Na popisu će, ipak, biti pitanja o jeziku, naciji i vjeri

Predlagači (DAMAR, CDT, StarsUP, CEDEM, Juventas i CeMI) su, naime, smatrali da je njihov predlog usmjeren i na osnaživanje principa građanske države koje proklamuje Ustav Crne Gore. Njime se, kako podsjećaju u obrazloženju, ne određuju većinski i manjinski narodi niti se bilo koja važna ustavna obaveza ili politika države, izuzev zaštite identiteta manjina, veže za etničku pripadnost građana

Odbijen je predlog grupe nevladinih organizacija da se na popisu stanovništva u Crnoj Gori izostave pitanja o etničkoj pripadnosti, vjerosipovjesti i maternjem jeziku.

To se navodi u Izvještaju o sprovedenoj javnoj raspravi povodom Nacrta zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2021. godini, koju je organizovalo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja. Istovremeno, prihvaćen je predlog da se iz naslova i teksta Nacrta zakona briše 2021. godina, što otvara pitanje da li će popis uopšte biti održan ove godine.

Bijelo Polje

U obrazloženju grupe NVO koje su predložile izostavljanje prikupljanja ovih podataka navodi se da pitanja o etničkoj pripadnosti, vjerosipovjesti i maternjem jeziku mogu u aktuelnoj društvenoj atmosferi uticati negativno na kvalitet ostalih podataka, prenosi rtcg.me.

Sa takvom ocjenom predlagača nijesu saglasni predstavnici resora Milojka Spajića i Monstata. U obrazloženju odluke da ne prihvate prijedloge ovih organizacija navode da bi “izostavljanje pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeri i jeziku, dovelo do međusobne neusklađenosti i nepovezanosti sa drugim zakonima u pravnom sistemu Crne Gore, što bi bilo suprotno sa pravno–tehničkim pravilima za izradu propisa”.

Predlagači (DAMAR, CDT, StarsUP, CEDEM, Juventas i CeMI) su, naime, smatrali da je njihov predlog usmjeren i na osnaživanje principa građanske države koje proklamuje Ustav Crne Gore. Njime se, kako podsjećaju u obrazloženju, ne određuju većinski i manjinski narodi niti se bilo koja važna ustavna obaveza ili politika države, izuzev zaštite identiteta manjina, veže za etničku pripadnost građana.

Podsjećaju kako podatke o nacionalnoj pripadnosti ne prikupljaju Njemačka, Francuska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Holandija, Švajcarska, Luksemburg, Španija, Portugal, Grčka, Austrija, Slovenija, Island, dok se podaci o vjerskoj pripadnosti ne prikupljaju u Francuskoj, Italiji, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Belgiji, Holandiji, Luksemburgu, Austriji, Poljskoj, Španiji, Sloveniji…

U obrazloženju grupe NVO koje su predložile brisanje 2021. godine iz naslova i teksta Nacrta zakona, između ostalog, podsjeća se na preporuke Ekonomskog komiteta Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE), prema kojima popis stanovništva nije preporučljivo sprovoditi u nestabilnoj društveno-političkoj i epidemiološkoj situaciji.

Ukazuju na član 77 tih preporuka iz prošle godine, u kojem se navodi da je “veoma važno da se vrijeme organizovanja popisa ne preklapa sa važnijim političkim dešavanjima, kao što su kampanje za nacionalne i/ili lokalne izbore, jer stanovništvo može pomiješati ta dva događaja, što može uticati na njihovu spremnost da učestvuju u popisu”.

“U ovom članu je naglašeno da je veoma je važno da se Popis NE SPROVODI u periodu političke i društvene nestabilnosti, sa naglaskom da sigurnost popisivača može biti ugrožena u periodu društvenih i političkih tenzija, zbog čega je došlo do odgađanja popisa u više država, uključujući i neke države regiona kao što je npr. Srbija”, podsjećaju predlagači u obrazloženju.

Oni su podsjetili i na nepovoljnu epidemiološku situaciju u Crnoj Gori, pa ističu da su zbog cjelokupne situacije saglasni sa stavom Komisije za rukovođenje, pripremom i reazlizacijom popisa (Monstat, 2021), da se Popis može organizovati najranije u oktobru 2022.

Foto: Fokuspress.com

 

Idi na VRH

error: Content is protected !!