Direktor Uprave za saradnju sa iseljenicima – dijasporom, Seid Hadžić, kaže da poslanici koalicije Crno na bijelo, kojoj pripada, nikada neće glasati za bilo šta što nije u saglasju sa dijasporom.

On kaže da komunikacija između Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima i Savjeta za saradnju sa dijasporom uopšte ne postoji. Za to isključivo krivi predsjednika Savjeta Milenka Perovića. Kako je kazao, Perović nikada nije iskazao spremnost za saradnju, a Savjet za saradnju sa dijasporom, od njegovog dolaska na čelnu funkciju Uprave, nikada i nigdje nije iskazao spremnost za saradnju sa Upravom.

“Gospodin Perović valjda misli da će Uprava moliti nekoga za saradnju, što je van pameti. Kao što nećemo ni određivati sa kim ćemo sarađivati, a sa kim ne. Naš prioritetni posao je da dijaspori stvorimo mogućnosti za nesmetan angažman kako u dijaspori, tako i u Crnoj Gori. Ko izabere samoizolaciju samo će sebe ostaviti po strani neko vrijeme, što je po mom mišljenju klasično gubljenje vremena”, rekao je Hadžić u intervjuu za Portal Revije Fokus.

Dodao je da će politička nomenklatura koja će u budućnosti obavljati vlast u Crnoj Gori biti ravnopravni partneri dijaspore, a nikako mentori.

Na sjednici Vlade od 26. marta ove godine donesena je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o organizaciji i radu državne uprave kojim je izmijenjen naziv Uprave za dijasporu u Upravu za saradnju sa dijasporom, a na osnovu koje je smijenjen dotadašnji rukovodeći kadar. Na istoj sjednici najavljene su izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta kojima se planira brisanje dijaspore iz biračkih spiskova. I jedno i drugo izazvalo je oštre reakcije naših ljudi širom svijeta koji u svemu ovome vide namjeru Vlade CG da isključi dijasporu iz političkog života u domovini, dok je istovremeno poziva na saradnju upravo preko organa na čijem ste čelu?

– Prije svega želim da Vam se zahvalim na ustupljenom prostoru i prilici da u mom domenu pojasnim određene stvari koje se direktno tiču dijaspore. Pitanja koja ste postavili vezana su za izuzetno kompleksan problem koji se zove neuređeni birački spiskovi u Crnoj Gori. Prvo šta sam dužan da naglasim jeste stvarna potreba da se birački spiskovi srede zbog brojnih manipulacija i zloupotreba tokom izbornih procesa, što je evidentirano mnogo puta do sada i sa te strane razumijem namjeru Vlade da se to pitanje riješi. Ono što je, po meni, izazvalo opravdan revolt dijaspore jesu poprilično nesmotrene izjave i najave izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu, naročito ako uzmemo u obzir da dijasporu konkretno niko ništa nije pitao – ni za mišljenje, ni za eventualne sugestije, prijedloge i sl. Takav nastup je, logično, izazvao revolt dijaspore nakon čega, istini za volju, nije bilo aktivnosti niti na tom zakonu, a niti realno postoji politička volja za takvo nešto u ovom trenutku, a naročito na tim osnovama. Biću slobodan da čitavu tu priču okarakterišem kao nespretan pokušaj da se uradi nešto dobro. Čak mislim da su i sami akteri, predlagači tih izmjena zakona, brzo shvatili da se krenulo pogrešnim putem i da je proces zaustavljen, što mislim da je trenutno i najbolja opcija uzimajući sve u obzir. Sa političke strane, vrlo brzo nakon najave izmjena zakona ispostavilo se da praktično niko u Crnoj Gori nema volju da tako nešta uradi, tj. da ide u tom pravcu stavljanja biračkog prava dijaspore pod upitnik. Lokalni izbori u Herceg Novom dodatno su ogolili političku demagogiju i pokušaje da se na izjavama za i protiv glasa dijaspore dobiju jeftini politički poeni. Nakon početnih pozicija u kojima trenutno najjača parlamentarna opoziciona stranka, DPS, brani pravo glasa dijaspori, a najveća parlamentarna vladajuća stranka, DF, osporava to pravo uoči lokalnih izbora u Herceg Novom, zamijenili su uloge, pa je DPS osporavao pravo glasa dijaspori i ljudima sa dvojnim državljanstvom, a DF im branio ta prava. Šta nam to zapravo govori? Da se pokušava nastaviti dosadašnja praksa u kojoj su političke strukture u CG dijasporu koristile za sticanje jeftinih političkih poena i da na njih gledaju samo kao na glasačku bazu. Najbolji dokaz za to vam je učestali pokušaji opstrukcije namjera Uprave kojom rukovodim da napravimo strateško partnerstvo sa dijasporom na partnerskim principima i tako ojačamo stvarni uticaj dijaspore u Crnoj Gori.

Veliki broj naših ljudi širom svijeta nema drugo državljanstvo osim crnogorskog. U zemljama u kojima se trenutno nalaze nemaju biračko pravo i imaju samo privremenu dozvolu boravka. Namjeru Vlade Crne Gore prema nama već znamo, interesuje nas Vaš lični stav?

– Svaki zakon ili izmjene zakona moraju proći skupštinski odbor i parlamentarno glasanje. Ponoviću još jednom moje mišljenje da se odustalo od takvog načina izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu, ali i napomenuti da Vlada ne može sama po sebi da donese takav akt. Ono što je sigurno – skupštinska većina za oduzimanje prava glasa dijaspori ne postoji. Poslanici koalicije Crno na bijelo kojoj i sam pripadam nikada neće glasati za bilo šta što nije u saglasju sa dijasporom. A moj lični stav je sledeći: prvo ćemo organizovati dijasporu u pravom smislu te riječi, zatim ćemo uspostaviti dijalog sa vladinim institucijama, a zatim, uz dogovor, na obostrano zadovoljstvo, uputiti Skupštini prijedlog zakona. To se neće skoro desiti i zato pozivam dijasporu da učinimo prvi korak – da se organizujemo. Dakle, ne na način da se dijaspora stavlja u ulogu dnevno političkog konstituenta u CG, niti da dozvoli manipulaciju, a niti da predstavnici dijaspore koji nisu kompetentni raspravljaju o tome i vode glavnu riječ. U planu nam je formiranje pravnog tima dijaspore koji će sinhronizovano nastupiti u ime dijaspore. Brojne su pozitivne prakse u Evropi i svijetu i ne vidim razlog zašto pravni tim crnogorske dijaspore ne bi učestvovao u izradi takvog zakona kao zastupnika jedne od zaintresovanih strana. To je moj lični i profesionalni stav kao direktora Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima. Ako neko ima bolji prijedlog pozivam ga da se uključi ili preko naše Uprave ili samostalno. Mi smo spremni da podržimo sve ono što je prihvatljivo i državi i dijaspori.

U proteklom periodu brojna naša udruženja su na adresu Vlade Crne Gore slala pisma vezana za najavljene izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Zbog čega je Vlada ignorisala svoje državljane? Šta smo to loše po Crnu Goru uradili da Vlada i Vaši koalicioni partneri iz Demokratskog fronta dižu ovoliku hajku na nas?

– Moramo razdvojiti dvije stvari. Prvo, zaista nemam odgovor zašto predstavnici Vlade nisu odgovarali na vaše upite, ali smatram da je činjenica da taj Prijedlog izmjena i dopuna zakona o prebivalištu i boravištu još uvijek nije upućen ni Skupštinskom odboru najrealniji odgovor. Ono što ja konkretno mogu reći jeste da sam imao sastanak sa ministrom MUP-a i da sam dobio uvjeravanja da se sa tim neće ići, da tako kažem, na ho-ruk i da će se tražiti najbolje rješenje za sve zaintresovane strane. Sa druge strane, na stranačke istupe, stavove i razmišljanja DF morate imati u vidu potpuno drugu dimenziju čitavog problema. Naveo sam vam već primjer javnih istupa DF gdje oni brane to pravo dijaspori. Naravno, uzmite u obzir i to da se radilo o Herceg Novom i ljudima koji su pretežno srpske nacionalnosti. Ako još uzmete u obzir odnos DF prema aktuelnoj Vladi još od osnivanja, pa zaključite trenutnom situacijom da DF bojkotuje Skupštinu upravo radi Vlade, doći ćete do jednostavnog zaključka. Usko politički interesi, pozicioniranje i manipulacija su sastavni dio crnogorske političke scene. Ponavljam, poslanici koalicije Crno na bijelo, a uvjeren sam i 2/3 parlamenta, su garant da se neće oduzimati pravo glasa kako je to DF najavljivao ili DPS pred izbore u Herceg Novom. Jako, jako kompleksno pitanje koje bi trebalo da rješavaju pravnici, a ne dnevna politika. Kako neko misli da reguliše status brojnih državljana Crne Gore koji imaju i srbijansko državljanstvo ako Srbija ne dozvoljava pristup njenim podacima? Ovo je samo jedna od brojnih enigmi, pored brojnih etičkih pitanja.

Savjet za saradnju sa dijasporom još uvijek je u svom punom mandatu. To je savjetodavno tijelo Vlade koji čine predstavnici dijaspore koje su predlagale uglavnom najbrojnije i najaktivnije organizacije dijaspore širom svijeta, kao i pripadnici dijaspore koji su se svojim radom istakli u oblasti nauke, kulture i promocije Crne Gore. Poznato je da nova Vlada Crne Gore nije usvojila Izvještaj o radu ovog tijela u prethodnoj godini. Da li su tačna tumačenja dijaspore, pa i članova Savjeta, da Vladi nije podoban sastav Savjeta jer se radi mahom o dokazanim suverenistima koji nijesu na fonu aktuelne politike? Da li ste uspostavili kontakt sa Savjetom, s obzirom na to da ste u svim Vašim dosadašnjim javnim obraćanjima naglašavali da je Uprava na čijem ste čelu otvorena za saradnju i razgovor “u bilo kojem momentu i na bilo koju temu”, i ako jeste kako teče ta saradnja?

– Komunikacija između Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima i Savjetom za saradnju sa dijasporom uopšte ne postoji, nema je. Pitate se zašto je nema? Jednostavno i iz vrlo praktičnih razloga – predsjednik Savjeta Milenko Perović nikada nije iskazao spremnost za saradnju, naprotiv. Savjet za saradnju sa dijasporom, od mog dolaska na čelnu funkciju Uprave, nikada i nigdje nije iskazao spremnost za saradnju sa Upravom. Naprotiv. Elementarno pristojno je da, kada dobijete novog saradnika, a direktor Uprave bi to svakako trebao biti, poželite mu dobrodošlicu, upoznate se, razgovarate o saradnji i sl. To se nikada nije desilo, i ne samo da od predsjednika Savjeta, gospodina Perovića, nije iskazana spremnost za saradnju već, naprotiv, uslijedila je potpuna blokada te saradnje. Vrlo ciljano, vrlo svjesno i vrlo tendenciozno, što je predsjednik Savjeta eksplicitno potvrdio prije par dana u izjavi za jedan crnogorski portal. Čak se nije ograničio uopštenim tezama, već vrlo direktno dnevnu politiku stavio kao branu naše saradnje. Što je samo po sebi jako neodgovorno i šarlatanski, ali to govori o njemu a ne o meni. Ukoliko članovi Savjeta iz dijaspore, oni sa kojima do sada nismo ostvarili kontakt (sa mnogima jesmo) iskažu bilo kakvu želju za saradnjom, moja vrata su otvorena, a ruka ispružena. Štaviše, čim nađem vremena sve predstavnike dijaspore iz Savjeta ću lično kontaktirati i ponuditi im konkretnu saradnju. Dobar broj članova Savjeta iz dijaspore će uzeti učešća na predstojećim “Danima dijaspore”. Nažalost, gospodin Perović valjda misli da će Uprava moliti nekoga za saradnju što je van pameti. Kao što nećemo ni određivati sa kim ćemo sarađivati, a sa kim ne. Naš prioritetni posao je da dijaspori stvorimo mogućnosti za nesmetan angažman kako u dijaspori, tako i u Crnoj Gori. Ko izabere samoizolaciju samo će sebe ostaviti po strani neko vrijeme, što je, po mom mišljenju, klasično gubljenje vremena. Mi pravimo sistem u kojem niti jedan pojedinac ili organizacija neće moći da opstruira drugog ili druge koji žele angažman. A sveobuhvatni angažman dijaspore u Crnoj Gori je imperativ dijaspore. Politička nomenklatura koja će u budućnosti obavljati vlast u Crnoj Gori biće ravnopravni partneri dijaspore, a nikako mentori. Očigledno da se to nekima ne sviđa i da bi radije nastavili sistem mentorstva kao do sada. Ali, to je vrijeme prošlo.

Kakvi su planovi za brojne funkcionere iz CG koji su se našli u Savjetu za saradnju sa dijasporom?

– Planovi za njih, kao i za sve ostale su sledeći: svako ko je spreman dati svoj doprinos unapređenju saradnje sa dijasporom, na usko specijalizovanom polju svog djelovanja, više je nego dobrodošao. Ponavljam po ko zna koji put – napravićemo sistem u kojem će ljekar raditi sa ljekarom, a folklorni igrač će igrati na priredbama, ne potcjenjujući ni malo taj sveobuhvatni pristup kulturi. Naprotiv. Svako onaj koji se kandidovao ili je trenutno na nekoj poziciji koja se tiče saradnje sa dijasporom, a tu je iz lične promocije, političkih igrica ili bilo čega drugog, sam će da ode. Vjerujte mi. Uopštene pozicije će biti pozitivno marginalizovane od strane ogromnog broja obrazovanih, uspješnih i u svojim oblastima priznatih članova dijaspore širom svijeta. Mi smo godinama živjeli u klišeu da je osoba samo zato što je politički podobna ili se na određenoj poziciji našla sticajem okolnosti nezamjenljiva, Bogom dana da provede na poziciji 10, 20 ili 30 godina i da niko drugi na svijetu ne poznaje materiju bolje od njega, da nema sposobnijeg i sl. Ta vremena su iza nas. Pravimo sistem u kojem će se pitati struka, a kada kao ja na raspolaganju imate 600.000 ljudi, mahom visoko obrazovanih, uspješnih, koji žive i poznaju uređena društva, posluju na fer principu, rukovode savremenim tehnologijama, predaju ili se usavršavaju na najprestižnijim univerzitetima…A sve to jeste naša dijaspora i mnogo više od toga, onda nemate bojazan niti se opterećujete glupostima tipa kako kontrolisati i upravljati sa dijasporom. To su neozbiljna razmišljanja vremenski ostala u prošlom vijeku. Mogu da vam garantujem da, kada sistem saradnje profunkcioniše u punom kapacitetu, niko i nikada više neće moći da se poigrava sa dijasporom, da ih zloupotrebljava, a naročito ne da upravlja sa njima na nekorektan način. Ogroman talas nauke, znanja, iskustva i kapitala, spojen sa ljubavlju koju nose u srcu spram Crne Gore, odnijeće sve mešetare sa scene i pronaći iskrene partnere u domovini.

Godišnja manifestacija “Dani dijaspore” ove godine će biti održana u Bijelom Polju. Međutim, izostala je organizacija sjednice Savjeta za saradnju sa dijasporom koja je praktično bila sastavni dio manifestacije. Zbog čega?

– U junu smo najavili da je je Ljetnja škola otkazana, a da će sjednica Savjeta biti naknadno organizovana. Razlozi su, između ostalog, i kašnjenje usvajanja budžeta, kao i relativno kratak period da se organizuje sjednica ako imamo obavezu raspisivanja tendera za organizaciju pomenutog. Kada već ponovno u ovom razgovoru tretiramo Savjet, želim još jednom da naglasim da mi imamo saradnju i komunikaciju sa dobrim brojem članova Savjeta iz dijaspore, dok je predsjednik Savjeta Milenko Perović izabrao da se samoizoluje i na to ima pravo. Vjerujem da će vrlo brzo uvidjeti da je u zabludi i da bi najbolje bilo da se povuče i sačuva dostojanstvo, jer izjave koje je dao prije par dana nisu dostojne funkcije koju obavlja. Čovjek je toliko izgubio smisao za realnost da su mu i EU i ostale relevantne međunarodne adrese postale takozvane i nebitne. Kako da očekujete od takvog čovjeka da sagleda sliku dijaspore koja je puno kompleksnija od proste činjenice da su Brisel, Vašington, Berlin i London relevantne međunarodne adrese? Tu je početak i kraj naše komunikacije. Ako uspije da sagleda realnost, moja ruka saradnje je pružena kao i svakome.

Ivo Đukanović, humanista koji živi u SAD, odbio je da primi nagradu Uprave i neće doći u Bijelo Polje. Imamo informacije da će brojni iseljenici zbog namjere Vlade Crne Gore da oduzme biračka prava svojim državljanima, bojkotovati “Dane dijaspore”. Kakav je Vaš komentar?

– Gospodin Đukanović je prvobitno prihvatio nagradu, da bi kasnije odustao od iste. Naime, kao inicijalne razloge odbijanja nagrade naveo je navodnu nebrigu i izostanak podrške od strane nas iz Uprave prema dijaspori, što svakako ne stoji, imajući u vidu aktivnosti koje je Uprava kojom rukovodim za nešto više od tri mjeseca, koliko sam na čelu Uprave, imala ili koje su u završnoj fazi realizacije, kao i javno iskazane planove unapređenja rada Uprave u narednom periodu. Uprava za saradnju sa dijasporom-iseljenicima i ja na čelu apsolutno smo posvećeni unapređenju saradnje matične države Crne Gore sa našom dijasporom, kreiranju platformi i sadržaja putem kojih će, sa jedne strane, državne institucije na čelu sa našom Upravom pružiti suštinsku podršku našim ljudima širom svijeta u očuvanju, izgradnji i njegovanju vlastitog identiteta, jezika, kulture i osjećaja pripadnosti Crnoj Gori, ma gdje i ma koliko živjeli. Iako se Crna Gora voli srcem i nosi u srcu, uvjereni smo da ste saglasni da je prilika da dijaspora aktivno utiče na društveni ambijent i razvoj matične države u svakom smislu korak naprijed u odnosu na dosadašnju praksu institucija Crne Gore. Upravo taj osjećaj koji izaziva mogućnost doprinosa izgradnji prosperitetnije Crne Gore ulaganjem sopstvenog kapitala, ili ono što zasigurno jako dobro razumijete – osjećaj filantropskog odnosa prema rodnom gradu (državi u cijelini), je motiv da nastavimo našu misiju, bez obzira na neutemeljene optužbe koje nam imputiraju pojedini predstavnici dijaspore. Naša misija je stvoriti mogućnosti da bukvalno svaki pojedinac koji je zaintresovan da pomogne svoj matični grad i svoju matičnu državu to i uradi. Naravno, svako u svojim mogućnostima. Neko će dati svoj doprinos humanitarnim angažovanjem, neko investiranjem kapitala, neko stručnim savjetima i prenosom znanja, a neko volonterskim angažmanom. Korisnici tih mogućnosti dijaspore biće kako državne institucije, tako i lokalne samouprave, organizacije, kompanije, pojedinci, što će u budućnosti eliminisati nedoumicu dijaspore da li treba sarađivati sa matičnom državom, jer je određena politička struktura trenutno na vlasti. Namjera nam je da dijaspori osiguramo trajan uticaj na društvene tokove u Crnoj Gori jer oni to i zaslužuju, a matična država je u potrebi za tim. Ako se vratimo na početnu misao i tezu da aktivno učešće dijaspore u društvenim tokovima Crne Gore daje nadogradnju očuvanja identiteta i osjećaja pripadnosti Crnoj Gori, jeziku, kulturi, lako je zaključiti da sve ono što radimo i imamo namjeru uraditi samo jača matični identitet, kulturu, jezik naših građana u dijaspori.

Možete li nam nešto više reći o programu “Dana dijaspore”?

– Zadovoljstvo mi je da predstavim program koji Uprava za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, u saradnji sa Opštinom Bijelo Polje, organizuje u sklopu manifestacije „Dani dijaspore-iseljenika“, koja će u četvrtak, 29, i petak, 30. jula 2021. godine, biti održana u Bijelom Polju. Manifestaciju otvaramo u četvrtak u 10:00h u Centru za kulturu predstavom za djecu „Zaljubljeni vitez od Morače“ i animatorskim programom u izvođenju Udruženja Crnogoraca Jugoistočne Srbije iz Aleksinca. Gdje želimo poslati poruku da djecu treba vezati za zemlju odakle su baš u tom uzrastu kako bi u kasnijem dobu imali ljude koji će i te kako znati da doprinesu… Nakon toga imamo i jednu neformalnu aktivnost, gdje ćemo sa članovima Savjeta, predstavnicima udruženja iz dijaspore, uposlenicima Uprave, kao i domaćinima iz Bijelog Polja obići Đalovića pećinu. Istog dana, u predvečerje, u Kući Rista Ratkovića biće održano pjesničko veče sa 14 pjesnika i izložba slika naših 5 umjetnika iz dijaspore i Crne Gore. Tema je opet ljubav prema domovini izražena kroz rimu i duh, kako to samo umiju ovakvi umjetnici. Na ovom događaju prisutni će imati priliku da čuju i mini koncert gitarskog dua Srđan Bulatović i Darko Nikčević. Manifestacije se nastavlja u petak, kada će u Centru za kulturu, sa početkom u 10:00h, biti održan okrugli sto na temu „Uloga dijaspore Crne Gore” u procesu evropske integracije“. Na okruglom stolu izlaganja će imati glavna predovaračica sa EU Zorka Kordić, predstavnici Ministarstva vanjskih poslova, Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, Opštine Bijelo Polje, nevladinog sektora, članovi Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, kao i pripadnici naše dijaspore u svijetu. Nakon završetka okruglog stola, takođe u Centru za kulturu, sa početkom u 13:00h, biće održan Biznis forum. Ovo je prvi Biznis foum u organizaciji Uprave, sa ciljem da se usaglašenim djelovanjem radi na aktiviranju finansijskih i drugih resursa dijaspore u cilju razvoja Crne Gore, ali i uvezivanju naše dijaspore u globalnu razvojnu mrežu dijaspore Crne Gore (GRM CGD). U sklopu Biznis foruma organizovana su tri tematska panela, a učešće je najavilo blizu 80 učesnika i to predsjednik Vlade, ministri u Vladi Crne Gore, predstavnici nadležnih državnih institucija, predsjednici opština pretežno sa sjevera, desetak stranih investitora, privrednici iz Crne Gore, kao i preko 30 naših biznismena iz dijaspore. Istog dana, na Glavnom gradskom trgu, sa početkom u 20:00h, biće održana centralna proslava manifestacije, uz direktan prenos na RTCG i RTCG Sat, gdje će se prisutnima obratiti ,između ostalih, i predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić. Pripremljen je bogat kulturno-umjetnički program i na opšte zadovoljstvo. I pored mnogih pritisaka, jedna malena Uprava će uspjeti da podigne ljestvicu i nivo i vjerujem iskoračiti jednim modernijim, kvalitetnijim korakom ka sustinskom unapređenju odnosa sa našom dijasporom. Ovom prilikom pozivamo dijasporu prije svih, ali i predstavnike medija i sve zainteresovane da prisustvuju i da zajednički doživimo emocije onih koji su daleko od domovine.

Primijetili smo da, pored Vas, u posjetu iseljenicima redovno ide i savjetnica premijera Krivokapića, a često se na istim skupovima pojavljuje i savjetnik predsjednika Đukanovića. Možete li nam nešto više reći o ovim ekspertima za dijasporu? Da li se ovo može tumačiti i kao borba za uticaj?

– Tačno je da su savjetnica premijera i savjetnik predsjednika česti članovi delegacije i  ne vidim problem u tome. Tačno je da su delegacije koje posjećuju dijasporu brojne, ali ja u tome ne vidim borbu za uticaj. Naprotiv. Raduje me to. Kao što ste već naveli, to su savjetnici premijera i predsjednika države, dvije najodgovornije ličnosti u Crnoj Gori. Pored njih, vrlo često je prisutan i ministar vanjskih poslova, gospodin Đorđe Radulović. Bilo bi dobro za sve da su još brojnije, da su u delegacijama i usko stručni ljudi, predstavnici i drugih institucija. Uvijek su direktan razgovor, posjeta i susret bolji način komunikacije od dopisa, mailova, telefonskih poziva. Uprava na čijem sam čelu forsira maksimalnu transparentnost i direktan razgovor pa, shodno tome, podržavam prisustvo gore navedenih osoba prilikom posjeta udruženjima u dijaspori. Ako su namjere osoba koje ste pomenuli časne, a dok se ne uvjerim u suprotno smatraću ih časnim, imaju moju podršku. Svako će imati priliku da doprinese uspostavi partnerske saradnje sa dijasporom, a posebno osobe sa najodgovornijih pozicija u državi.

Ove godine planiran je popis stanovništa u nekoliko zemalja regiona. Znamo koliko su rezultati popisa važni za budući položaj naše manjine u ovim zemljama, za zaustavljanje snažne asimilacije koja je naročito izražena u Srbiji. Koji je stav nove Vlade po ovom pitanju i da li i šta preduzima Uprava na čijem ste čelu u cilju unapređenja položaja naših zajednica u zemljama regiona?

– Naravno da će imati apsolutnu podršku Uprave kojom rukovodim. Modalitete saradnje i djelovanja ćemo usaglasiti sa našim udruženjima iz tih država. Osim Sjeverne Makedonije, gdje sam imao razgovore sa predstavnicima udruženja, i Kosova, na kojem sam imao sastanke sa predsjednikom Kurtijem i najvišim zvaničnicima države i sa kojima smo inicirali rješavanje određenih pitanja koja se tiču crnogorske zajednice, razgovore sa predstavnicima drugih država u regionu, kao i naših udruženja po tom pitanju, nismo imali. Ovim putem ih pozivamo da usaglasimo planove djelovanja i zajednički tretiramo to izuzetno važno pitanje.

Planirate li neke inovativne aktivnosti u radu sa dijasporom?

– Namjera nam je da Upravu za saradnju sa dijasporom-iseljenicima ustoličimo na mjesto koje joj realno i pripada – strateškog partnera ostalih državnih institucija, lokalnih samouprava, organizacija i pojedinaca u Crnoj Gori, a sveobuhvatni servis svim našim građanima od Kanade do Australije i sve to na ponos svih nas zajedno. Posao nije lak, izazova je jako mnogo, opstrukcija takođe, naši resursi su jako ograničeni i usudio bih se reći minorni za posao koji obavljamo kako kadrovski, tako i finansijski, ali ćemo uspjeti sasvim sigurno. Za početak ćemo unaprijediti komunikaciju, otvoriti vrata investiranju dijaspore i profilisati platformu koju smo nazvali Globalna razvojna mreža cg dijaspore, a koja će nam poslužiti u svim daljim aktivnostima. Uprkos pojedinim neosnovanim pisanjima, želim istaći da imamo odlične inpute iz dijaspore. Ljudi nakon početnog grča sve više prepoznaju pravac kojim se krećemo i nude pomoć i podršku, što nam je, svakako, jako bitno. Istina, nastupamo izuzetno oprezno i temeljito. Da bi kanalisali ogromne potencijale dijaspore morate stvoriti preduslove, prihvatiti saradnju na partnerskim osnovama i slagati kockice uspjeha. Jednu po jednu. Tako i nastupamo prema dijaspori. Za početak smo fokus stavili na biznis jer to su procesi koji se najbrže realizuju. I zato vas i ovim putem pozivamo da, ukoliko ste u mogućnosti, dođete u Bijelo Polje. Potvrđen nam je dolazak jako uspješnih ljudi, investitora, privrednika iz dijaspore. Imamo odlične teme za biznis forum. Svakako, tu započinjemo čitavu priču formiranjem biznis kluba dijaspore koji će kontinuirano raditi na tom polju. Odmah nakon toga krećemo u formiranje i ostalih tematskih klubova koji će imati direktnu komunikaciju sa državnim institucijama, lokalnim samoupravama, organizacijama, pojedincima i tretirati usko specijalizovane oblasti. Proces će biti dvosmjeran i biće osnova za umrežavanje naše dijaspore. Ukratko, stvaramo nove vrijednosti koje će biti ponos Crne Gore i svih naših ljudi širom svijeta. Vrijednosti koje će pomoći Crnoj Gori u očuvanju i snažnom jačanju građanskog društva i prosperiteta i koje će u konačnici biti snažan vjetar u jedra ka punopravnom članstvu u EU.

Sead Hodžić

Foto: Uprava za saradnju sa dijasporom – iseljenicima