Đukanović: Velikosrpski nacionalisti tek će polomiti zube u Crnoj Gori, moguć svaki scenario u BiH (VIDEO)

Naglasio je da su projekti srpskog i ruskog nacionalizma udruženi i da je “srpski svet” replika ruskog. Njihov cilj je, dodaje, medijska dominacija u regionu, kao i ekonomska. “U Crnoj Gori je već dugo na udaru interesovanja iz tih krugova Luka Bar, elektronergetski sistem, telekomunikacije, infrastruktura”, smatra Đukanović.

Velikosrpski nacionalizam ponovo je nasrnuo na Crnu Goru, pogrešno čitajući poruke sa izbora u avgustu 2020. godine, ocijenio je predsjednik države Milo Đukanović gostujući kod Senada Pećanina u emisiji “Hej Sloveni” Gradske RTV.

“Mislim da smo pokazali da, kada imate prave vrijednosti, možete ih braniti i iz opozicije. Ipak su velikosrpski nacionalisti, u ovih godinu dana, polomili su zube u Crnoj Gori i tek će ih polomiti”, ubijeđen je Đukanović.

Velikosrpski nacionalizam prema Crnoj Gori traje od sredine 19. vijeka do danas, navodi predsjednik.

“Repertoar velikosrpskog nacionalizma devedesetih je bio širi. Tada je Beograd zloupotrebljavao jugoslovensku armiju, zakone, jugoslovenske službe bezbjednosti i druge. U međuvremenu su sve te institucije nestale, ostala je Srpska pravoslavna crkva, kao najmoćniji instrument prekogranične politike velikosrpskog nacionalizma koji je posebno došao do izražaja u Crnoj Gori tokom posljednje dvije godine”, rekao je Đukanović, prenosi portal gradski.me.

Naglasio je da su projekti srpskog i ruskog nacionalizma udruženi i da je “srpski svet” replika ruskog. Njihov cilj je, dodaje, medijska dominacija u regionu, kao i ekonomska.

“U Crnoj Gori je već dugo na udaru interesovanja iz tih krugova Luka Bar, elektronergetski sistem, telekomunikacije, infrastruktura”, smatra Đukanović.

On je ocijenio da je kultura dijaloga u crnogorskom parlamentu ranije bila na mnogo većem nivou nego danas.

“Čini mi se, na žalost, da je i u Crnu Goru stigao taj virus netolerancije”, saopštio je Đukanović.

“Meni se što i Krivokapiću ne bi moglo dogoditi”

“I nespretno, nesretno i diplomatski skaredno” – citirao je Đukanović jednog profesora, komentarišući doček premijera Zdravka Krivokapića, tokom zvanične posjete Srbiji.

Na pitanje autora emisije Senada Pećanina šta bi on uradio da je bio na Krivokapićevom mjestu, Đukanović je odgovorio: “Meni se to ne bi moglo dogoditi”.

“Da mi se moglo dogoditi, dogodilo mi se za ovih 30 godina”, ocijenio je Đukanović.

Predsjednik smatra da je doček Krivokapića ipak veća sramota za domaćina, nego za gosta.

“Ono je nepoštovanje himne Srbije, počasne garde Srbije, zastave i same te zemlje. Smatram da je riječ o ozbiljnom faulu”, rekao je Đukanović. Navodi i da sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem nema nikakvu komunikaciju, osim što se uljudno pozdrave kad se sretnu na nekom skupu.

Đukanović je ponovo demantovao tvrdnje bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića da je pomogao dolazak na vlast Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića 2012. i ocijenio da je Tadić tada zasluženo izgubio na izborima.

“Nadam se da će nova vlast trajati što kraće”

Đukanović je kazao da se nada da će aktuelna vlast trajati što kraće.

“Izvještaj Evropske komisije govori o potpunom zastoju Crne Gore na evropskom putu. Smatram da su to dovoljni razlozi da se odsvira kraj. Najkorektniji način je organizacija prijevremenih izbora”, saopštio je Đukanović.

Ponovio je da će DPS podržati svako rješenje koje vraća Crnu Goru na kolosjek evropske politike.

“Mislimo da je vrijeme u kojem treba objediniti sve građanske političke strukture koje su posvećene evropskoj perspektivi Crne Gore. To je prije svega DPS”, smatra Đukanović.

Predsjednik države je, komentarišući najavu o odlaganju raspisanih lokalnih izbora na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici, naveo kako to smatra vrlo neumjesnom političkom idejom, koja je suprotna ustavno pravnom sistemu Crne Gore.

“Sada, usred izbornih radnji predlaže se donošenje zakona kojim se želi onemogućiti regularno održavanje izbora u te tri opštine. Pokušava se nametnuti obaveza predsjedniku mimo ustavno pravnih obaveza”, rekao je Đukanović.

Luka Bulatović bio odgovoran i lojalan državni službenik

Predsjednik je ocijenio da je Luka Bulatović bio odgovoran i lojalan državni službenik i da je tako djelovao do posljednjeg dana života.

Komentarišući slučaj prisluškivanja Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, Đukanović je podsjetio da je bivši direktor ANB-a Dejan Peruničić dao izjavu u tužilaštvu.

“U toku sam da je kroz izjavu saopštio razloge zasto se to događalo. Siguran sam da su razlozi vjerodostojni. I mislim da će oni demantovati spekulacije da ga je na to neko primoravao”, rekao je Đukanović.

Ponovio je kako je u slučaju Pandora papira sve bilo po zakonu.

“Postoje ljudi koji se pasionirano bave diskreditacijom mene. Nijesam uradio ništa nezakonito i nemoralno. Nemoguće je da se nešto pronađe, da baci sjenku na to da sam radio sve po zakonu i u interesu države”, poručio je Đukanović.

“Amfilohije bio tipičan Crnogorac”

“Cijenio sam neke odlike mitropolita. On je bio tipičan Crnogorac i u određenim kritičnim momentima imao je dobru i konstruktivnu ulogu”, rekao je Đukanović, odgovarajući na pitanje ko je pobijedio u partiji šaha između mitropolita i predsjednika.

“Kada smo na primjer razgovarali uoči referenduma, ja sam ga ubijeđivao da je samostalnost dobra za Crnu Goru i on je održao riječ da bi bilo bolje da se kao mitropolit ne miješa u to pitanje”, saopštio je Đukanović.

No pobjednik tek treba da se sazna, dodao je Đukanović, naglašavajući da nije bitno ko je pobijedio na parlamentarnim izborima, već čije ideje pobijede.

Prisjetio se i razgovora nekoliko mjeseci prije smrti Amfilohija o autonomiji crkava i njegovog pitanja: “Šta će to nauditi pravoslavlju ako Crna Gora vrati svoju crkvu?

“Crna Gora je mala i neće moći opstati van svesrpskog konteksta”, odgovorio mi je Amfilohije, kazao je Đukanović i dodao da je to bio politički, a ne odgovor s aspekta religije.

Nacionalni Crnogorci su danas diskriminisani u sopstvenoj državi, naglašava, jer nemaju svoje hramove.

“Oni moraju da ulaze u one hramove u kojima su tretirani kao nepostojeći ljudi, koji nemaju pravo na svoj nacionalni i vjerski identitet. To već zadire u pitanja ljudskih prava i obaveze države da spriječi diskriminaciju”, poručio je Đukanović.

“Kapele neće biti na Lovćenu”

Crkveni procesi su sporiji od političkih, rekao je predsjednik i odbacio tvrdnje da se vlast, koju je činio DPS, nije bavila crkvenim pitanjem.

“Mi smo ozbiljan napor ulagali u utvrđivanje identitetske svijesti u Crnoj Gori. Da nije bilo toga, mislite da bi se odbranili u ovih posljednjih godinu”, saopštio je Đukanović. Ocijenio je da je izjava premijera Krivokapića da će doći vrijeme za povratak kapele na Lovćenu, neumjesna i neodgovorna, i dodao da se to neće dogoditi.

Govoreći o rektoru Univerziteta Crne Gore Vladimiru Božoviću, koji je povezan sa portalom IN4S, Đukanović je ocijenio da je priklanjanje političkim vjetrovima promjena, to što su svi dekani glasali za njega.

“Pomenuli ste primitivni, proruski portal, ali imam u glavi snimak gdje je aktuelni rektor upućivao proruske sagovornike kako u Crnoj Gori treba mijenjati realnost da se Crna Gora kreće ka evropskom sistemu vrijednosti”, saopštio je predsjednik.

Đukanović, kao jedan od osnivača Univerziteta Donja Gorica, navodi da je to baza nove savremene ekonomske misli u Crnoj Gori.

“Tačno je da tamo u kadru ima ljudi, eksponiranih sa pozicija suprotnih crnogorskim interesima. Zašto se i kako to dogodilo ne mogu vam odgovoriti”, rekao je Đukanović.

“Realno sagledati sve o Maršalovom planu”

Smatra da je ideja o Maršalovom planu je dobra, ali je sporno da li je dobro pripremljena i da sve treba realno sagledati.

“Čini se da je olako lansirana ideja da se Crna Gora odrekne 180 miliona eura prihoda za zdravstvo. Dodatno snižavanje poreza na zarade će dodatno ugroziti održivost budžeta. Bojim se da će to stvoriti potrebu za novim zaduživanjem, a biće sve manje spremnosti da nam se daju krediti. Važno je izbjeći sva nova opterećenja investitorima, za koje je važan mamac bila niska stopa na dobit. Ideja da razgovaramo o reformama ove vrste je dobra, ali sve to mora uključiti širok, inkluzivan dijalog”, saopštio je Đukanović.

Predsjednik je ocijenio kako strahuje da manjak u budžetu neće biti 35 miliona, već bi mogao iznositi između 300 i 500 miliona eura. Ponovio je kako vlast DPS-a nije imala maćehinski odnos prema Cetinju.

“Ne isključujem nijedan scenario za BiH”

Govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini, Đukanović je kazao da se zatvaranje evropske perspektive za region najdrastičnije prelama preko BiH.

“Propušteno je 26 godina o Dejtonskog sporazuma do danas, da se implementacijom tog sporazuma obezbijede pretpostavke za funkcionalnost BiH, i to zbog raznih kompromisa koji su pravljeni na njenu štetu sa obnovljenim i osnaženim nacionalizmom”, poručio je Đukanović.

Velikodržavni nacionalizmi, uprkos porazu u ratu koji je završen Dejtonskim sporazumom, nijesu sahranjeni, upozorio je predsjednik i dodao da su iskoristili svaku slabost međunarodne zajednice.

“Mnogo je bilo nekonzistentnosti u politici međunarodne zajednice, koju su domaći nacionalisti vješto iskoristili”, rekao je predsjednik.

Smatra da je ruska destruktivna politika uzela maha na Zapadnom Balkanu. Rusija, dodaje, vodi bespoštedan rat protiv Evrope.

“Zapadni partneri su se, za to vrijeme, o o svom jadu zabavili i na taj je način ostavljen otvoren prostor za rusku destrukciju. Sve te nepovoljne refleksije slile su se i osjećaju u regionu, ponajviše u Bosni i Hercegovini, koji se nadgriza onim istim retrogradnim idejama kao devedesetih”, ocijenio je Đukanović.

“Srbija ruši suverenitet susjednih država”

Ponovo se ponavlja teza da su ugrožena srpska prava, što Srbija koristi kako bi rušila suverenitet susjednih država, tvrdi Đukanović.

On, odgovarajući na pitanje da li je moguć rat u BiH, navodi da ne bi isključio nijedan scenario.

“Mora se očuvati suverenitet BiH i unaprijediti funkcionalnost te države”, rekao je predsjednik i ponovio da je evropska integracija Balkana drugo ime za stabilnost.

Govoreći o geopolitičkim tokovima, Đukanović je kazao da ih nije lako razumjeti ni danas sa 60 godina, a ne sa 27 koliko je imao kad je ušao u politiku.

“Bio sam u mogućnosti da možda blagovremeno uočim deformitete koji su se dogodili devedesetih i shvatim nužnost korektiva u našoj politici, uključujući i priznanje određenih grešaka, što uopšte nije slabost”, rekao je Đukanović, govoreći o izvinjenju koje je 2000. uputio Hrvatskoj.

“Ovdje su ljudi skloni nazivajući to konvertitstvom”, kazao je Đukanović, “pa spekulišu da sam od Srbina postao Crnogorac”.

“Ne, nijesam podstrekavao ratove i oduvijek sam i ja i svi u mojoj porodici bili – Crnogorci”, zaključio je Đukanović.

Đukanović je kazao da je više ohrabren nakon povratka sa Samita u Glazgovu, gdje su svjetski lideri razgovarali o klimatskim promjenama.

“Moramo voditi računa o kreiranju takve razvojne politike, koja će voditi računa o prevenciji klimatskih promjena”, rekao je Đukanović.

Predsjednik odgovara na brojna aktuelna pitanja, a uz njega učesnici emisije su i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, novinar iz Sarajeva Boro Kontić i profesor i aktivista za ljudska prava iz Skoplja Vladimir Milčin.

Oni su dali presjek političkih prilika u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.

Emisiju “Hej Sloveni “, autora Senada Pećanina, pratite uživo i na portalu gradski.me.

Idi na VRH

error: Content is protected !!