Kako se nastup lidera Hrvata i Srba iz BiH pred UN-om pretvorio u veliki debakl i blamažu

Dodik i Čović su se u svojim istupima obrušili na visokog međunarodnog predstavnika Valentina Inzka tražeći njegov odlazak, što uopšte nije impresioniralo predstavnike vodećih međunarodnih igrača, koji su svi redom (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, SAD i EU) dali podršku ne samo lično Inzku, nego i tom međunarodnom (Daytonskom) institutu u BiH. Dodik je napomenuo da su protiv međunarodnog predstavnika – Srbija i Republika Srpska, ali i “Hrvatska i pola Federacije BiH”, misleći tu na Hrvate

Dragan Čović i Milorad Dodik (Foto: Printscreen)

Nastup hrvatskog i srpskog “lidera” u BiH, Dragana Čovića i Milorada Dodika, pred ambasadorima Savjeta bezbjednosti UN-a povodom 25. godišnjice Daytona, pretvorio se u veliki debakl i blamažu.

Taj “online” sastanak (tzv. Arria Formula) organizovao je ruski predstavnik u UN-u Vasilij Nebenzja (Rusija je trenutno predsjedavajuća zemlja Savjeta bezbjednosti).

Naime, ruski ambasador pozvao je na sastanak, kako je rekao, nacionalne lidere triju naroda (Izetbegovića – Dodika – Čovića), a ne članove Predsjedništva BiH, što je želio Bakir Izetbegović i zbog čega je odbio nastupiti, čime je okrenuo vodu na svoj mlin i ostvario dodatne poene na međunarodnoj sceni dok se ostala dvojica mogu samo pokriti ušima i pokušati da poprave štetu.

I Francuska, Belgija i Velika Britanija isto to su prigovorile Nebenzji, koji se pravdao da je želio da pozove najjače predstavnike triju konstitutivnih naroda, podcrtavši još da je riječ o neslužbenom sastanku.

Nastupio je i Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice. Inzko je rekao da je Dayton garancija cjelovitosti i jedinstva BiH i prozvao RS, kazavši da se u tom entitetu najčešće vodi “suprotna politika” i napomenuo da se tamo veličaju ratni zločinci. Spomenuo je da ni sarajevska misa za Bleiburg “ne predstavlja evropske vrijednosti”.

Dodik i Čović su se u svojim istupima obrušili na visokog međunarodnog predstavnika Valentina Inzka tražeći njegov odlazak, što uopšte nije impresioniralo predstavnike vodećih međunarodnih igrača, koji su svi redom (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, SAD i EU) dali podršku ne samo lično Inzku, nego i tom međunarodnom (Daytonskom) institutu u BiH. Dodik je napomenuo da su protiv međunarodnog predstavnika – Srbija i Republika Srpska, ali i “Hrvatska i pola Federacije BiH”, misleći tu na Hrvate.

Dodik je tako uvalio i Hrvatsku u svoje igre (podsjetimo da se samo Rusija zalaže za ukidanje Kancelarije viskog predstavnika), ali to Zagreb treba da riješi s njim i dodatno s Čovićem, ali iz krugova bliskih Banskim dvorima saznajemo da Dodiku “hrvatska vlada nijednom svojom izjavom ili gestom nije dala povoda za takav stav”, a Hrvatska nikada nije pozivala na ukidanje Kancelarije visokog predstavnika, mada to, kako znamo, nije trajna kategorija, nego je OHR privremene funkcija dok se ne stvore uslovi da BiH profunkcioniše, kako bi rekli, kao “normalna država”, jer tada Kancelarija nema više svrhu.

No, kako god bilo, ne može se Dodiku dozvoliti da s “Hrvatskom pere zube” za svoje (i zna se čije) potrebe, jer se već kalkuliše da je o tome razgovarao prilikom svog boravka u Zagrebu kod Zorana Milanovića.

Čović je, pak, to odšutio. U svom poznatom stilu Dodik je prvo pozvao da se Inzko “zaustavi” i dodao da je on “monstrum koji mrzi Srbe” i u to usput uvukao i Hrvate u BiH, kazavši da i njih mrzi. Opleo je i po njegovom prethodniku Paddyju Ashdownu kojeg je nazvao kriminalcem koji je uništavao Dayton i kreirao BiH i “to su radili njegovi nasljednici, uključujući i Inzka”, ljutit je bio Dodik. Osim toga, Dodik je pred ambasadorima svjetskih sila rekao da će u protivnom početi “da razmatra” soluciju “početka integracije RS-a s matičnom zemljom Srbijom”.

“Kako je Albancima na Kosovu dopušteno da imaju svoju državu? Zašto se to ne dopusti i Srbima”, istakao je Dodik u svom istupu. Optužio je Inzka da “govori u ime samo jednog naroda – Bošnjaka” i da “govori stvari zbog kojeg ga u Sarajevu tapšu po leđima”.

Dodik je, podsjetimo, već i prije tražio promjene u sastavu Ustavnog suda BiH. Dodik traži da se iz njega isključe strane sudije, Dragan Čović bio je nešto suzdržaniji pa je Inzku zamjerio da su mu uzvještaji površni i nepotpuni, a uhvatio se svoje omiljene teme koja ga tišti – izbornog zakona, odnosno izmjene u smislu da svaki narod (sam) bira svog predstavnika, a ne da se drugi miješaju, jer je upravo tako u Predsjedništvo BiH došao Željko Komšić. Treba reći da isti izborni zakon funkcioniše 25 godina i da je i sam Čović prema njemu već biran u Predsjedništvo.

“Biranje političkih predstavnika Hrvatima je umanjivanje naših interesa”, rekao je Čović.

Prema njemu, namještanje izbora i nametanje doveli su do tri izbora člana Predsjedništva na štetu Hrvata. U BiH postoji fragmentirano političko tijelo, postoji zastoj u sprovođenju reformi, konstitutivni narodi i građani ne mogu se osjećati sigurno ako se druga dva konstitutivna naroda ne osjećaju srećno, reforme Izbornog zakona su neophodne kako bi se izbori 2022. održali na ispravan način i na tome će se raditi u sljedećih šest mjeseci, rekao je Čović.

No, u svojim govorima predstavnici EU i SAD-a osudili su veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida u Srebrenici. Njemački predstavnik Günter Sautter istakao je da je nezadovoljan sastankom jer je dobio monologe umjesto dijaloga, ali i stao na stranu Inzka kazavši da mu “mi zahvaljujemo na radu na očuvanju mira i pomirenja u različitim segmentima društva” i da se nastavlja “podrška vama i Vašoj Kancelariji”. Sautter je dodatno poklopio Dodika i Čovića podržavši strane sudije u radu Ustavnog suda BiH.

“Njihovo iskustvo je ključno kako bi se uspostavilo sudstvo u skladu s Daytonom, a verbalni napadi i neprimjeren jezik protiv suda ne smije se tolerisati”, dodao je Sautter.

I zamjenik američkog ambasadora pri UN-u Richard Mills podržao je OHR kazavši da je Inzko “potreban BiH radi održavanja mira i donošenja bitnih odluka”.

Iako su u UN-u još predstavnici Trumpove administracije, vjerovatno se već može osjetiti vjetar koji će uskoro početi da duva iz Bijele kuće dolaskom Joea Bidena, prema Balkanu, za koji će, kako se predviđa, SAD imati više sluha i znanja.

Izvor: “Jutarnji list”

Komentari

Daj prvi komentar na ovu priču

Ostavi odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Idi na VRH