korak unazad

Da vas podsjetim da smo u prošloj Vladi imali i potpredsjednika i više ministara iz manjinskih naroda. Danas nemamo nijednog predstavnika manjinskih naroda, a u parlamentu nemamo nijednog predstavnika na rukovodećim mjestima. Plašim se da nam nova većina ne daje razlog za optimizam kada je riječ o pravima manjinskih naroda. Bojim se da su pred Crnom Gorom izazovni dani, ali vjerujem da će nova većina ipak uspjeti da se konsoliduje i shvati da je Crna Gora multivjerska, multietnička, antifašistička država svih njenih građana, kaže Ibrahimović

Ervin Ibrahinović (Foto: Skupština Crne Gore)

Odbijanje aktuelne, tijesne većine u Skupštini Crne Gore da raspravlja o Rezoluciji o genocidu o Srebrenici, novi je povod za zabrinutost predstavnika Bošnjačke stranke, ali i stranaka opozicije, koje su podržale Predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici. Poslanik Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore, Ervin Ibrahimović, u razgovoru za “Avaz” kaže da je ovakva odluka parlamenta snažan korak unazad, ali istovremeno je i potvrda ispravnosti ranije odluke Bošnjačke stranke da sa strankama aktuelne većine ne bude partner u vlasti. 

POJAČAN NABOJ KOD BOŠNJAKA

“Kada pričamo o Srebrenici pojačan je naboj kod svih Bošnjaka, a vjerujem da bi te emocije trebao razumjeti cijeli region”, kaže Ibrahimović i dodaje da su 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma stanje u BiH, stavovi Kongresa SAD o istom pitanju, opredijelili predlagače da predlože ovakvu rezoluciju.

Pokrenuli smo ovu inicijativu, ali na način da ona nikome ne daje ekskluzivitet jer ne smijemo to pretvoriti u političko nadgornjavanje. Inicijativa BS je bila da svi damo učešće u kreiranju teksta rezolucije o genocidu u Srebrenici, da ne povrijedimo ničija osjećanja, da se zna da nisu narodi krivi već da se targetiraju zločinci”, ističe Ibrahimović.

Nakon usaglašavanja teksta, predstavnici stranaka opozicije koju,m osim Bošnjačke stranke čine i DPS, SDP, SD i albanske političke partije, zajednički su predložili ovakvu inicijativu.

“Intencija je bila da stavljanjem ove rezolucije na dnevni red pokušamo napraviti demokratski iskorak, da svih 81 poslanik glasa za rezoluciju koju su potvrdili svi međunarodni faktori, te da naš parlament i naše društvo naprave snažan otklon od svih ekstremnih nacionalističkih oblika međuetničke i međuvjerske netrpeljivosti. Da pošaljemo poruku za trajni mir u regiji, jer Crna Gora je prva u regionu 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici. Nažalost, parlament Crne Gore u krnjem sastavu poklekao je na prvom testu. Međutim, nije to slika crnogorskog društva. Građani Crne Gore su preko 75 odsto za antifašističku Crnu Goru, čak su neke nevladine organizacije radile istraživanja po kojima bi preko 60 odsto ljudi podržalo rezoluciju o genocidu u Srebrenici”, kaže Ervin Ibrahimović.

DEMONSTRACIJA PRAVNOG NASILJA

Rezoluciju o genocidu u Srebrenici nisu podržali, ali izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti jesu i to kasno nakon ponoći, u vrijeme policijskog sata. Glasanje je proteklo bez prisustva poslanika opozicije, ali i uz samo 40 prisutnih poslanika, s obzirom da je jedna poslanica u radu učestvovala preko Zoom platforme. Prethodno je, nakon što je to odbila da učini Državna izborna komisija, direktno na sjednici jednoj poslanici potvrđen mandat.

“Nova većina, krnji saziv parlamenta u ponedjeljak je, iza 3 sata, ničim izazvan, demonstrirao pravno nasilje, kršenje poslovnika. Imali smo priliku da vidimo demokratski kapacitet skupštinske većine i to u centralnoj instituciji predstavničke demokratije. Moram pitati zašto je aktuelnoj vlasti bilo toliko važno da se donese ovaj Zakon o slobodi vjeroispovijesti, a znate i sami da u vrijeme ekonomske krize i pandemije COVID-a 19 naše društvo ima mnogo većih izazova i da nam je prijeko potreban dogovor oko mnogo značajnijih pitanja. Vrlo važno je da su predstavnici drugih vjerskih institucija, prije svih Islamske zajednice u Crnoj Gori, rekli da za dva dana, koliko su imali na raspolaganju, ne mogu dati kvalitetne sugestije o novom zakonu. Ako ništa, zbog jedne četvrtine Crne Gore trebalo je sačekati i postići dogovor sa svim vjerskim zajednicama i doći do zakona koji je prihvatljiv za sve”, kaže poslanik Ibrahimović.

BEZ POVODA ZA OPTIMIZAM

Dešavanja u Crnoj Gori nakon posljednjih izbora, napadi na imovinu Bošnjaka u nekoliko gradova, ali i posljednji potezi većine predvođene prosrpskim partijama koje su pratili protesti građana ispred Skupštine, gase nadu da će ova država ostati na dosadašnjem evropskom kursu. 

“Ako se po jutru dan poznaje ne možemo biti optimisti što se tiče položaja manjina, pa samim tim i Bošnjaka u Crnoj Gori. Da vas podsjetim da smo u prošloj Vladi imali i potpredsjednika i više ministara iz manjinskih naroda. Danas nemamo nijednog predstavnika manjinskih naroda, a u parlamentu nemamo nijednog predstavnika na rukovodećim mjestima. Plašim se da nam nova većina ne daje razlog za optimizam kada je riječ o pravima manjinskih naroda. Bojim se da su pred Crnom Gorom izazovni dani, ali vjerujem da će nova većina ipak uspjeti da se konsoliduje i shvati da je Crna Gora multivjerska, multietnička, antifašistička država svih njenih građana”, kaže Ibrahimović.

Komentari

Daj prvi komentar na ovu priču

Ostavi odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Idi na VRH