Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina štiti položaj i jednakopravnost pripadnika sedamnaest nacionalnih manjina – među kojima su i Crnogorci. Položaj crnogorske dijaspore u BIH, odnosno pripadnika crnogorske nacionalne manjine u BIH, generalno korespondira sa položajem ostalih nacionalnih manjina.

Ambasador Dragan Đurović sa Neđeljkom Tomaševićem predsjednikom udruženja „Vuk Mićunović“ iz Trebinja

Ipak, u odnosu na ostale nacionalne manjine u BIH, status i položaj crnogorske nacionalne manjine u BIH ima i određene specifičnosti koje proizlaze iz etno-nacionalne i kulturno-vjerske bliskosti sa bošnjačkim odnosno srpskim konstitutivnim narodom u BIH, kao i povezanosti sa bošnjačkim narodom u Crnoj Gori. U vezi sa ovim tendencijama nacionalnog i vjerskog „identifikovanja” je i značajno statističko smanjenje broja državljana BIH koji se u smislu etno-nacionalne pripadnosti izjašnjavaju kao Crnogorci.

Naime, na popisu stanovništva u SR BIH iz 1991. godine, u Bosni i Hercegovini registrovano je 10,071 Crnogoraca/Crnogorki. Na popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, registrovano je 1,883 Crnogoraca/Crnogorki.

Dragan Lučić, predsjednik Zavičajnog udruženja Crnogoraca u Hercegovini „Petar II Petrović Njegoš” u posjeti Upravi za dijasporu, 2018. godina

Najveći broj doseljenika porijeklom iz Crne Gore je iz regiona Pljevalja, Plava, Gusinja, Rožaja, Bijelog Polja, Podgorice, Bara, Nikšića, Ulcinja, Herceg Novog i Kotora. Prema nezvaničnim podacima ova dijaspora obuhvata nekoliko generacija, oko 50.000 osoba, koje su u većini slučajeva državljani BiH, ali veliki broj ima i crnogorsko državljanstvo. S obzirom da je BiH sastavljena od tri konstutitivna naroda i ostalih koji predstavljaju nacionalne manjine, i po Ustavu BiH imaju sva prava da se udružuju u nacionalna udruženja na nivou entiteta i države BiH. Bošnjaci, Srbi i Hrvati iz Crne Gore su u BiH konstitutivni narodi i kao takvi se uglavnom okupljaju u okviru zavičajnih udruženja.

U BiH funkcioniše više udruženja: Savjet crnogorske nacionalne manjine u BiH – Sarajevo, Udruženje Crnogoraca u Hercegovini „Vuk Mićunović“ – Trebinje, Zavičajno udruženje Crnogoraca u Hercegovini „Petar II Petrović Njegoš“ – Trebinje, Udruženje Crnogoraca Njegoš – Banja Luka, Udruženje Crnogoraca „Lovćen“ – Banja Luka, Udruženje Crnogoraca i prijatelja „Luča“ – Gradiška, Udruženje Crnogoraca „Njegoš“ iz Doboja, Zavičajno društvo Plavljana i Gusinjana u Bosni i Hercegovini, Udruženje građana Bukovica, Udruženje građana porijeklom iz Sandžaka koje ima svoje zavičajne podružnice Berane, Petnjica, Rožaje, Bijelo Polje, a u okviru koje djeluje i Zavičajni klub Pljevljaka i prijatelja u BiH. U BiH djeluje i Vijeće crnogorske nacionalne manjine sa sjedištem u Sarajevu.

Glavna fotografija: Na radnom sastanku u Sarajevu 2017, direktor Uprave mr Predrag Mitrović sa ambasadorom Crne Gore u BiH Milanom Lakićem, i predstavnicima dijaspore Ismetom Ramčilovićem, Erolom Ramusovićem i Mirzom Redžićem