Centar za iseljenike se mnogim aktivnostima uključio u borbu za nezavisnost Crne Gore posebno u periodu 2005. i 2006. koji je bio sudbonosan. U razgovorima sa našim iseljenicima smo isticali da Crna Gora ima pravo na samobitnost. Crnogorci su istorijski, kulturno i duhovno potvrđen narod. Istorijski dugo opstajanje crnogorskog naroda plaćeno je najvećim ljudskim i materijalnim žrtvama. Berlinski kongres je označio i formalno uključenje Crne Gore u neveliku zajednicu svjetskih država. Ali i tada, kao i mnogo puta u svojoj istoriji, Crna Gora propušta priliku da se u relativno dugom razdoblju između Berlinskog kongresa i Prvog svjetskog rata, u kulturnom i političkom smislu konstituiše moderna crnogorska nacija. To je koštalo Crnu Goru olakog gubljenja državnosti i beznadnog lutanja između srpstva, jugoslovenstva, panslavizma i komunističkog internacionalizma.

Spontano okupljanje naših iseljenika u Centru za iseljenike (22. maj 2006)

Utapanje i formalni nestanak Crne Gore 1918. godine su prva i najteža faza. Suviše je duboka vertikala crnogorske samobitnosti i postojanja. Već tada kreće krug crnogorskog uspostavljanja kroz labavljenje zajednice u kojoj je Crna Gora egzistirala.

Posebno je bila značajna uloga našeg časopisa Dijaspora Crne Gore koji je distribuiran na preko 1000 adresa širom svijeta, a izlazio je na crnogorskom i engleskom jeziku. Bez suvišnog detaljisanja ističemo da je časopis sadržao značajan broj članaka koji su analitički i sveobuhvatno tumačili pravo Crne Gore na nezavisnost. Navodimo neke karakteristične naslove kolumni iz pera eminentnih autora: U susret referendumu, autora Ilije Despotovića; Samostalnost Crne Gore i Albanci, autora Nika Gašaja; Ekonomska osnova za nezavisnost Crne Gore, autora prof. dr Vujice Lazovića; Kako do rješenja državno-pravnog statusa, autora Miodraga Vlahovića; Konačno-pred odlukom, autora Ilije Despotovića i mnogi drugi. Takođe, u Časopisu su publikovani detaljni prikazi sa susreta i skupova naših iseljenika u regionu i svijetu gdje je bez rezerve pružena podrška referendumskom procesu i najavljivan masovni dolazak na referendum.

Nekoliko mjeseci prije referenduma publikovana je u velikom tiražu knjiga Istorija Crne Gore, autora Živka Andrijaševića i Šerba Rastodera. Knjiga je izašla u pravo vrijeme i u pravom obimu. Naime, crnogorska verzija knjige je imala oko 500 strana, a engleska 300 i bile su bogato ilustrovane. Diplomate i međunarodni predstavnici kojih je u ovom periodu bio značajan broj u Crnoj Gori tražili su vikend knjigu iz koje bi mogli da se upoznaju sa istorijom naše zemlje i razumiju razloge zbog kojih ona traži nezavisnost.

Naravno, postojale su studioznije knjige koje u više tomova detaljno i fragmentarno obrađuju istoriju Crne Gore, ali se ova knjiga pokazala, po obimu i načinu izlaganja materije veoma pogodnom te je vrlo brzo skoro cijeli tiraž bio rasprodat. Zato je Istorija Crne Gore odigrala značajnu ulogu u ovom prelomnom referendumskom vremenu i borbi za obnovu državnosti Crne Gore.

Centar za iseljenike se priključio aktivnostima Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru. Obavljene su mnoge posjete iseljeničkim sredinama, sa ciljem da se ukaže na istorijsku važnost referenduma i na neophodno jedinstvo kako u dijaspori, tako i između matice i dijaspore. Od mnogobrojnih posjeta iseljeničkim sredinama u predreferendumskom periodu svojim značajem se posebno izdvajaju posjete Australiji i Americi.

U periodu od 24. 8. 2005 godine do 2. 9. 2005. godine u Sidneju – Australija je boravila delegacija u sastavu: Prof. dr Milan Vukčević, direktor Centra za iseljenike Vlade Crne Gore, Žarko Đuranović, ekspert Agencije za srednja i mala preduzeća, Melanija Bulatović i Nenad Cvijetić iz Televizije Crne Gore.

Delegacija je imala veći broj susreta od kojih je najveći dio snimljen i bio emitovan na televiziji Crne Gore. Posjeta je bila dobro organizovana i sadržajna te je cjelokupni boravak u Sidneju bio potpuno ispunjen aktivnostima.

Crnogorski iseljenici u Beču 2006. godine

Zasluga za ovo pripada prije svega generalnom konzulu SCG u Sidneju Božidaru Obradoviću, predsjedniku Crnogorske etničke zajednice Australije, Mihailu Mandiću i profesoru CS University Hazbu Skoku. Aktivnosti se mogu podijeliti u tri dijela:

■ Razgovori sa visokim zvaničnicima najveće australijske pokrajine New South Wels.

U Ministarstvu za emigraciju i multikulturne aktivnosti DIMIA su imali duže i srdačne razgovore sa glavnim menadžerima David MacLeodom i Henry Lemaniakom.

Crnogorsku delegaciju je predvodio prof. Vukčević, a u sastavu delegacije su bili i konzul Obradović i prof. Skoko. Visoki australijski zvaničnici su upoznati sa aktuelnim prilikama u Crnoj Gori u svjetlu skorog razrješenja njenog državnog pitanja. Istaknuta je duboka vertikala državotvornog trajanja i puna opravdanost i utemeljenost crnogorske nezavisnosti. Razgovarano je o mogućnostima da crnogorska dijaspora dobije povoljniji vizni status. Istaknuto je da je naša dijaspora sada praktično u procesu punog utemeljenja nakon perioda utapanja u jugoslovensku i srpsku dijasporu.

Australijska strana je izrazila pozitivna iskustva sa crnogorskom dijasporom koju tek u posljednje vrijeme odvajaju od ostalih ex jugoslovenskih. Izražena je spremnost da se kroz uobičajnu proceduru DIMIE i kroz saradnju sa organima Crne Gore poboljša status crnogorske dijaspore. Istaknuti su principi DIMIE i mnogi podaci o imigracionim kretanjima u Australiji.

Glavni akcenti rasprave su se odnosili na inicijative: da se Srbija i Crna Gora posmatraju odvojeno po pitanju viznog režima; da se oformi Trgovačka komora kao osnov buduće privredne saradnje Australije i Crne Gore; da crnogorska udruženja zahtijevaju od Ministarstva fond za podršku svojih aktivnosti.

U Ministarstvu za obrazovanje su crnogorsku delegaciju sačinjavali prof. Vukčević, konzul Obradović i prof. Skoko. Domaćini su bili Andrew Rolfe, direktor za visoko obrazovanje i Graham Wood, menadžer. Australijski zvaničnici su upoznati sa aktuelnom crnogorskom situacijom. Obije strane su prezentirale svoje sisteme visokog obrazovanja. Podržana je saradnja Unverziteta Crne Gore sa CS University. Konstatovana je visoka saglasnost školskih sistema u oblasti visokog obrazovanja koji su uređeni saglasnoprincipima Bolonjske deklaracije što otvara prostore saradnje. Glavni akcenti rasprave su se odnosili na zaključke da CS University kontaktira Australian Education International radi podrške saradnji CSU i Univerziteta Crne Gore. Ministarstvo će pratiti saradnju i u okviru svojih nadležnosti je podržavati.

Obavljena je i posjeta Komisiji za multikulturne odnose gdje su crnogorsku delegaciju sačinjavali prof. Vukčević i g-din Mihailo Mandić. Domaćini su bili predsjednik Komisije Stepan Kerkyasharian i Warren Duncan, menadžer za medije. Australijska strana je upoznata sa aktuelnom crnogorskom situacijom. Takođe izloženi su i detalji u vezi crnogorske dijaspore u Australiji. Domaćini su prezentirali način rada Komisije kao i moguće oblike pomoći manjinskim zajednicama.

Ministar spoljnih poslova Crne Gore Branko Lukovac, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Dragan Kujović, prof. dr Nebojša Vučinić, direktor Centra za iseljenike prof. dr Milan Vukčević, sa Veskom Karadžićem iz Kanade, na skupu dijaspore Sjeverne Amerike pred referendum 2006.

Glavni akcenat rasprave je bio da crnogorska dijaspora definiše aktuelne projekte koje bi Komisija razmotrila i kroz uobičajenu proceduru prihvatila i finansirala.

■ Posjeta Charles Sturt University

U razgovorima na CS Univerzity sa kojim je prilikom njihove nedavne posjete Univerzitetu Crne Gore potpisan Ugovor o saradnji su uzeli učešća: Prof. Ian Goulter –VC, Prof. Milan Vukčević, Prof. Greg Walker, Dr Hazbo Skoko, Dr Branka Krivokapić i Žarko Đuranović. Razgovori su protekli u srdačnoj atmosferi i definisanju realnih mogućnosti saradnje. Saradnja je donekle limitirana velikim rastojanjem između naših institucija, a pozitivna činjenica je englesko govorno područje i visok stepen spremnosti za saradnju. Glavni zaključci rasprave su bili: CSU i profesor Hazbo Skoko će pripremiti ugovor za razmjenu studenata; Prioritetne oblasti saradnje će biti održivi razvoj, organska ishrana, vino, poljoprivreda, turizam, ekonomija i srednja i mala preduzeća; CS University i Univerzitet Crne Gore će istražiti mogućnosti organizovanja kurseva za studiranje na daljinu (distant stady); TV ekipa je ostvarila kontakte sa CSU Communication School o budućoj saradnji.

■ Susreti sa crnogorskim udruženjima iseljenika i pojedincima

Delegacija je imala susrete i sa Crnogorskom etničkom zajednicom Australije (MEAA) čiji je predsjednik g-din Mihailo Mandić. Članovi udruženja se nedjeljno sastaju u svojim prostorijama i bezrezervno su opredijeljeni za crnogorsku nezavisnost.

MEAA je organizovala tribinu o aktuelnom crnogorskom trenutku u prostorijama kluba gdje su vođene interesantne diskusije a independističko opredjeljenje Crne Gore je dobilo punu podršku. Svakodnevno održavaju sajt preko koga prezentiraju svoje aktivnosti.

Organizovali su susret delegacije sa Komisijom za multikulturne odnose NSW. Delegacija je imala susret i sa Crnogorskim kulturno-umjetničkim društvom Njegoš čiji predsjednik je g-din Slobodan Lazović. Ovo društvo je opredijeljeno za kulturne aktivnosti i humanitarni rad a u vezi državnog pitanja, podržaće većinski stav Crne Gore.

U susret referendumu delegacije iz Crne Gore su posjetile mnoge iseljeničke sredine. Posebno je bila zapažena posjeta Njujorku. Zahvaljujući podršci Refika Radončića, Iva Đukanovića i Milorada Skrobanovića realizovan je skup u Njujorku pod geslom Za suverenu Crnu Goru na koji su pozvani iseljenici iz SAD i Kanade. Ozbiljni i temeljito pripremeljeni skup koordinirao je Nikola Đurković.

Delegeciju Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru činili su: Branko Lukovac, Dragan Kujović, Šerbo Rastoder, Nebojša Vučinić i Marko Špadijer. Na skupu su učestvovali iz Centra za iseljenike Zuvdija Hodžić, Milan Vukčević i Elvira Bekteši kao i Vasilj Dušaj, pravnik iz Podgorice. U TV ekipi su bili Tanja Šuković, urednik i Vanja Radović, snimatelj, a u programu je učestvovao i tročlani muzički sastav Šukrije Žutog Serhatlića. Skup s oko 500 učesnika održan je u reprezentativnom restoranu Renesans, 12. novembra 2005. godine. Skup je otvorio Refik Radončić, a govorili su svi članovi delegacije iz Crne Gore. Pročitana je poruka predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića.

Atmosfera je bila ispunjena najdubljim emocijama za nezavisnu Crnu Goru, iznad svih podjela i prolaznosti. Po mišljenju mnogih ovo okupljanje iseljenika pamtiće se kao najveći i najdostojanstveniji održan sastanak građana Amerike crnogorskog porijekla.

Uloga Centra u neposrednoj organizaciji referenduma je bila značajna i pored kadrovskih i materijalnih ograničenja. Naime, Centar je prije svega posjedovao kapital uspostavljenih komunikacija i povjerenja. Tako npr. Centar je imao svakodnevnu komunikaciju sa klubovima i pojedincima, prenosio informacije i informisao široki auditorijum koji je pratio njegov rad. Otvorena je referendumska rubrika na sajtu gdje su se mogle naći informacije o referendumu. Takođe, naši iseljenici su postavljali pitanja, a u Centru su obezbjeđivali od kompetentnih odgovore.

Istorija Crne Gore na engleskom jeziku je dostavljena do vodećih biblioteka u svijetu, tako da je bila svima dostupna a mnogi, posebno u tom vremenu, su bili zainteresovani da pročitaju istoriju nove države.

Glavna fotografija: Crnogorski iseljenici dolaze na referendum 2006. godine