Dijaspora Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti (80): Crnogorska udruženja – aktivnosti i organizacija

Sa jačanjem državotvorne ideje, broj naših udruženja u svijetu se povećava, a pojedinci iz dijaspore koji su bili članovi udruženja kao što su: Ivo Đukanović, Blažo Sredanović, Mihailo Mandić, Beljo Radončić, Vesna Radunović, Sreten Đuretić, Fadil Redžović, Ahmet Spahija, Vojislav Rašović, Milan Nikolić, Radomir Pavićević, Veselin-Aga Simović, Čedo Đukanović, Nenad Popović, Jovan Radonjić, Ljubo Dabović, Vojo Vuksanović, Burhan Čulić, Veselin Kraljević, Vanja Popović, Vesko Karadžić i mnogi drugi ostaće upamćeni kao najaktivniji promoteri

Posebno je važan uticaj crnogorskih udruženja koja su dala veliki doprinos u borbi za crnogorsku nezavisnost i već predstavljaju dobro utemeljenu mrežu klubova i asocijacija.

Prema knjizi Crnogorska dijaspora u predreferendumskom periodu 2006. godine aktivno je djelovalo, širom svijeta, nešto više od 40 udruženja (danas se taj broj bliži cifri od 150).

Crnogorski iseljenici na Kipru 2005. godine

Sa jačanjem državotvorne ideje, broj naših udruženja u svijetu se povećava, a pojedinci iz dijaspore koji su bili članovi udruženja kao što su: Ivo Đukanović, Blažo Sredanović, Mihailo Mandić, Beljo Radončić, Vesna Radunović, Sreten Đuretić, Fadil Redžović, Ahmet Spahija, Vojislav Rašović, Milan Nikolić, Radomir Pavićević, Veselin-Aga Simović, Čedo Đukanović, Nenad Popović, Jovan Radonjić, Ljubo Dabović, Vojo Vuksanović, Burhan Čulić, Veselin Kraljević, Vanja Popović, Vesko Karadžić i mnogi drugi ostaće upamćeni kao najaktivniji promoteri.

Organizacija, aktivnosti i problemi naših udruženja traže širu elaboraciju te ćemo se za ovu priliku zadržati na nekim aktivnostima. Naši klubovi doprinose pozitivnim političkim odnosima Crne Gore sa zemljama u kojoj žive iniciranjem i pripremom posjeta zvaničnih crnogorskih predstavnika i delegacija s jedne strane kao i organizacijom recipročnih posjeta stranih zvaničnika Crnoj Gori, s druge strane. Time se pomaže ne samo stvaranju političkih kontakata, nego i ekonomskoj saradnji imrazvoju pozitivne medijske slike o Crnoj Gori jer strane delegacije obično prate mnogobrojni privrednici i novinari. Takođe, crnogorska udruženja su često inicijatori kulturnih, prosvjetnih, sportskih i drugih veza Crne Gore i njihovih zemalja boravka. Ove aktivnosti su uslovljene snagom i brojnošću udruženja, kao i njihovom udaljenošću od domovine.

Ljubo Dabović

U procesu evropskih i evroatlanskih integracija Crne Gore, jedan od sistema koji treba urediti u skladu sa evropskom praksom je i sistem saradnje sa dijasporom. U vezi ovoga, treba imati na umu:

Nove tehnologije svele su svijet na globalno selo. Tehnološke promjene s kraja devedesetih godina stavile su ulogu i značaj dijaspore u prvi plan. Moraju se stvoriti uslovi da se, zahvaljujući trendu globalizacije i kroz racionalno postavljenu diplomatsku mrežu, ostvari zajednički interesni angažman naših kompetentnih ljudi ma gdje oni bili. Nesporno je da je udruženi ljudski i intelektualni potencijal matice i dijaspore Crne Gore njena glavna snaga i bitan faktor evroatlanskih integracija Crne Gore.

Dijaspora ima 3 vrste kapitala.

■ Finansijski: Veliku pažnju svjetske javnosti privlače podaci o veličini doznaka koje dijaspora šalje svojim porodicama u zemlji porijekla. Prema podacima Centralne banke Crne Gore doznake naše dijaspore koje pristižu formalnim kanalima prevazilaze 300 miliona eura i sa novcem koji ulazi u zemlju, od strane dijaspore, neformalnim kanalima čine značajan procenat budžeta Crne Gore.

Posjeta Centra za iseljenike našoj dijaspori u Makedoniji

■ Iskustvo i poslovna kultura: U svijetu danas imamo veliki broj iseljenika koji su postali uspješni investitori u zemljama iz kojih potiču. Hrvatska je primjer. Nijesu to uvijek veliki projekti. Ne samo da kroz ove investicije iseljenici značajno doprinose uvećanju nacionalnog bogatstva zemlje iz koje potiču, oni takođe donose sa sobom preduzetništvo, svoje znanje i iskustvo, poslovni mentalitet i utiču na promjenu lokalnog ambijenta. U ovom smislu i crnogorska dijaspora ima značajne resurse.

■ Najnovija znanja: Trend je da se sve više iseljenika, naročito stručnjaka iz oblasti neke od novih tehnologija, vraća i u svome kraju osniva vlastiti biznis (najnoviji fenomen je Indija).

Umjesto dosadašnjeg odliva mozgova govori se o brain circulation to jest dvosmjernoj cirkulaciji visoko kvalifikovanih stručnjaka između tehnološki visoko razvijene zemlje u kojoj žive – ka zemlji u razvoju iz koje potiču i gdje otvaraju biznis. U odnosu na veličinu Crne Gore, značajan broj univerzitetskih profesora crnogorskog porijekla radi na visokoškolskim institucijama SAD, Kanade, Australije i evropskih zemalja. Oni često dolaze na svoje matične institucije, odakle su i krenuli u svijet, drže cikluse predavanja, angažuju se na projektima u zemlji jer intelektualni kapital je najveći kapital jedne zemlje, mentori su magistrantima i doktorantima. Oni afirmišu crnogorsku nauku, a jedan broj od njih je afirmisan i u svjetskim razmjerama. Jedan dio od njih je evidentiran u knjizi Ko je ko u dijaspori Crne Gore – nauka, u izdanju Centra za iseljenike.

Skup crnogorskih iseljenika u Argentini

Urediti sistem saradnje sa dijasporom, složen je problem jer nas je malo, svijet je veliki, te su rijetke destinacije gdje imamo nešto veći broj ljudi sa prostora Crne Gore.

Takođe, imamo veoma različite iseljeničke klubove koji se generalno dijele na tri grupacije: susjedne, evropske i prekomorske zemlje.

Svi imaju svoje prioritete: nijesu isti problemi iseljenika iz Makedonije i onih iz Južne Amerike. U izdanju Centra za iseljenike izašla je knjiga Crnogorska dijaspora (zbornik asocijacija crnogorskih iseljenika) gdje se može vidjeti sva raznolikost.

Uzimajući u obzir istaknute činjenice, jasno je da država Crna Gora saradnju sa dijasporom mora izraditi u vidu pouzdanog sistema koji neće biti zasnovan na naporu i dobroj volji pojedinca niti zavisiti od volje političkih elita.

Ključna ideja sistema mora biti u postavljanju saradnje na racionalnim osnovama, emocijama samo protkanim a ne utemeljenim.

Da bi postigli rezultate moraju se svi, i u zemlji i van nje, bolje organizovati. Iseljeničke organizacije iz Crne Gore treba da funkcionišu uvažavajući određena osnovna pravila:

Sa skupa dijaspore u Lovćencu 2006. godine

■ Da su registrovana po zakonima zemlje domaćina uz puno uvažavanje nove domovine, da imaju svoj statut i jasna demokratska izborna i svaka druga pravila.

■ Da su masovna bez podjela po bilo kojoj osnovi – nacionalnoj, konfesionalnoj, profesionalnoj i bilo kojoj drugoj (na takvim principima i građanskom konceptu je sazdana i matica Crna Gora);

■ Da imaju jasne i realne projekte koji su prilagođeni ovom vremenu, usvojeni na organima udruženja čija realizacija mjeri uspješnost funkcionisanja organizacije.

■ Da su uključene u rad viših organizacije ili asocijacija ali tako da niko nikog ne sputava i ometa u aktivnostima, već da zajedništvo ima smisao pomaganja i usaglašenog nastupa.

■ Dakle ključne ideje aktivnosti su: utemeljen organizacioni sistem i konkretni programi.

Glavna fotografija: Marko Špadijer govori na skupu iseljenika u Njujorku 2005. godine

Idi na VRH
error: Content is protected !!