Nino Fejzibegović uči od najboljih stručnjaka u Columbia Presbyterian Hospital: Oduvijek sam znao da ću biti doktor

Nakon zahtjevnog procesa apliciranja primljen je kao jedan od četiri studenta iz Njemačke koja su dobila mogućnost da u tom kliničkom centru, koji važi za najbolju kliniku u New Yorku, završe staž. Mladi Nino ne voli sebe da naziva stručnjakom

Mladi doktor Nino Fejzibegović svoju sarajevsku adresu trenutno je zamijenio njujorškom.

Naime, u New Yorku 25-godišnji Sarajlija stažira na odjelu za internu medicinu Columbia Presbyterian Hospital – Univerzitetski klinički centar prestižnog Columbia Univerziteta.

Nakon zahtjevnog procesa apliciranja primljen je kao jedan od četiri studenta iz Njemačke koja su dobila mogućnost da u tom kliničkom centru, koji važi za najbolju kliniku u New Yorku, završe staž. Mladi Nino ne voli sebe da naziva stručnjakom, kako ističe na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba.

“Kompleksnost medicinskih nauka zahtijeva godine iskustva i mnogo više truda, rada i signifikantnih naučnih rezultata prije nego vam ponudi taj kompliment. Tokom studija medicine sam pokušao da steknem različita iskustva u zemljama, zdravstvenim sistemima i na univerzitetima koji su me oduvijek zanimali. Kao stažista na Columbia Univerzitetskoj klinici svakodnevno imam priliku da učim d svjetski poznatih ljekara i naučnika, čija dostignuća već godinama mijenjaju i pišu stranice moderne medicine. Takođe, edukacija mladih doktora u kliničkoj svakodnevici u SAD-u, po mom mišljenju, igra puno bitniju ulogu nego u Evropi ili Aziji i na taj način koleginicama i kolegama ovdje znatno olakšava ulazak u sistem zdravstvene zaštite. Međutim, biti stažista na Columbia Univezitetu ne nosi samo pogodnosti sjajne “ivy- league” community, već podrazumijeva i činjenicu da vaš budilnik zvoni svaki dan u 5:00 i da provodite više od 90 sati sedmično na klinici”, priča za portal Radiosarajevo.ba Nino iz New Yorka.

Vrlo sam motivisan da uspostavim saradnju sa stručnjacima i sa naših prostora, pa u budućnosti želim sa iskoristim svoje iskustvo i znanje za razvoj našeg zdravstvenog sistema i pružim podršku teško oboljelim pacijentima iz BiH” – Dr Nino Fejzibegović

Radiosarajevo.ba: Kažete da ste oduvijek znali da ćete biti doktor. Jeste li oduvijek i učili rado o tome, pa tako i birali predmete već od osnovne škole?

“Da, nikad nisam sumnjao u taj izbor. Još u osnovnoj školi sam bio fasciniran prirodnim naukama i kompleksnošću čovjekovog organizma i nekih jednostavih patologija. Takmičenja u oblasti prve pomoći su mi poprilično rano približila osnove medicinske njege i potvrdila moj izbor”.

Radiosarajevo.ba: Završili ste sarajevsku Drugu gimnaziju kao učenik generacije, pa upisali Medicinski fakultet u Sarajevu… Ali ste na kraju završili u Njemačkoj.

“Po završetku DSD programa (njemačka jezička diploma) u Drugoj gimnaziji Sarajevo primio sam poziv od DAAD-a na razgovor o potencijalnoj studentskoj stipendiji za Njemačku. Već tada sam intenzivno pripremao prijemni ispit za Medicinski fakultet Sarajevo, jer do tog trenutka nikada nisam razmišljao o studiranju u inostranstvu. Odazvao sam se na poziv DAAD-a i krenuo na testiranja za stipendiju. Nakon raznih testova inteligencije, velike papirologije i uspješnog intervjua obavješten sam da sam dobio punu stipendiju za studije medicine u Njemačkoj. Imao sam nevjerovatnu priliku da izaberem univerzitet na kojem sam htio da studiram. Odlučio sam se za tradicionalni R. C. Univerzitet u Heidelbergu”.

Nakon završenog stažiranja u Americi namjeravam da se vratim u Evropu na specijalizaciju iz interne medicine/hematonkologije” – Nino sa Thomasom Südhofom, dobitnikom Nobelove nagrade za Medicinu 2013. godine

Radiosarajevo.ba: Kojih ste se momenata pribojavali kada obučete bijeli mantil i shvatite da je nečiji život u Vašim rukama?

“Kao i u svakoj struci, strah se pojavljuje u momentima u kojima morate preuzeti veliku odgovornost. Mislim da se u medicini tu više radi o velikom poštovanju prema osobi kojoj treba vaš savjet. Strah nije komponenta kvalitetne profesionalne relacije prema pacijentu jer često potiče od nesigurnosti ili neiskustva. Bitno je studentima oduzeti taj osjećaj još tokom edukacije – prije svega kroz kvalitetan praktični rad sa pacijentima, koji je izuzetno cijenjen u svim modernim medicinskim kurikulima, ali i kroz etičke principe rada i potencijalih grešaka u liječenju”.

Radiosarajevo.ba: Iako ste mnogo posvećeni studiju, humanitarni rad ima bitnu ulogu u Vašem životu. 

“Volonterski rad u Crvenom krstu opštine Centar je igrao izuzetno bitnu ulogu tokom osnovne škole i gimnazije. Tu sam naučio da cijenim osjećaj zahvalnosti osob, kojima je potrebna vaša pomoć na raznim nivoima. Trenutno sam član Evropskog Crvenog krsta i prije odlaska u SAD sam bio uključen u medicinske projekte za brigu o izbjeglicama u Njemačkoj i Austriji. Takođe, od početka studija igram medijatorsku ulogu između poznatih medicinskih ustanova u Evropi i teško oboljelih pacijenata iz Bosne i Hercegovine. Uspjesi na tom polju me najvise ispunjavaju, pa je ta saradnja jedan od najvećih projekata za moju budućnost”.

Doktor i za jezike – Nino je poliglota, govori pet jezika (Foto: Julia Kühn)

Radiosarajevo.ba: Šta planirate dalje? Gdje se vidite u narednih pet godina?

“Nakon završenog stažiranja u Americi namjeravam da se vratim u Evropu na specijalizaciju iz interne medicine/hematonkologije. To će vjerovatno biti ili u na njemačkom govornom prostoru ili u jednoj od skandinavskih zemalja. Teško mi je reći gdje se vidim u narednih pet godina, ali sam trenutno zadivljen prije svega medicinom i naučnim radom u SAD, na Columbia Univerzitetu, ali i fantastičnim gradom NY, pa ne želim da isključim mogućnost da ću se u budućnosti vratiti ovdje. Vrlo sam motivisan da uspostavim saradnju sa stručnjacima i sa naših prostora, pa u budućnosti želim sa iskoristim svoje iskustvo i znanje za razvoj našeg zdravstvenog sistema i pružim podršku teško oboljelim pacijentima iz BiH”.

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na odlazak mladih iz BiH? Ko ili šta je tu glavni krivac?

“Mislim da je glavni krivac za odlazak mladih disfunkcionalna politika naše države, koja se reflektuje u jednom opštem osjećaju tromosti i demotivacije bh društva. Mi, kao jedno evropsko društvo, u 21. vijeku nedemonstrativno i konstantno prihvatamo loše socioekonomske uslove, nepravdu, nepotizam, kriminal itd, ali, uprkos tome, godinama pružamo podršku onoj političkoj eliti koja je zaslužna za to stanje”.

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH
error: Content is protected !!