U Prijedoru i u drugim mjestima širom Bosne i Hercegovine obilježava se Dan bijelih traka, mirnom šetnjom s bijelom trakom oko lijeve ruke.

Dan bijelih traka je podsjetnik na 31. maj 1992. godine kada je Krizni štab Opštine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom, moraju nositi bijelu traku oko ruke.

Građani su se okupili u Starom gradu, u Ulici Ahmeta Babića, na mjestu gdje treba da bude podignut spomenik za 102 ubijene prijedorske djece.

Na zahtjeve inicijative “Jer me se tiče”, roditelja ubijene djece i međunarodnih organizacija za izgradnju spomenika za 102 ubijene djece u Prijedoru, Gradska uprava Prijedora se još nije oglasila, prenosi Fena.

U okviru obilježavanja Dana bijelih traka na lokaciji nekadašnjeg logora Trnopolje upriličena je izložba “Zidovi”, bh fotoreportera Nidala Šaljića. Takođe, u Prijedoru će biti postavljena umjetnička instalacija Anite Karabašić “Nema Nikog Da Ga Bere”, u znak sjećanja na ubijenu prijedorsku djecu.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA

U Prijedoru je u četvrtak počela dvodnevna Međunarodna konferencija o koncentracionim logorima u Bosni i Hercegovini, koju je organizovao Memorijalni centar Sarajevo u saradnji s Udruženjem logoraša “Kozarac” i Gradom Sarajevo.

Predsjednik Udruženja logoraša “Kozarac”, Jusuf Arifagić, naglasio je da se konferencija naučnog karaktera tiče svih logora na teritoriji BiH, bez obzira na to koji su narodi u njima bili zatvarani.

“Mislim da je bitno s naučnog aspekta dati odgovor za dešavanja ovdje 1992. godine, jer ta godina je bila prekretnica koja je donijela podjele među narodima i sve ono zlo koje se desilo ovdje. Mislim da nam je zaista dosta podjela i da narodi na tlu BiH, posebno ovdje u Prijedoru, trebaju raditi na našem zajedništvu”, kazao je Arifagić i dodao da “samo zajedništvo može dati odgovor za dobru budućnost generacijama koje dolaze”.

Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH, podsjetio je da je, prema njihovim podacima, u BiH bilo 657 logora i mjesta zatočenja. Naglasio je da na području cijele BiH ne postoji kvalitetno zakonsko rješenje za više od 95 odsto logoraša.

Direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić rekao je da nastoje integrativno da govore o logorima u BiH, najavljujući da Centar planira ove i naredne godine da uspostavi muzej logora u Sarajevu, gdje će biti objedinjene sve priče o torturama i zločinima nad logorašima u BiH.

“Važno nam je da uključimo i čujemo glasove onih koji su preživjeli logore, da se čuju njihovi glasovi kada je u pitanju ova tema”, naglasio je Kulanić.

“NAŠA JE OBAVEZA DA NE ZABORAVIMO”

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, kazao je na konferenciji da je veoma važno da se prisjećamo stradanja ljudi na ovim prostorima, da se faktografijom odupiremo onima koji kreiranjem neistina i laži izokreću neke istorijske činjenice.

“Zato su ovakvi skupovi i konferencije, nažalost, ponekad bolni i tužni, ali zaista su nužni”, rekao je Konaković.

Povodom obilježavanja Dana bijelih traka oglasio se i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, ističući da je “naša obaveza, kao i obaveza budućih generacija, da nikada ne zaboravimo 3.176 svirepo ubijenih Prijedorčana”.

“Zadovoljenjem pravde, ali i širenjem istine i kulturom sjećanja, moguće je spriječiti ovakvo ili slično zlo u budućnosti i istovremeno ubrzati proces pomirenja u Bosni i Hercegovini i regiji”, poručio je.

“Svima koji još ne dozvoljavaju da se na dostojanstven način obilježava ovaj dan poručujemo da nikada nećemo zaboraviti činjenicu da je nesrpskom stanovništvu Prijedora i okoline naređeno da nosi bijele trake oko ruku, a na kuće i stanove da okači bijele čaršafe. To je bio uvod u teror, mučenja i ubistva u koncentracionim logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm”, dodao je Bećirović.

UBIJENO 3.176 PRIJEDORČANA

Srpske snage su počele napade na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, na Kozarac 24. maja i otvaranjem logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja.

Za zločine počinjene u prijedorskoj opštini do sada je doneseno 56 presuda i otkriveno više od 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.

Zločinci su osuđeni na više od 800 godina zatvora. Pojedini su osuđeni dva, čak i tri puta.

Na tom području ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je bilo 102 djece.

U Sudu Bosne i Hercegovine se vode procesi za više od 30 osumnjičenih za ratne zločine u Prijedoru.

Izvor: Al Jazeera

Foto: Screenshot/BHRT