Ponuđeni sastav budućeg kabineta ne može se ocjeniti kao ekspertski iako je kao takav najavljivan, jer bi taj epitet bio pretenciozan i glorifikacija profesionalnih dostignuća većine predloženih kandidata za resore za koje su nominovani. Stoga, bilo bi primjerenije koristiti neku drugu terminologiju da bi se naglasilo da se ne radi o klasičnoj političkoj vladi. U konačnom, svi koji se bave analizom ponuđenog sastava budućeg kabineta, bez obzira na to sa kog političkog ili javnog polja dolazili, slažu se da se radi o svojevrsnom eksperimentu

Najaktuelniji politički događaj u Crnoj Gori ovih dana je izbor ministara za sastav nove vlade. Predlog je objavio mandatar Zdravko Krivokapić, a najavio ih je i kao 12 apostola.

Pored Krivokapića, koji je na čelo pobjedničke koalicije “Za budućnost Crne Gore” došao na predlog Srpske pravoslavne crkve, među kandidatima za ministre je više imena bliskih SPC. Posebnu pažnju javnosti već danima zaokuplja profesorica Vesna Bratić, kandidatkinja za objedinjeno Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, koja za sebe tvrdi da je četnik i srpski nacionalista, a istakla se i uvredama na račun hrvatskog publiciste nazivajući ga ustašom…

Tim povodom razgovarali smo sa dr Branislavom Radulovićem, koordinatorom Igmanske inicijative za Crnu Goru.

“Mandatar, u skladu sa svojom vizijom koncepta buduće Vlade, javno je predstavio kandidate, o kojima stručna i politička javnost vrlo malo zna. Uglavnom se radi o kandidatima koji nijesu bili dio političkog procesa i koji u svojim profesijama nijesu, do sada, bili osobito vidljivi, tako da ih kao tim vezuje isključivo lična veza sa mandatorom i povezanost sa SPC.

Ponuđeni sastav budućeg kabineta ne može se ocjeniti kao ekspertski iako je kao takav najavljivan, jer bi taj epitet bio pretenciozan i glorifikacija profesionalnih dostignuća većine predloženih kandidata za resore za koje su nominovani. Stoga, bilo bi primjerenije koristiti neku drugu terminologiju da bi se naglasilo da se ne radi o klasičnoj političkoj vladi. U konačnom, svi koji se bave analizom ponuđenog sastava budućeg kabineta, bez obzira na to sa kog političkog ili javnog polja dolazili, slažu se da se radi o svojevrsnom eksperimentu”, kaže Radulović.

FOKUS: Krivokapić je najavio da će u njegovom kabinetu biti 12 ministara kao 12 apostola, te da je to obećao mitropolitu Amfilohiju. Kako to komentarišete?

RADULOVIĆ: To je apsolutno netipičan i nezabilježen pristup jednog mandatara, makar u evropskim okvirima, pritom, ono što posebno začuđuje, pripadnika akademske zajednice. Pravdati to ličnim obećanjem vjerskom poglavaru devastira poziciju najodgovornije ustavne funkcije u državnom aparatu, koja bi trebala biti mjera i vodilja Crne Gore na puta u EU.

Po strani to što se predlaže vrlo sporna organizacija poput spajanja ministarstava finansija i socijalnog staranja, treba naglasiti da su sekularne države i građanska društva davno prevazišli “tutorstvo” Crkve u javnim poslovima. Ovakav “model” nije poznat ni u koncipiranju vlada iz “nacionalističkih” devedesetih godina na Balkanu, kada su “tvrdolinijaši” uvodili “pripadnost vjeri i narodu” kao jedinu mjeru.

Ipak, za nadati se da ovaj, slobodno možemo reći, za građanska društva opasan upliv Crkve u politički i civilni život ipak vremenom anulirati i Crna Gora se vratiti temeljnim vrijednostima zapisanim u svom ustavnom aktu.

FOKUS: Tvrdi se da su svi predloženi ministri osim jednog vjernici Srpske pravoslavne crkve. Da li će takva vlast ugroziti temelje Crne Gore kao građanske, multikulturne i sekularne zemlje?

RADULOVIĆ: Pripadnost Crkvi ne čini nekog “ekspertom”, niti je ulaznica za prestižno i odgovorno zvanje i funkciju ministra. Crna Gora je bila prepoznata kao “oaza” multinacionalnog i multivjerskog suživota, a sve prethodne vlade imale su vjerski i nacionalno heterogen sastav.

Tako da ni period vladavine kralja Nikole, zatim period komunizma, pa čak i period “nacionalističkih” devedesetih nemaju ovakav primjer isključivosti u koncipiranju top-menadžmenta izvršne vlasti.

Dodatno, ovakav sastav mogao bi da uruši koncept dobre regionalne saradnje i ukupne spoljne politike Crne Gore zasnovane na evroatlantskim vrijednostima.

FOKUS: Predsjednica NVO ‘Ne damo Crnu Goru’ i kandidatkinja za ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta se, uz ambiciju da guši slobodu mišljenja i slobodu govora, ‘istakla’ i svojim deklarisanjem da je ‘srpski nacionalista’.

RADULOVIĆ: “Ekspertize” navedene kandidatkinje za ministra nauke, obrazovanja, kulture i sporta, nažalost dominiraju na društvenim mrežama i pokazuju personalitet koji odudara od pojmova koji su sadržani u nazivu ovog izuzetno značajnog resora.

Ovdje se otvara problem vrijednosnog sistema i upitno je kako neko sa takvim javnim stavovima može biti “prva dama” crnogorske nauke, kulture ili obrazovanja.

Nazvati građanskog aktivistu, deklarisanog antifašistu i književnika “ustašom”, a pritom sebe javno deklarisati kao pripadnika (četničkog) pokreta, dakle saradnika okupatora iz II svjetskog rata, nijesu reference koje garantuju da će ova kandidatkinja za ministra, sa ovim svjetonazorom, crnogorsku nauku, kulturu i obrazovanje uvesti u zajednicu evropskih prosvijećenih naroda.

FOKUS: U novoj vladi nema nijednog Crnogorca niti ministra iz tzv. manjinskih naroda.

RADULOVIĆ: Ova vlada ne bi smjela biti zasnovana na negaciji autentičnog, izvornog crnogorskog nacionalnog i građanskog bića. Činjenica da u njenoj strukturi nema pripadnika manjinskih naroda niti pripadnika većinskog crnogorskog naroda, ostavlja visoko izražen rizik da Crna Gora iz ustavnog koncepta građanskog društva “otkliza” u usko (klero) nacionalni.

Isključiti čitave narode, Bošnjake, Muslimane, Albance, Hrvate iz procesa odlučivanja nije bilo svojstveno čak ni Miloševiću koji je nastojao makar da napravi privid “višenacionalne” vlasti promovišući Sejda Bajramovića ili neke druge opskurne političke likove. Pritom, ovo će biti vlada u kojoj će najmanje biti deklarisanih pripadnika većinskog crnogorskog naroda.

FOKUS: Politički analitičari, i to ne samo iz Crne Gore, tvrde da se Crna Gora ubrzano vraća u srednji vijek. Šta Vi o tome mislite?

RADULOVIĆ: Srednji vijek u crnogorskoj istoriji je vijek crnogorske emancipacije, oslobođenja i izgradnje identiteta u odnosu na velike imperije koje su dominirale ondašnjom Evropom, a Crnogorci jedini slobodan narod na Balkanu. Stoga, ovo nije povratak u srednji vijek Ivana Crnojevića ili vladika iz kuće Petrovića. Ovo je put u neizvjesnost za koju postoji realan strah da je već na startu pogubljen kompas koji pokazuje zapad.

FOKUS: Da li po Vašem mišljenju treba odgoditi popis stanovništva u Crnoj Gori s obzirom na to da je to pitanje uveliko ispolitizovano, posebno od strane zvaničnog Beograda?

RADULOVIĆ: Zvanični Beograd otvoreno i neprimjereno jedan statistički postupak evidencije osnovnih podataka predstavlja kao priliku da se ostvari “srpski svet”.

Agitacijom da se poveća procenat jednog naroda u odnosu na drugi čitavom postupku popisa daje jedno potpuno neprimjereno značenje. Ovih dana u Podgorici to se naziva “popisna okupacija”.

FOKUS: Koliko po Vašem mišljenju Igmanska inicijativa može pomoći da Crna Gora sačuva svoj građanski karakter i evropsku orijentaciju?

RADULOVIĆ: Igmanska inicjativa se 20 godina zalaže za izgradnju građanskih društava na Zapadnom Balkanu i bilo bi jako loše da Crna Gora iz pozicije države za najboljom pozicijom u procesu približavanja EU uđe u neki svojevrsni proces unutrašnje “talibanizacije”.

Kao zajednica slobodnih asocijacija i građana Igmanska inicijativa zasnovana je na afirmaciji zajedničkih vrijednosti i udruženoj borbi da Zapadni Balkan u cjelini bude dio EU. Crna Gora i aktivisti Inicjative iz Crne Gore su bila istaknuti u tom procesu i tako će biti i u buduće.

Promjena jedne administracije, po definiciji trebala bi samo da bude korak više u procesu demokratizacije društva i našem ukupnom sazrijevanju u razumijevanju instituta smjenjivosti vlasti i funkcionalne demokratije. Zato je jako važno da nova administracija u Podgorici razumije ove poruke i svoju istorijsku poziciju.

Ukoliko se njeno razumijevanje promjena svede na uvođenje vjeronauke u škole, afirmaciju dogme u odnosu na nauku ili homogenizacije jednog naciona u odnosu na integracije u EU bio bi to korak unazad ne samo za Crnu Goru već za čitav region.

Veseljko Koprivica

Foto: Privatna arhiva