Tijekom agresije na Konavle 1991./1992. godine tadašnji rezervni poručnik JNA Milivoje Katnić u Cavtatu je kao ‘bezbjednosno-obavještajni oficir’ bio dijelom okupacijske „komande mesta“, kraj rata je dočekao s višim činom, a danas je kao sudac podgoričkog Žalbenog suda najizgledniji kandidat za dužnost crnogorskog Glavnog specijalnog tužitelja za ratne zločine?!

Napisao: Luko BRAILO

Nevladine organizacije iz Podgorice – Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) obavijestile su crnogorskog Vrhovnog državnog tužitelja Ivicu Stankovića o tome kako postoje osnovi sumnje vezani za aktivnosti kandidata za Glavnog specijalnog tužitelja za ratne zločine „u vrijeme kada je bio oficir KOS-a“. Toj vijesti iz crnogorskih medija vjerojatno ne bi trebalo pridavati veću pozornost, jer se radi o imenovanju tamošnjih pravosudnih dužnosnika, ali u konkretnom slučaju postoji snažna poveznica između Katnića i dana tzv. Operacije Dubrovnik što HRA i CGO žele rasvijetliti.

„SLOBODNI“ CAVTAT:  Nije, naime, nikakva tajna, što potvrđuju i (po)ratni arhivi MUP-a RH, da je tijekom agresije Srbije i Crne Gore te JNA na dubrovački kraj 1991./92. godine, u Cavtatu ustanovljena tzv. komanda mesta koja je ustvari bila okupacijska vlast tog gradića u Konavlima.  Na čelu tada ‘oslobođenog’ Cavtata bio je poručnik bojnog broda Nemanja Kurdulija, a među članovima ‘komande mesta’ bio je i tadašnji rezervni poručnik JNA Milivoje Katnić. Kao diplomirani pravnik bio je jedna od važnijih figura ‘slobodnog’ Cavtata čiji su stanovnici s izbjeglicama iz ostalih dijelova Konavala pod okriljem te okupacijske vlasti proveli razdoblje od 16. listopada 1991. do 20. listopada 1992. godine.

Iako kao diplomirani pravnik  u ‘komandi mesta’ službeno obavlja dio poslova vezanih uz navodno civilnu upravu u okupiranom Cavtatu (?!) tamošnja ga javnost prije svega pamti kao ‘oficira bezbjednosno-obavještajnog miljea JNA’. U  ratno vrijeme pripadnike takvog SMB profila Cavtaćani su kolokvijalno percipirali kao KOS-ovce, bez obzira na njihovo stvarno mjesto u hijerarhijskoj ljestvici te stupanj aktivnosti u obavljanju ‘zanimljivih’ poslova za obavještajnu zajednicu JNA, uključivo i zloglasnu Kontraobavještajnu službu.

URED U ‘MAKEDONIJI’:  U ‘komandi mesta’ Milivoje Katnić je službovao u prostorima ex hotela ‘Makedonija’, a među Cavtaćanima koji su proživjeli okupaciju nije malo onih koji će kazati kako se ‘bez njegova znanja’ ništa značajnije nije moglo dogoditi u tom gradiću kao i na obližnjem području. U Cavtatu je Katnić bio od zime ’91 do listopada ’92, s tim da je u tom razdoblju od poručničkog napredovao do čina majora (bojnika), što je rječit pokazatelj njegove predanosti poslovima za koje je bio zadužen.

Među ostalim, u izvješćima MUP-a RH postoje iskazi svjedoka koji tvrde kako je stanovnik Močića (I.P., podaci poznati Uredništvu) u prosincu ’91 iz Katnićeva ureda izašao krvave glave. U vrijeme njegova cavtatskog službovanja „u dijelu civilne uprave“ ostale su nerazjašnjene paljevine i pljačke obiteljskih kuća u Dubi, Stravči, Kolićima, Brotnicama, Šilješcima, Jasenicama, Veljem dolu, Međeđi i Selakima… 

Nakon cavtatskih dana ‘rata za mir’ Katnić je bio sudac u podgoričkom Vojnom sudu, a od 2004. godine sudac je tamošnjeg Žalbenog (Apelacionog) suda. Sada je, navode podgorički mediji, najizgledniji kandidat za Glavnog specijalnog tužitelja za ratne zločine pri Vrhovnom državnom tužiteljstvu Crne Gore, a odluka o imenovanju na tu visoku dužnost u pravosuđu susjedne države očekuje se sljedećih dana. 

PODGORIČKA PODSJEĆANJA: Upravo zbog specifične težine tog dužnosničkog položaja, koji Crna Gora uvodi u svoje pravosuđe, nevladine organizacije HRA i CGO su tamošnjeg Vrhovnog državnog tužitelja Ivicu Stankovića priopćenjima podsjetile na ratne, poratne i aktualne okolnosti u vezi s mogućim Katnićevim izborom na novu dužnost.

Krajem 2011. godine, HRA i CGO i zagrebački Centar za suočavanje s prošlošću ‘Documenta’, uz potporu Fondacije Friedrich Ebert, u Podgorici su organizirale regionalnu konferenciju s temom ‘Rat za mir – 20 godina kasnije’ u znak sjećanja na 6. prosinca 1991. godine, najkrvaviji dan opsade Dubrovnika od strane JNA. Cilj konferencije je bio razgovor o dotadašnjem učinku crnogorskog društva i nadležnih institucija u suočavanju s prošlošću, s fokusom na operacije na dubrovačkom ratištu, podsjetile su čelnice HRA i CGO Tea Gorjanc Prelević i Daliborka Uljarević crnogorskog Vrhovnog državnog tužitelja Ivicu Stankovića.

Na tom skupu, poručile su, nekadašnji zatočenik logora Morinj Metodije Prkačin i jedan od svjedoka u krivičnom postupku pred crnogorskim pravosuđem  – javno je optužio Milivoja Katnića, suca Apelacionog suda Crne Gore – da je kao, oficir KOS-a, bio odgovoran za pljačke i paljevine u Cavtatu. Sudac Katnić je tada demantirao da je odgovoran za bilo kakve zločine navodeći kako „Prkačin laže“ i da mu „moral nije jača strana“, navele su čelnice HRA i CGO u pismu/priopćenju Stankoviću.

PRIJETNJE ŽRTVAMA:  U nastavku pisma se ističe: “Nevladine organizacije HRA, CGO i Documenta su tada izrazile zabrinutost zbog načina reagiranja suca Katnića. On je grubo vrijeđao žrtvu i posredno iznio prijetnje Prkačinu umjesto da argumentirano odgovori na prozivke o svom sudjelovanju na dubrovačkom ratištu. HRA, CGO i Documenta su tada javno pozvale Sudski savjet Crne Gore da se odredi o tome je li i poslije takvog reagiranja sudac Katnić dostojan svoje funkcije. Također, HRA, CGO i Documenta su ukazale kako je iz obraćanja javnosti suca Katnića očigledno da se radi o čovjeku koji bi mogao značajno pridonijeti utvrđivanju činjenica iz razdoblja ratnih događanja na području dubrovačke regije.

Stoga su tražile da Tužiteljstvo hitno ispita navode iznesene na konferenciji u prisutnosti tadašnje državne tužiteljice Lidije Vukčević, a u kojima se spominju i sudac Apelacionog suda Milivoje Katnić i drugi – i o tome obavijesti javnost. Međutim, HRA, CGO i Documenta nemaju informaciju da je bilo koji nadležni organ u Crnoj Gori, posebno Državno tužiteljstvo, ikada tim povodom kontaktiralo Metodija Prkačina“, istaknule su u spomenutom priopćenju Tea Gorjanc Prelević i Daliborka Uljarević.

Stojim iza svega što sam javno kazao na podgoričkom skupu prije četiri godine, rekao nam je Metodije Prkačin, nekadašnji morinjski logoraš, dodajući kako ga od prosinca 2011. godine do danas tim povodom „nitko iz crnogorskog pravosuđa nije kontaktirao“. To me, iskreno govoreći, odviše i ne čudi, ali sam zaprepašten mogućnošću da netko tko je bio istaknutim pripadnikom agresorsko-okupacijskih snaga može biti kandidat za specijalnog tužitelja koji će istraživati ratne zločine i zlodjela počinjena na dubrovačkom području ’91 i ’92 godine, ističe Prkačin. Dodaje kako se nada da u konkretnom slučaju „službeni Zagreb neće stajati po strani“, budući da su u ime Hrvatske i Crna Gore Mladen Bajić i Vesna Medenica u Budvi još 2006. godine potpisali Sporazum o suradnji i gonjenju počinitelja ratnih zločina. 

BUDVANSKI SPORAZUM:  Naime, nakon podgoričkog skupa, Državno odvjetništvo RH prikupilo je opsežna dodatna saznanja o ‘ratnim dešavanjima na jugu Hrvatske’, i držim da u Zagrebu znaju tko je bio g. Katnić i kakva je bila njegova uloga u okupiranom Cavtatu i Konavlima. Smatram da je jako teško govoriti o unapređenju političkih i drugih odnosa između dvije susjedne zemlje, dok se i ‘slučaj Katnić’ potpuno ne raščisti, rekao nam je Metodije Prkačin.

Na potezu je očito crnogorska strana i Vrhovni državni tužitelj Ivica Stanković. Hoće li se u povodu ‘slučaja Katnić’ išta promijeniti znat će se vrlo skoro, a do tada valja izdvojiti još jedno od opažanja s kojima su čelnice HRA i CGO obavijestile crnogorsku javnost u pismu Stankoviću. Izostanak rezultata u procesuiranju ratnih zločina od strane crnogorskih nadležnih organa je naglašen i u posljednjem Izvještaju Europske komisije o napretku Crne Gore ka Uniji, a u kojemu se jasno poručuje kako „Crna Gora mora osnažiti svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina, te efikasno istražiti, procesuirati i kažnjavati ratne zločine u skladu s međunarodnim standardima. Svi važni navodi o ratnim zločinima moraju se s dužnom pažnjom razmotriti“, ističu Tea Gorjanc Prelević i Daliborka Uljarević.

ZABRINJAVAJUĆA KANDIDATURA:  Također podsjećaju i na stajalište eksperta Europske komisije Maurizija Salustra koji u svom izvještaju o učinku crnogorskog Tužiteljstva u procesuiranju ratnih zločina naglašava:“Crnogorsko tužiteljstvo dosad nije provelo istražne napore u oblasti ratnih zločina, i nema proaktivnog pristupa kako bi se pokušali identificirati mogući osumnjičeni“, navodi ekspert EK-a Salustro.
Stoga čelnice podgoričkih nevladinih organizacija zaključuju: „Mogućnost da na mjesto Glavnog specijalnog tužitelja bude izabran netko u odnosu na koga postoji teret sumnje učešća u ratnim zločinima – pri čemu je istraga i gonjenje upravo te vrste krivičnih djela u njegovoj nadležnosti – je posebno zabrinjavajuća. Smatramo da je obveza Državnog tužiteljstva da ovo pitanje rasvijetli do kraja“, ističu u spomenutom pismu/priopćenju izvršne direktorice Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za građansko obrazovanje (CGO) Tea Gorjanc Prelević i Daliborka Uljarević.

Izvor: www.dubrovniknet.hr

Foto: Arhiva & Vijesti.me