Agencija za sprečavanje korupcije obavijestiće tužilaštvo o odluci da je bivši šef države Milo Đukanović krio kolekciju satova vrijednu i više od 200.000 eura, kako bi ta institucija utvrdila eventualnu mogućnost krivičnog gonjenja dugogodišnjeg državnika.

Agencija je juče donijela odluku da je Đukanović tokom posljednjeg predsjedničkog mandata, odnosno u periodu po prestanku te funkcije, podnio izvještaje o prihodima i imovini sa netačnim i nepotpunim podacima, jer nije prijavio pokretnu imovinu pojedinačne vrijednosti veće od 10.000 eura – kolekciju od najmanje sedam satova.

Iz kabineta bivšeg predsjednika do zaključenja teksta nijesu odgovorili na pitanja u vezi sa tom odlukom Agencije.

Sagovornici “Vijesti” kazali su da očekuju da taj slučaj dobije i tužilački epilog, ali da istovremeno strahuju da do toga neće doći zbog brojnih zakonskih ograničenja.

Iz Agencije, međutim, poručuju da će njihovi nalazi biti predmet predstojećih sastanaka sa organima za sprovođenje zakona.

“U kontinuiranoj smo komunikaciji sa nadležnim tužilaštvima, a takva saradnja će biti nastavljena i u narednom periodu, uključujući i koordinaciju sa drugim organima za sprovođenje zakona. Na predstojećim sastancima obavijestićemo tužilaštvo o ovom predmetu i razmatrati i pitanja koja se na njega odnose. O svim relevantnim informacijama javnost će biti blagovremeno i transparentno obaviještena”, odgovorili su “Vijestima” iz institucije kojom rukovodi Dušan Drakić.

Inicijativu za pokretanje postupka podnijela je još 2019. godine Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Agencija je, navodi se u jučerašnjoj odluci, Đukanoviću na ličnu adresu dostavila rezultate ispitnog postupka, a kako se nije izjasnio, isti akt mu je uručen i posredstvom punomoćnika.

ODLUKA VJEŠTAČENJA

Agencija je, stoji u juče objavljenoj odluci, paralelno sprovela dva vještačenja, kako bi se najprije utvrdila autentičnost foto-materijala koje su pribavljene od dnevnih novina “Vijesti” i “Dan” prikupljene tokom godina za istraživačke tekstove, ali i vrijednost satova na tim fotografijama.

To su, navodi se, učinili nakon što su ovlašćeni proizvođači tih časovnika iz Švajcarske odbili da daju informaciju i odgovore na upite crnogorske antikorupcijske institucije.

Vještak u oblasti digitalnih dokaza je zaključio da forenzičkom analizom nije pronađen dokaz o naknadnim intervencijama koje bi uticale na sadržaj fotografija. U odluci stoji i da je taj vještak, na zahtjev Agencije, dostavio i dopunu nalaza i konstatovao da satovi na fotografijama ne odgovaraju modelu Breguet Tourbillon Perpetual 3755PRI1E/9v6 i modelu 3795PR/1E/9v6. Đukanović je u izjašnjenju, koje je u novembru 2021. dostavio tadašnjoj direktorici ASK Jeleni Perović, tvrdio da posjeduje baš taj model sata, i to “još iz devedesetih godina 20. vijeka, kao poklon njemu bliske osobe, a prije stupanja na javnu funkciju”.

Vještačenjem je, tvrdi se u jučerašnjoj odluci, utvrđeno da taj model ne postoji, a da je “jedini sat iz Breguet kolekcije koji je pouzdano identifikovan na fotografijama jeste Breguet Classique Tourbillon Thermometer 3767BA/13/2VU”.

Pored njega, vještak je na fotografijama identifikovao još šest modela i to Franck Muller (Mariner Chronograph), dva sata marke Cartier (Pasha de Cartier i Pasha de Cartier Moonphase Chronograph), Roger Dubuis (Excalibur 45 Automatic), Rolex (Cosmograph Daytona 18k Yellow Gold “Zenith”) i Patek Phillipe (Neptune 5081J-001).

Paralelno sa digitalnim vještačenjem, stoji u odluci, Agencija se obratila vještaku ekonomsko-finansijske struke, tražeći da se izvrši procjena vrijednosti ručnih satova, koji je potvrdio da se to može učiniti na osnovu analize tržišta koja je sačinjena u februaru, a dopunjena u julu ove godine.

Prema toj analizi, procijenjena vrijednost “Breguet Classique Tourbillon Thermometer 3767BAV13/2VU” na tržištu je 59.502 eura, “Franck Muller Mariner Chonograph 8080 CC AT”, od 8.400 do 13.355 eura, dok se slična serija istog proizvođača – “Franck Muller Mariner Chonograph 9080 CC AT” kreće od od 8.700 do 26.000 eura, u zavisnosti od stanja i dokumentacije koja ide uz časovnik.

U odluci se precizira i da je u analizi navedeno da cijena za sat marke “Cartier Pasha de Cartier” sa referencom 2770, varira u rasponu od 8.700 do 11.000 eura. Luksuzni muški časovnik “Roger Dubuis Excalibur 45 Automatic”, prema izvještaju vještaka, dostupan je kroz nekoliko renomiranih izvora, sa cijenom od 6.600 do 18.500 eura. “Rolex Cosmograph Dayton 18k Zenith 16518 Inverted Six”, navodi Agencija u odluci, luksuzni je sat, poznat po svom zlatnom kućištu od 18 karata i prestižnom mehanizmu, a u zavisnosti od stanja prateće dokumentacije, cijena iznosi od 13.800 do 34.600 eura.

“Tržišna cijena za ‘Patek Philippe Neptune 5081J-001’ kreće se između 15.000 (aukcijska cijena) i 27.000 eura za očuvane primjerke”, stoji u odluci i precizira da se cijena sata marke “Cartier Pasha de Cartier Moonphase Chronograph” u žutom zlatu, kreće u rasponu od 35.000 do 90.000 eura.

“Nakon urađene dodatne analize ovog modela sata, sa kožnim kaišem i plavim oblikom lepeze u gornjem dijelu brojčanika, navedeno je da je kretanje ostvarenih tržišnih cijena od 34.000 do 47.500 eura, te da trenutno ne postoji ponuda za prodaju navedenog modela”, ističe se u odluci.

MILOVAC: “PANDORA PAPIRI” JOŠ ČEKAJU EPILOG

Zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac kazao je juče “Vijestima” da “odluka ASK-a u vezi sa skrivenim satovima bivšeg predsjednika može i mora da bude tek početak mnogo šire provjere stvarne imovine Mila Đukanovića”.

“Satovi su samo najvidljiviji dio onoga na šta MANS godinama upozorava – ozbiljnog nesrazmjera između životnog stila, formalno prijavljenih prihoda i realne imovine bivšeg šefa države. Podsjećamo i na aferu ‘Pandora papiri’, u kojoj su objelodanjene ofšor strukture povezane sa porodicom Đukanović, a koja i dalje čeka svoj institucionalni epilog. Upravo taj slučaj pokazuje koliko su šanse za razrješenje ovakvih afera male u uslovima postojećeg, slabog zakonskog okvira, koji ne nudi efikasne mehanizme za postupke protiv neobjašnjive imovine”, kazao je Milovac.

Poručuje da bi bilo dobro da ova odluka ASK-a “ne ostane izolovani incident”.

“…Već da bude uvod u sistematsku i temeljnu istragu cjelokupne pokretne i nepokretne imovine, poslovnih aranžmana i povezanih lica, kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu, kako bi javnost konačno dobila odgovore o tome kakvom se imovinom zaista raspolagalo tokom višedecenijske vladavine”, naglasio je Milovac.

OREŠKOVIĆ: DJELIMIČNA PRAVDA – SLABA VAJDA

Poslanica u hrvatskom Saboru Dalija Orešković i nekadašnja šefica tamošnjeg Povjereništva za odlučivanje u sukobu interesa kazala je juče “Vijestima” da odluka ASK-a gotovo deceniju i po nakon što je ukazano na moguće kršenje propisa ukazuje na nekoliko stvari:

“Nije bit u tome da funkcioneri samo ispravno ispune obrazac i prikažu što su kroz stekli, nego da se provjerava je li imovina ili bogaćenje povezano sa funkcijom koju neko obnaša, odnosno je li izvor imovine nešto što upućuje na koruptivno djelovanje. Dakle, želim reći da i konačni epilog odluke nekad može zapravo samo potvrditi neke druge sumnje, za koje onda opet pitanje ima li kapaciteta, mogućnosti i volje da budu istražene”, ukazala je Orešković.

Upozorava na to da institucije na Balkanu često reaguju tek kad zvaničnici postanu “bivši u političkom smislu”.

“Dakle, ispravite me ako griješim, ali čini mi se da gospodin Đukanović danas nije isto što je bio prije 10 ili 15 godina. I njegov politički uticaj, politička moć, sasvim sigurno nije kakva je nekada bila. I mi smo nekad u Hrvatskoj govorili, recimo, za naše državno tužilaštvo da čeka da neko u političkom smislu postane bivši pa da se onda otvori spis ili predmet. A do tada čuči u ladicama”, precizirala je.

Upitana šta bi bilo za očekivati nakon jučerašnje odluke Agencije, Orešković poručuje da bi odgovor na to “trebalo da ponudi državno tužilaštvo”.

“A drugo, konkretna koruptivna krivična djela uvijek su povezana sa primanjem i davanjem mita, zloupotrebama položaja i ovlašćenja. Dakle, teško je da će se samo na temelju te odluke otići korak dalje od onoga što je njome već utvrđeno. Ali, to su samo moje pretpostavke”, kazala je ona.

Naglasila je da su “nam institucije slabe, i najčešće se samocenzurišu da ne udare na politički vrh, odnosno na politički najmoćnije ljude onda kada bi to trebalo”.

“A onda, deceniju kasnije, nekako je slaba korist ili reći ću da je to samo djelimična pravda. To je zapravo samo dokaz da institucije nisu radile kako treba tada kada je to možda bilo najvažnije”, zaključila je Orešković.

RADONJIĆ ODBIO, PEROVIĆ ODUGOVLAČILA POSTUPAK

U obrazloženju jučerašnje odluke navodi se da je Agencija još u aprilu 2019. od MANS-a dobila inicijativu, uz fotografije tri sata objavljena u dnevnom listu “Dan”, ali da je tadašnji direktor Sreten Radonjić je odbio kao neosnovanu.

MANS je zbog toga tužio Agenciju pred Upravnim sudom, koji je poništio akt ASK-a i naložio toj instituciji da izvrši provjeru svih podataka po službenoj dužnosti i da sprovede ponovni postupak u kome će pribaviti izjašnjenje od javnog funkcionera i sprovesti druge dokaze u cilju utvrđivanja činjenica.

U odluci se dalje se navodi da je Agencija, na čijem čelu je tada bila Jelena Perović, 12. oktobra 2021. od Đukanovića tražila da se izjasni.

“Imenovani javni funkcioner se aktom br. UPI 02-04-53/12-19 od 11.11.2021. godine izjasnio da, zbog preuzetih obaveza, traži prolongiranje roka za davanje pisane izjave dok u prilogu istovremeno daje izjavu da su tvrdnje o basnoslovno vrijednim satovima koje posjeduje izraz zlonamjernog senzacionalizma. Nadalje, u izjašnjenju se navodi da satove marke ‘Patek Philippe Sky Moon Tourbillion’ i ‘Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbillion 18k white gold mens watch 1700-129/03’ nikada nije posjedovao, dok sat marke ‘Breguet Tourbillon Perpetual Calendar 3795pr/1e/9v6’ posjeduje još iz devedesetih godina 20. vijeka, kao poklon njemu bliske osobe, a prije stupanja na javnu funkciju. Takođe, u bitnom je istakao i da smatra da procijenjena vrijednost poklona, odnosno njegova vrijednost i kada je bio nov, a posebno nakon toliko godina ni izbliza ne odgovara proizvoljnim tvrdnjama podnosioca inicijative, pa ističe da na osnovu navedenog nije bio dužan da isto navede u posebnom izvještaju…”, stoji u juče objavljenoj odluci.

Perović je u avgustu 2022. od “Dana” tražila da dostavi predmetne fotografije, koje je proslijedila vještaku, koji je početkom 2023.. tražio da materijal bude u jpg formatu. Agencija, naglašeno je, nije preduzimala u tom predmetu nove procesne radnje sve do “prijema nove presude Upravnog suda”, u septembru 2023.

Iako je Jelena Perović 20. marta 2024. pred poslanicima u Skupštini, tokom sjednice Odbora za antikorupciju, tvrdila da je “postupak u vezi sa satovima bivšeg predsjednika u završnoj fazi”, tek 10 dana kasnije nastavila je postupak…

Izvor: “Vijesti”

Foto: Predsjednik.me