„Ovaj napad ne pomaže američkim i izraelskim interesima u regionu“, komentarisao je američki predsjednik Donald Tramp izraelski napad na Hamasove vođe, koji je izveden u glavnom gradu Katara, Dohi, 9. septembra. Osam dana kasnije Saudijska Arabija, vodeća sunitska država, i Pakistan, jedina islamska zemlja sa nuklearnim oružjem, potpisali su sporazum o odbrambenoj saradnji sa glavnom stavkom da se agresija na jednu od potpisnica smatra agresijom na obje.

Komentatori sa svih strana, od Wall Street Journala do katarske Al Jazeere, imaju isto tumačenje razloga koji su doveli do ovog poteza: Rijad ima sve manje povjerenja u bezbjednosne garancije Sjedinjenih Država, a bezbjednosna arhitektura regiona ozbiljno je uzdrmana izraelskim ratom protiv Hamasa i Hamasovih sponzora i saveznika.

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif i saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman, čije zemlje vojno sarađuju već 80 godina, potpisali su dokument u Kraljevskom dvoru Al-Jamamah u Rijadu u srijedu.

„Sporazum uključuje saradnju u odbrambenoj industriji, prenos tehnologije, zajedničku vojnu proizvodnju i jačanje kapaciteta i obuke“, napisao je Džamal Al Harbi, saudijski medijski ataše u Islamabadu, za Arab News Pakistan, pakistansko izdanje saudijskog državnog medija Arab News. Stručnjaci su u sporazumu tražili naznake o tome da li je Saudijska Arabija sada i formalno pod „nuklearnim kišobranom“ Pakistana, ali se taj vid saradnje izričito ne pominje.

Pišući hronološki o dinamici odnosa između SAD-a i zalivskih zemalja, CNN navodi da su se tokom prvog mandata Donalda Trampa zalivske arapske države nadale da će on biti američki predsjednik koji će zaista razumjeti njihove bezbjednosne brige i odlučno djelovati u njihovoj zaštiti. Njegov prvi mandat u početku se činio obećavajućim: povukao se iz nuklearnog sporazuma sa Iranom, a njegova administracija je likvidirala Kasema Solejmanija, moćnog iranskog generala koga su zalivske arapske vlade duboko prezirale.

Međutim, na kraju su ostale razočarane. Godine 2019., kada je napad na saudijska naftna postrojenja izbacio iz pogona polovinu proizvodnje nafte u kraljevstvu i izazvao vrtoglavi rast cijena sirove nafte (vjeruje se da je napad izveo Iran), Trampova administracija odgovorila je mlakom osudom. Dok su se regionalne tenzije pojačavale, Saudijska Arabija i UAE tražili su formalne američke garancije.

Nijesu ih dobile ni od Bajdenove administracije, pa je prijestolonasljednik, u intervjuu za Fox News 2023, naveo da bi Rijad vojnu pomoć mogao potražiti na drugoj strani. Onda se u Bijelu kuću vratio Donald Tramp, a u Zaliv se vratila nada. Počelo je dobro; Trampovo prvo inostrano putovanje bilo je upravo u taj region. On je, između ostalog, javno rekao da će „štititi Katar“, a zalivske zemlje obavezale su se da obilato ulože u američko poslovanje. Katar je Trampu čak poklonio avion, da pokaže koliko ga cijeni kao ličnost.

Ali, koji mjesec kasnije, dogodio se prvi direktni iranski napad na jednu zalivsku zemlju – Teheran je „simbolično“ napao Katar, u kojem se nalazi najveća američka bliskoistočna baza, kao odmazdu za američki udar na iranska nuklearna postrojenja. A onda je 9. septembra veliki američki saveznik Izrael šokirao građane Dohe slanjem projektila na zgradu usred grada. Meta su bili Hamasovi vođe – članovi pregovaračkog tima koji već godinama žive u sigurnosti Katara. Nakon niza kirurški preciznih i uspješnih „obezglavljivanja“ protivnika širom regiona, Izraelci u tom slučaju nijesu uspjeli. Ali, uspjeli su da alarmiraju arapske susjede.

Sporazum o saradnji između Pakistana i Rijada ima značajne posljedice za Indiju i Iran, ali i za američko-pakistanske odnose, ističe Al Jazeera.

Kada je riječ o samom Pakistanu, pakt sa Rijadom jača njegovu geopolitičku poziciju usred ekonomske krize i omogućava Islamabadu da pokaže da nije izolovan u regionu, uprkos pritisku Indije, sa kojom se u maju ove godine oružano sukobio. Saudijsku Arabiju, koja je napredovala u odnosima sa Indijom, to stavlja u nezgodnu poziciju. Postoji potencijal da se i druge zalivske zemlje okrenu zaštiti Pakistana.

Muhamed Faisal, stručnjak sa Tehnološkog univerziteta u Sidneju, izjavio je za Al Jazeeru da bi taj dogovor mogao poslužiti kao predložak za slične bilateralne sporazume sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom, prenosi Jutarnji list.