Dok sjedi za volanom kamiona koji skoro da je otplatio, a pred očima mu zelene, šumovite pejzaže Ilinoisa i Misurija zamjenjuju prerijski predjeli Oklahome i Teksasa, Miroslav, poput mnogih radnika sa Balkana, bori se da ostvari „američki san”.

Iako fizički naporan posao koji sa sobom nosi „pasji život”, kako kaže Miroslav, vožnjom kamiona u SAD bavi se mnogo ljudi sa prostora bivše Jugoslavije.

Ali ono što je prethodnih godina, pogotovo za vrijeme pandemije korona virusa, bilo unosan posao, sada se suočava sa administrativnom preprekom.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa krajem avgusta je objavila da do daljeg pauzira izdavanjem tri vrste viza (H-2B, E-2 i EB-3).

„Ima nas koliko hoćeš, sa Balkana.

Mnogo je ljudi koji su na H-2B programima, neki su na turističkim vizama, drugi su nelegalno”, kaže Miroslav za BBC na srpskom u pauzi između dva tovara, ne želeći da se predstavim punim imenom i prezimenom zbog mogućih posledica.

Iako zvanično ne postoji određen tačan tip vize potreban za posao vozača komercijalnog kamiona u SAD, prema podacima Stejt departmenta, za to se najčešće koristi upravo H-2B proces, što podrazumijeva da poslodavac sponzoriše zaposlenog.

Druge dvije kategorije viza koje je naveo Stejt department su E-2, za ljude koji značajno ulažu u američka preduzeća, i EB-3, namijenjena kvalifikovanim radnicima u zdravstvu, IT industriji i kvalifikovane zanatlije, poput električara.

Ovakvu odluku Stejt Department je doneo nekoliko dana pošto je u saobraćajnoj nesreći na Floridi poginulo troje ljudi, a vozač kamiona koji je izazvao udes je bio ilegalni imigrant koji je imao vozačku dozvolu izdatu u Kaliforniji.

Iz Stejt departmenta za BBC na srpskom su kazali da su odluku donijeli jer „povećan broj stranih vozača koji upravljaju velikim kamionima na američkim putevima stvara ozbiljnu zabrinutost za javnu bezbjednost i predstavlja prijetnju egzistenciji američkih vozača“.

„Američki drumovi su postali manje bezbjedni.

Kako bi se uhvatili ukoštac sa tim problemom, pauzirali smo procesuiranje komercijalnih viza za vozače kamiona kako bi osigurali da je svako ko upravlja takvim vozilom ima potrebne kvalifikacije”, kaže portparol Stejt departmenta za BBC na srpskom.

Pored pojačanih provjera, za „dobijanje vize se zahteva vozačko iskustvo, vještina, kao i znanje engleskog jezika”.

„Vozači sa Balkana su odlični zato što se u Evropi primjenjuju stroža bezbjednosna pravila.

Mnogi od njih imaju disciplinu i profesionalizam”, kaže za BBC na srpskom Nebojša Živković, rođeni Beograđanin, vlasnik kompanije White City Logistics iz Čikaga.

U Sjedinjenim Državama trenutno je zvanično zaposleno oko 3,5 miliona vozača, kaže Evan Falor iz Asocijacija američkih vozača kamiona (ATA) za BBC na srpskom.

Prema statističkim procenama Ministarstva rada SAD u koje je BBC imao uvid, u Americi je 2024. bilo oko 827.000 vozača kamiona i drugih rođenih u inostranstvu, a od toga njih 102.000 bijelaca koji nisu hispano porijekla.

Nebojša Živković kaže da u njegovoj kompaniji „ne deijle vozače na državljane i nosioce viza”, ali da ih nisu angažovali kroz vizni proces za koji kaže da je „dugačak i nesiguran”.

„Na sve to, nije baš najjasnije kako program funkcioniše u praksi i često djeluje previše komplikovano da bi bio realistično rješenje za našu kompaniju”, objašnjava Živković.

“DO YOU SPEAK ENGLISH?”

Trampova administracija je provjeru znanja engleskog jezika nametnula kao jedan od najvažnijih elemenata u onome što nazivaju borbom za bezbjednost na putevima.

Iz Asocijacije američkih vozača kamiona (ATA) kažu da je to potrebno zbog „čitanja saobraćajnih znakova, komunikacije sa policijom i razumijevanja bezbjednosnih protokola”.

„ATA podržava obustavu izdavanja radnih viza za komercijalne vozače i vjeruje da izdavanje vozačkih dozvola za vozače bez prebivališta zahtijeva ozbiljnu kontrolu, uključujući sprovođenje standarda obuke vozača početnog nivoa”, navodi Kris Spir, izvršni direktor ATA, u pisanoj izjavi za BBC.

Najava strože primjene propisa i pauziranje izdavanja novih viza otvorilo je pitanje da li će sada zavladati strah među vozačima i koliko njih će prestati da se bavi tim poslom.

„Ljudi su u strahu, zato što je dosta njih u problemu sa vizama i radnim dozvolama.

Neki nemaju legalan status, i ako ga imaju, nisu autorizovani za posao.

Poznajem priličan broj ljudi koji su izašli iz posla da ne bi upali u problem”, svjedoči vozač Miroslav.

Potvrđuje i da su od avgusta počele rigoroznijie i češće provjere na terenu.

„Znam vozače koji ne govore engleski dovoljno dobro, isključili su ih iz saobraćaja i nisu im više dali da voze”, kaže.

Dobro znanje engleskog je uslov koji moraju da ispune svi vozači kompanije čiji je vlasnik Nebojša Živković.

„Komunikacija sa dispečerom, brokerima, izvoznicima je najvažnija, tako da je ovo nephodno bez obzira odakle je vozač”, podvlači Miroslav.

“HVALA LIJEPO I SREĆAN PUT”

U slučaju da zaista dođe do smanjenja broja vozača kamiona u Americi u narednom periodu, to će se veoma brzo osjetiti na tržištu, objašnjava za BBC na srpskom Stevan Šoškić, dispečer jedne od prevozničkih firmi iz Čikaga, koji na daljinu radi iz Čačka.

„Dispečeri osjete i kad se samo malo smanji broj kamiona, zbog praznika. A zamislite da u jednom trenutku odstranite, na primjer, 20 ili 30 odsto.

Ako se to desi, osjetićemo veoma brzo”, kaže on.

Nije rijedak slučaj da su državljani balkanskih zemalja dolazili ili na druge vrste viza ili zbog drugih poslova u SAD, ali su se preorijentisali na posao vozača.

„Znam ljude koji su prvo otišlo na work and travel (radi i putuju) i radili to, u jednom trenutku došli do tačke da su aplicirali za vizu za bavljenje tim poslom”, dodaje dispečer Šoškić.

Stejt department ne objavljuje direktno statistike o broju ljudi koji su promijenili tip vize.

Poteškoće u prikupljanju ove statistike nastaju zato što različite vladine agencije prikupljaju podatke.

Proces promjene tipa vize često podrazumijeva podnošenje prijave i odobravanje unutar SAD, što Stejt department ne prati.

Zbog pojačanih drumskih kontrola, neki vozači izbjegavaju puteve koji vode od granice sa Meksikom ka unutrašnjosti SAD.

Ti putevi, kako kaže Miroslav, uglavnom vode od gradova u Teksasu, Novom Meksiku, Arizoni i Kaliforniji i svuda patroliraju pripadnici pogranične policije.

„Sve se pregleda i kontroliše.

Pitaju te da li si državljanin, ako nisi, pita za radnu dozvolu i ako imaš – hvala lijepo i srećan put.

Ako nemaš, onda si u problemu”, upozorava on.

BALKANSKI “BUM” NA DRUMOVIMA U VREME PANDEMIJE

Američko tržište drumskog transporta je poslednjih godina u padu, a pogotovo otkako se završila pandemija korona virusa.

Teretnine su dramatično pale, a troškovi goriva, osiguranja, održavanja i finansiranja su porasli, ističe Nebojša Živković, vlasnik kompanije iz Čikaga.

„Prethodne tri godine bile su veoma izazovne za kamionski prevoz i logistiku, a mnoge kompanije su se zatvorile.

Ovo je najgori period koji pamtim od 2006.”, kaže Živković.

Miroslav je u oktobru 2022, došao iz Njujorka gdje se bavio selidbama, u Čikago kako bi vozio kamion.

To je, kaže, bila logična odluka pošto je slušao priče od drugih ljudi sa Balkana kako se u „kamionu uzima mnogo novca”.

„Suština je da tokom korone niko nije htio da vozi, osim nas sa Balkana.

„Bilo je baš mnogo utovara, plaćali su ‘nenormalne’ pare“, ističe.

U međuvremenu se tržište konsolidovalo, što je dovelo do pojave većeg broja vozača, a sledstveno tome, smanjio se broj utovara.

Vožnje sa plaćaju po broju pređenih milja – za vrijeme pandemije cijena je bila između četiri i 10 dolara.

„Sad kada ti plate dva dolara, to je premija”, jasan je Miroslav koji je prvo vozačko iskustvo u Americi imao još 2019. na Aljasci, kada je upravljao viljuškarom u industriji prerade ribe.

U poslednjih 15-ak godina strani vozači kamiona su masovnije počeli da dolaze u Ameriku, a njihova prednost je bila spremnost da rade za manje novca u odnosu na domaće.

„Ljudi su mogli da zarade baš veliki novac za godinu dana, čak par stotina hiljada dolara.

Odlazili su po brzi novac – voziš šest mjeseci, godinu dana, pa se vratiš”, kaže Šoškić, koji šest godina radi kao dispečer.

U industriji u kojoj vozači dnevno prođu i po 1.000 milja dnevno (1.600 kilometara) i provedu u kamionu nedjelju dana, odluka Trampove administracije može dodatno da produži put do cilja – ekonomske sigurnosti i ostvarenja sna o boljem životu.

„Ne ulazeći u političke razloge, ne vjerujem da će otvaranje ili zatvaranje viznih opcija rešiti dublje probleme.

Potrebno je zdravije tržište prevoznika i bolji uslovi za sve – kompanije, vozače i mušterije”, zaključio je Nebojša Živković, biznismen iz Čikaga.

Izvor: BBC na spskom

Foto: Ilustracija (Screenshot/YouTube)