Jubilej: 80 godina Glasa Amerike na srpskom

U vreme raspada bivše Jugoslavije, 1993. godine, redakcija je podeljena na srpski, hrvatski i slovenački servis, da bi nekoliko godina kasnije bili formirani i bosanski i makedonski servis. Slovenačka i hrvatska redakcija su zatvorene kada su se zemlje u kojima se emitovao njihov program približile ulasku u Evropsku uniju i NATO, dok je srpski servis, koji paralelno priprema i program za Crnu Goru, nastavio sa emitovanjem u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini.

“”Vesti mogu da budu dobre po nas. Mogu biti loše. Ali, ćemo vam reći istinu” – poručio je voditelj Vilijam Harlan Hejl 1. februara 1942. Bila je to prva emisija na nemačkom jeziku, emitovana u Evropu na radio talasima Glasa Amerike.

Nešto više od godinu dana kasnije, 26. marta 1943. počinje i program jugoslovenskog servisa Glasa Amerike. Srpsko-hrvatski je bio primarni jezik na kojem je emitovan program, a zbog tog kontinuiteta srpski je jedan od svega nekoliko svetskih jezika na kojima je program neprekidno emitovan tokom 80 godina.

Prvi američki državni radio na kratkim talasima – finansiran iz državnog budžeta – imao je zadatak da odgovori na nacističku propagandu u svetu. Posle Drugog svetskog rata, program, čija je funkcija definisana kao objašnjavanje i promovisanje američke politike, društvenih vrednosti i kulture, dobija novu urgentnost sa eskalacijom hladnog rata.

U tadašnju jugoslovensku redakciju 1955. godine dolazi Grga Zlatoper, prethodno radijski novinar i politički komentator BBC-a u Londonu za vreme Drugog svetskog rata, a zatim dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Njujorka. Zlatoper će postati najpoznatiji glas jugoslovenskog servisa, i slušana ličnost u eri hladnog rata, a slušaocima širom Jugoslavije bile su poznate uvodne reči na početku svake emisije – “Ovdje Vašington, Glas Amerike, govori Grga Zlatoper…”

Glas Amerike 1960. godine dobija povelju koja definište ključne principe rada ovog medija koja će važiti za sve jezičke redakcije – da bude pouzdan, tačan, objektivan i sveobuhvatan izvor vesti, da predstavlja celu Ameriku, a ne samo delove njenog društva, i da jasno predstavlja američku politiku, ali i diskusije – i različita mišljenja o njoj.

U vreme raspada bivše Jugoslavije, 1993. godine, redakcija je podeljena na srpski, hrvatski i slovenački servis, da bi nekoliko godina kasnije bili formirani i bosanski i makedonski servis. Slovenačka i hrvatska redakcija su zatvorene kada su se zemlje u kojima se emitovao njihov program približile ulasku u Evropsku uniju i NATO, dok je srpski servis, koji paralelno priprema i program za Crnu Goru, nastavio sa emitovanjem u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini.

U jeku masovnih protesta protiv režima Slobodana Miloševića, u decembru 1996. godine, srpski servis bio je prvi jezički servis Glasa Amerike koji je započeo redovne dnevne televizijske emisije.

KOMPLETAN TEKST PROČITAJTE NA PORTALU GLAS AMERIKE. 

 

Idi na VRH

error: Content is protected !!