Poznati humanisti iz dijaspore Hajriz Brčvak (Njemačka), Veselin Mijač (Švedska) i Refik Radončić (SAD), 14. decembra u Njujorku potpisaće osnivački akt za humanitarni fond dijaspore, čiji će cilj biti pomoć svojim zemljacima u Crnoj Gori.

Ideja o osnivanju te fondacije, prema riječima direktora Uprave za dijasporu, mr Predraga Mitrovića, nametnula se sama po sebi, jer se ta državna institucija skoro svakodnevno susreće sa velikim brojem primjera humanosti i dobročinstva naših ljudi u svijetu, a to će i biti način da se dosadašnje pojedinačne akcije kanališu i usmjere ka ljudima u Crnoj Gori koji su socijalno ugroženi ili im je potrebna zdravstvena pomoć, a nisu u stanju da je plate.

– Pojedinci i organizacije iz dijaspore skoro svakodnevno pokreću i realizuju brojne humanitarne akcije, ali i pomažu realizaciju mnogih infrastrukturnih i razvojnih projekata. Upravo iz tog razloga još 2009. godine Centar za iseljenike je, u saradnji sa Fondom za aktivno građanstvo, pokrenuo dodjelu nagrada „Iskra“, u okviru koje je ustanovljena posebna kategorija – nagrada za doprinos dijaspore. Iz istog razloga je i u Uprava u sklopu državnih nagrada koje dodjeljuje iseljenicima i organizacijama dijaspore prepoznala nagradu za dobročinstvo kao važnu kategoriju. Uprava se u svom svakodnevnom radu srijeće sa velikim brojem primjera humanosti i dobročinstva naših ljudi u svijetu. Prepoznajući među njima i filantrope koji bi udruživanjem mogli da učine i mnogo više, rodila se ideja o njihovom udruživanju kroz fondaciju koja bi bila otvorena za sve humane ljude iz dijaspore, a kojih je zaista mnogo. Inicijator osnivanja ove fondacije je poznati humanista Hajriz Brčvak iz Njemačke, a njeni osnivači, pored Brčvaka, biće i Veselin Mijač iz Švedske i Refik Radončić iz SAD. Potpisivanje osnivačkih akata je najavljeno za 14. decembar u Njujorku. Ono što želim da naglasim je da, iako se radi o poznatim dobrotvorima, cilj osnivanja fondacije jeste prikupljanje donacija iz čitave dijaspore, a kasnije njihovo ciljano i transparentno usmjeravanje ka ljudima u Crnoj Gori u stanju socijalne ugroženosti ili pak pružanja adekvatne zdravstvene zaštite. Lično vjerujem da ova priča ima budućnost jer sam i sam svjedok brojnosti humanih ljudi u dijaspori koji posjeduju umijeće davanja i pomaganja drugima, sposobnost činjenja za opšte dobro i postavljanje ovog cilja ispred ličnog interesa”, kazao je Mitrović u intervjuu za Portal Revije Fokus.

Da li Uprava za dijasporu ima podatke o broju iseljenika iz Crne Gore?

– Nažalost, nemamo podatke o tačnom broju naših ljudi u svijetu. Do egzaktnih podatka o brojnosti gotovo je nemoguće i doći. Kada je u pitanju dijaspora Crne Gore u javnom diskursu redovno nailazimo na procjene da u našoj dijaspori živi još jedna Crna Gora, što u principu može biti maksimilistička vizura o brojnosti našeg iseljeništva u svijetu. Čak da bi došli i do ovakvih procjena o brojnosti naše dijaspore potrebno je kombinovati više izvora, od popisa stanovništva Crne Gore, popisa stanovništva zemalja prijema, evidencije koju vodi neka specijalzovana institucija u zemlji prijema, do procjena naših ljudi i naših diplomatsko konzularnih predstavništava o mogućem broju naše dijaspore u datoj zemlji. Sve ovo ukazuje na mogućnost greške, pa je uvijek važno naglasiti da se radi o nezvaničnim procjenama. Uprava za dijasporu je tokom ove godine promovisala web aplikaciju za evidenciju dijaspore kojoj se može pristupiti sa sajta Uprave. Cilj ove aplikacije jeste da pokušamo da napravimo svojevrstan popis dijaspore, da vidimo gdje nas sve ima, koje su potrebe najizraženije, da saznamo strukturu naše dijaspore (obrazovnu, starosnu, polnu i dr), u kojem broju, kakva je koncentraciju po pojedinim zemljama i dr. Kada saznamo odgovore na ova pitanja bićemo u mogućnosti da kreiramo odgovornu politiku Crne Gore prema iseljeništvu, koja treba da bude prilagođena i usklađena i sa njenim brojem, potencijalima, različitim resursima iseljeničkih zajednica u pojedinim zemljama, ali i potrebama. Upitnik koji popunjava pripadnik dijaspore u okviru pomenute evidencije strukturom pitanja i odgovora na iste, omogućava da spoznamo sve kompleksnosti naše dijaspore, njenu brojnost, starost, intelektualne, naučne, stručne i druge potencijale, koncentraciju po pojedinim zemljama i druge specifičnosti koje se odnose na njen status i položaj u zemljama prijema i interes za jačanjem odnosa i veza sa matičnom zemljom. Web aplikacija ima 27 pitanja, a Uprava garantuje zaštitu ličnih podataka datih o strane lica koje upitnik popunjava.

U kojim zemljama je najviše naših iseljenika?

– Zajednice naših ljudi prisutne su u gotovo svim djelovima svijeta, od zemalja u susjedstvu, Evrope, Sjeverne u Južne Amerike do Australije i Južne Afrike. Neupitno je da u zemljama regiona imamo brojnu dijasporu, imajući u vidu da se Crna Gora gotovo 70 godina nalazila u jugoslovenskim državnim tvorevinama, pa otuda i danas imamo brojnu dijasporu u tim državama, prije svega Srbiji, a koja je u tim sredinama zbog sličnosti jezika, religije itd. najviše izložena asimilaciji. Brojnu dijasporu imamo i u SAD-u, Turskoj, Argentini i određenim evropskim državama, prvenstveno Njemačkoj, Luksemburgu, Švajcarskoj, kao i drugim zapadnoevropskim zemljama.

Zadaci Uprave za dijasporu

– Uprava za dijasporu resorni je organ državne uprave nadležan za odnose sa dijasporom, odnosno iseljenicima. Naš osnovni zadatak je unapređenje veza i  saradnje sa našom dijasporom širom svijeta. Zakonom o saradnji Crne Gore sa dijasporom Upravi su u nadležnost date prilično široke i raznovrsne aktivnosti, čija realizacija najčešće podrazumijeva interresorni pristup i saradnju više državnih organa na njihovoj realizaciji. Najvažniji zadatak Uprave svakako su projekti nastali kao odgovor na potrebe iseljenika, na napor i težnju koju naša dijaspora ali i Uprava ulaže da očuva državni, jezički i kulturni identitet naših ljudi u iseljeništvu, ali ne manje važne su i obaveze da radimo na unapređenju privredne, kulturne i naučne saradnje, informisanju naših ljudi u inostranstvu, zaštiti njihovih prava i interesa, njihovom međusobnom povezivanju, jačanju formi njihovog organizovanja itd. Uz to postoje i tradicionalni projekti i aktivnosti koje realizuje Uprava, a među kojima su organizacija „Dana dijaspore“, dodjela sredstava organizacijama dijaspore putem Javnog konkursa, pružanje administrativne podrške radu i organizacijama sjednica Savjeta za saradnju sa dijasporom, organizacija škole jezika u Crnoj Gori itd.

S kojim iseljeničkim organizacijama imate uspostavljene odnose? Sa kime najviše sarađujete?

– Prema evidenciji Uprave za dijasporu, u dijaspori postoji blizu 200 registrovanih udruženja koje okupljaju naše zajednice u cijelom svijetu. Broj ovih udruženja logično zavisi od brojnosti naše dijaspore u određenoj zemlji, pa tako najviše udruženja imamo u Srbiji, Njemačkoj, SAD, Luksemburgu, zatim u ostalim zemljama regiona, ali značajna i dobro organizovana udruženja naše dijaspore imamo i u Kanadi, Australiji, Latinskoj Americi itd. Nezahvalno je bilo koga izdvajati, jer sva ova udruženja djeluju na dobrovoljnoj osnovi i daju svoj maksimum u skladu sa prilikama i okolnostima u kojima djeluju.

Šta danas radi Crna Gora da bi uspostavila bolju saradnju sa iseljenicima i iseljeničkim organizacijama?

– U dijelu jačanja odnosa Crne Gore sa svojim iseljeništvom, Crna Gora je uradila zaista mnogo od obnove nezavisnosti. Uprava za dijasporu formirana je 2013. godine kao organ u sastavu Ministarstva vanjskih poslova, a od početka ove godine samostalan organ uprave. Nakon institucionalnog jačanja, rađeno je na normativnom uređivanju ove problematike, pa je tako već 2015. godine usvojen prvi Zakon o saradnji Crne Gore sa dijasporom, a 2018. godine usvojena je nova i unaprjeđenija verzija ovog zakona. Ovim zakonom stvoren je pravni osnov za realizaciju brojnih aktivnosti na planu saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom i vjerujem da su rezultati i te kako vidljivi i u zemlji i u dijaspori. Podsjetiću vas da je od 2016. godine formiran Savjet za saradnju sa dijasporom, koga čine predstavnici dijaspore-iseljenika, oganizovne tri manifestacije „Dani dijaspore“ (u Petnjici, Gusinju i Baru), dodijeljene nagrade istaknutim pripadnicima i organizacijama dijaspore-iseljenika, ove godine po prvi put raspisan je Javni konkurs za dodjelu sredstava organizacijama dijaspore, a realizovani su i brojni drugi projekti i aktivnosti čiji je nosilac Uprava za dijasporu.

Kakvi su planovi Uprave za još veće povezivanje Crne Gore sa iseljenicima?

– Smatram da je cilj Uprave da u punom smislu te riječi postane servis našoj dijaspori. Iz tog razloga, tokom naredne godine planirano je formiranje službe koja bi putem posebnog telefonskog broja, aktivnog 16 sati dnevno, bila na raspolaganju dijaspori za sva pitanja i zahtjeve. Uprava bi imala obavezu da zahtjeve riješi ili da pribavi odgovor nadležnih organa u razumnom roku (do osam dana). Takođe, vrlo je bitno raditi na jačanju privredne, naučne i stručne saradnje sa dijasporom, a u cilju objedivanjavanja našeg ljudskog intelektualnog i ekonomskog potencijala u zemlji i dijaspori. Na ovom planu Uprava će tokom naredne godine, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, organizovati posebnu konferenciju ljekara iz dijaspore. Takođe, tokom ljetnjih mjeseci organizovaćemo biznis forume na kojima ćemo, u saradnji sa lokalnim i državnim organima, predstaviti mogućnost investiranja, naročito na sjeveru Crne Gore.

Takođe, započet je rad na izradi posebnih baza podataka naših privrednika, ljekara, kulturnih radnika. U dijelu naučnika i istraživačkih radnika već je oformljena baza podataka od oko 250 imena sa naučnim i stručnim referencama. Vrlo je bitno naglasiti da su normativno i institucionalno stvorene pretpostavke za sistemsko uređivanje odnosa Crne Gore sa svojim iseljeništvom, koje će, uz poznavanje ove problematike i već ostvarene kontakte, donijeti i još bolje rezultate.

Formiran je Savjet za saradnju sa dijasporom – iseljenicima. Međutim, umjesto da se doprinese zajedništvu i zajedničkom djelovanju, svjedoci smo da je u toku prošle godine na društvenim mrežama vođena prljava kampanja između pojedinih članova Savjeta i predstavnika iseljeničkih udruženja, sve sa ciljem da se diskredituje onaj drugi. Da li Uprava ima mehanizme da zaštiti ugled Savjeta?

– Savjet za saradnju sa dijasporom-iseljenicima formiran je prvi put 2016. godine, a 2019. formiran je drugi saziv ovog tijela. Uprava za dijasporu pruža administrativno-tehničku pomoć u radu i organizaciji sjednica ovog tijela, ali se ipak radi o autonomnom tijelu, pa predlažem da se za sva pitanja o radu i aktivnostima Savjeta obratite predsjedniku, prof. dr Milenku Peroviću, koji će, siguran sam, dati svoje viđenje i pojava koje pominjete u svom pitanju.

Šta bi trebali da budu osnovni zadaci Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima?

– Savjet za saradnju sa dijasporom je savjetodavno tijelo Vlade Crne Gore, formirano radi učešća u radu i sprovođenju strategija saradnje sa dijasporom-iseljenicma i uopšte kreiranja politike saradnje prema dijaspori.

Da li je dosadašnji rad izabranih članova Savjeta ispunio Vaša očekivanja? Mi koji živimo van Crne Gore taj rad ne terenu još ne primjećujemo…

– I pored početnih problema u organizovanju rada Savjeta i objektivnih problema operativnosti koje prate ovako glomazno tijelo, formiranje ovog tijela pokazalo se opravdanim i potrebnim. Po prvi put, dijaspori je data mogućnost da preko Savjeta kandiduje pitanja od interesa za iseljeništvo, ukaže na probleme sa kojima se srijeće i sugeriše načine njihovog rješavanja. Da praktično “sa terena” sugeriše pravce kreiranja politike matične države prema svom iseljeništvu, politike koja jednako ima za cilj očuvanje kulturnog i državnog identiteta, zadovoljavanje emotivnih potreba za održavanjem veza sa zemljom svog porijekla, vođenje brige o svojoj dijaspori i njenim interesima, ali i sagledavanje potencijala koji iseljeništvo posjeduje i koji može staviti u službu razvoja svoje matične države.

Kakva su očekivanja od izabranih članova Savjeta?

– Zaključci i preporuke Savjeta su i te kako mjerodavni i za Crnu Goru i predstavljaju smjernice pri kreiranju politike saradnje sa iseljenicima kao i konkretnih aktivnosti koje se osmišljavaju upravo kao odgovor na potrebe iseljenika. Vjerujem da će novo predsjedništvo na čelu sa prof dr. Milenkom Perovićem uspjeti da poradi na funkcionalnijem načinu organizacije rada ovog tijela i njihove međusobne komunikacije, a u cilju jačanja značaja ovog tijela kako u zemlji, tako i u dijaspori. Što se tiče same Uprave, u Savjetu i svim njegovim članovima vidimo partnere na realizaciji projekata i aktivnosti od zajedničkog interesa.

Koje su naredne aktivnosti Uprave za dijasporu?

– Uprava trenutno radi na osmišljavanju obrazovnih programa za ljetnje škole koje bi u saradnji sa pojedinim opštinama kao što su Bar, Gusinje, Plav, Rožaje i Petnjica mogle da se organizuju već od naredne godine u nekoj od lokalnih škola. Takođe, želim da najavim će uskoro iz štampe izaći Monografija o dijaspori Crne Gore, prva nakon 23 godine. Po prvi put o dijaspori je pisano sa institucionalnog aspekta, odnosno razmatran je odnos resornih organa i ustanova Crne Gore prema dijaspori u jednom širem društvenom kontekstu. Uprava, takođe, ima jedan ustaljen hronogram aktivnosti baziran na obavezama utvrđenim Zakonom o saradnji Crne Gore sa dijasporom-iseljenicima. Do 31. marta biće raspisan Javni konkurs za dodjelu sredstava organizacijama dijaspore-iseljenika, u maju će se birati polaznici Ljetnje škole „Crna Gora-moja postojbina“ koja se održava u julu mjesecu na Ivanovim koritima, u julu se u Podgorici održava druga redovna sjednica drugog saziva Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, 31. jula u Bijelom Polju biće održana tradicionalna manifestacija „Dani dijaspore-iseljenika“ koja će naredne godine imati i mnogo bogatiji program, koji ćemo organizovati u više opština koje karakteriše veći broj iseljenika.

Sead Hodžić