Evropski parlament usvojio Rezoluciju o Srebrenici: Negiranje genocida je neprihvatljivo

Rezolucijom se oštro osuđuje zločin u Srebrenici koji se, u skladu sa presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde, označava kao genocid. Nacrt označava snage bosanskih Srba, pod komandom generala Ratka Mladića, uz učešće paravojnih i neregularnih jedinica, kao odgovorne za masovnu egzekuciju više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka iz Srebrenice. U Rezoluciji piše da je to “najveći ratni zločin koji se desio u Evropi nakon Drugog svjetskog rata”

Na današnjoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu, u znak sjećanja na srebrenički genocid, usvojena je Rezoluciju o Srebrenici, gdje se oštro osuđuje zločin u Srebrenici koji se, u skladu sa presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde, označava kao genocid.

Nacrt označava snage bosanskih Srba, pod komandom generala Ratka Mladića, uz učešće paravojnih i neregularnih jedinica, kao odgovorne za masovnu egzekuciju više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka iz Srebrenice

U Rezoluciji piše da je to “najveći ratni zločin koji se desio u Evropi nakon Drugog svjetskog rata”, prenosi portal avaz.ba.

Integralni tekst Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici:

– Budući da se 11. jula 2015. obilježava 20. godišnjica genocida i etničkog čišćenja koji su se tokom rata u Bosni dogodili u Srebrenici i okolini Srebrenice, što bi iznova trebalo da nas podsjeti na opasnosti ekstremnih oblika nacionalizma i netolerancije u društvu, koji su se dodatno pogoršali u okviru rata;

– Budući da su 11. jula 1995. bosanski grad Srebrenicu, koji je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda u svojoj Rezoluciji br. 819 od 16. aprila 1993. proglasio zaštićenom zonom, osvojile snage bosanskih Srba predvođene generalom Ratkom Mladićem, pod zapovjedništvom tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića;

– Budući da su snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom generala Mladića i paravojne jedinice, uključujući neregularne policijske jedinice, tokom nekoliko dana pokolja nakon pada Srebrenice masovno pogubile više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka koji su potražili zaštitu u tom području pod kontrolom UNPROFOR-a. Budući da je gotovo 30.000 žena, djece i starijih osoba prisilno protjerano u kampanji etničkog čišćenja velikih razmjera, što taj događaj čini najvećim ratnim zločinom koji se od kraja Drugog svjetskog rata dogodio u Evropi;

– Budući da su tragični događaji u Srebrenici preživjele ostavili s dubokim emocionalnim ožiljcima, te stvorili dugotrajne prepreke za političko pomirenje među etničkim skupinama u Bosni i Hercegovini (BiH);

– Budući da su pokolj u Srebrenici kao genocid prepoznali i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u presudi Žalbenog vijeća u predmetu tužilac protiv Radislava Krstića, broj predmeta IT-99-33, od 19. aprila 2004. i Međunarodni sud pravde (ICJ) u predmetu koji se odnosi na primjenu Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore) od 27. februara 2007 str. 127, stavak 297. (ICJ);

– Budući da su jedinice bosanskih Srba odgovorne za brojne povrede Ženevskih konvencija usmjerene protiv civilnog stanovništva Srebrenice, pa i protjerivanje hiljada žena, djece i starijih osoba, te silovanje velikog broja žena;

– Budući da tijela gotovo 1.200 muškaraca i dječaka iz Srebrenice još nijesu locirana, ni identifikovana, uprkos naporima da se otkriju i ekshumiraju masovne grobnice i individualni grobovi;

– Budući da je 1999. Glavni sekretar UN-a u svom izvještaju o padu Srebrenice izjavio da UN nijesu uspjele da ispune svoj mandat, posebno u pogledu zaštite takozvanih “zaštićenih zona”, te da stoga snosi dio odgovornosti;

– Budući da je EU izgrađena na mirnom suživotu i predanoj saradnji među svojim članovima; Budući da je odlučnost da se spriječe ponovni ratovi i zločini kojima se krši međunarodno humanitarno pravo u Evropi jedan od glavnih motiva procesa evropskih integracija;

– Budući da je 30. januara 2015. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju potvrdio kaznu petorici visokorangiranih komandanata vojske bosanskih Srba osuđenih za učešće u genocidu u Srebrenici 1995. godine. Budući da su neki od osuđenih komandanata bili direktno podređeni bivšem vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću, kojem se trenutno sudi u Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju zbog zločina, uključujući genocid;

1. Obilježava sjećanje na sve žrtve genocida iz Srebrenice i okrutnosti počinjene tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, te svim žrtvama odaje počast; izražava saučešće i solidarnost s porodicama žrtava, od kojih mnoge žive bez konačne potvrde o sudbini svojih srodnika;

2. Snažno osuđuje genocid u Srebrenici; odlučno izjavljuje da se takvi strašni zločini ne smiju više nikada ponoviti i navodi da će učiniti sve u svojoj moći da spriječi ponovno činjenje takvih djela; odbacuje sve oblike negiranja, relativizacije ili pogrešnog tumačenja tog genocida;

3. Ističe potrebu da politički predstavnici u Bosni i Hercegovini priznaju prošlost kako bi zajedno radili na boljoj budućnosti za sve građane u zemlji; naglašava važnost uloge koju u tom teškom procesu mogu imati susjedne zemlje, vjerske vlasti, civilno društvo, umjetnost, kultura, mediji i obrazovni sistem;

4. Naglašava važnost posla koji je u tom smislu odradio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i potrebu da se preduzmu sve mjere potrebne za ubrzanje suđenja i žalbenih postupaka, te da ih okonča bez nepotrebnog odgađanja; ponavlja da je na nacionalnom nivou potrebno posvetiti veću pažnju suđenjima za ratne zločine;

5. Ponavlja predanost EU evropskoj perspektivi i daljem procesu pristupanja Bosne i Hercegovine i svih država na zapadnom Balkanu EU; smatra da su regionalna saradnja i proces evropskih integracija najbolji načini za pomirenje i prevladavanje mržnje i podjela;

6. Poziva na razvoj obrazovnih i kulturnih programa kojima se promoviše razumijevanje uzroka tih okrutnosti i podiže nivo svijesti o potrebi za gajenjem mira i promocijom ljudskih prava i međuvjerske tolerancije; izražava svoju podršku organizacijama civilnog društva kao što su Majke enklava Srebrenica i Žepa, zbog njihove ključne uloge u podizanju nivoa osviješćenosti i izgradnji širih temelja za pomirenje među svim građanima te zemlje;

7. Nalaže svom predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama država članica, vladi i parlamentu Bosne i Hercegovine i njenih entiteta, vladama i parlamentima zemalja zapadnog Balkana.

Evropski parlamentarci su izrazili žaljenje zbog činjenice što Savjet bezbjednosti UN juče nije usvojio rezoluciju o Srebrenici.

Komentari

Daj prvi komentar na ovu priču

Ostavi odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Idi na VRH