U Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice, na istoku Bosne i Hercegovine, sahranjeno 19 žrtava srebreničkog genocida.

Najmlađa žrtva koja koja je ukopana Azmir Osmanović, koji je imao 16 godina. Među identifikovanim je i Zilha Delić, koja je imala 24 godina.

Među 19 žrtava genocida najstariji je Husein Kurbašić iz Srebrenice, koji je, kada je ubijen, imao 64 godine.

Uoči sahrane održana je komemoracija, položeno cvijeće ispred spomenika u Memorijalnom centru Potočari i klanjana kolektivna dženaza.

U mezarju Memorijalnog centra Potočari – Srebrenica ove godine su sahranjeni:

Hamzabegović (Abdulah) Vejsil, rođen 1939.

Mehmedović (Mujo) Muhidin, rođen 1977.

Kiverić (Ramiz) Fikret, rođen 1978.

Selimović (Rizvo) Ramiz, rođen 1951.

Halilović (Zurijet) Esnaf, rođen 1976.

Delić (Edhem) Zilha, rođena 1971.

Mujić (Osman) Muamer, rođen 1976.

Beganović (Mustafa) Mehmed, rođen 1947.

Aljić (Ramo) Hajro, rođen 1944.

Aljić (Hajro) Jusuf, rođen 1967.

Hasanović (Mujo) Zajim, rođen 1968.

Nukić (Husejin) Asim, rođen 1971.

Osmanović (Aziz) Azmir, rođen 1979.

Dautović (Rešid) Nezir; rođen 1969.

Avdagić (Suljo) Ibrahim, rođen 1950.

Halilović (Adem) Jusuf, rođen 1948.

Džananović (Džanan) Salih, rođen 1955.

Karahodžić (Salih) Meho, rođen 1939.

Kurbašić (Ibrahima) Husein, rođen 1932. godine.

KOJE SU PORUKE ŽRTAVA SREBRENIČKOG GENOCIDA?

Muhamed Avdić kazao je tokom komemoracije da ima 39 godina, koliko je imao i njegov otac kada ga je posljednji put vidio.

“Ne sjećam se babovog posljednjeg zagrljaja. Nadali smo se da će biti razmijenjen. Ostao je samo pokušaj”, kazao je Avdić i dodao da je njegov otac je prešao Drinu i došao u Srbiju, gdje ga je policija iz Bajine Bašte isporučila bratunačkoj brigadi.

“Tu mu se gubi svaki trag. Podnio sam krivične prijave protiv osoba koje su predale baba. Poslije svega sam se susreo sa onim koji je predao mog baba. Želio sam da mu kažem da je bio učitelj, da generacije učio da napišu prvo sovo i da ih nije dijelio po naciji. Rekao sam mu da je to mogao biti bilo drugi, ali da je to bio on. Rekao sam mu da mi je pao kamen sa srca, ali da sam srećniji što nije zločinac”, rekao je Avdić.

Prisutnima prilikom komemoracije se obratila i Kada Hotić, predstavnica udruženja “Majke Srebrenice”. U genocidu, u julu 1995. godine, je izgubila sina, muža, dva brata i više od 50 članova uže porodice.

“Mi majke, supruge i djeca koji smo ostali bez svojih najdražih obilježavamo svaki 11. juli kao dan sjećanja. Valjda će se u svijetu roditi pravedniji ljudi. Hvala svima koji sa nama osuđuju zločin i genocid. Nijedna religija nije razlog za patnju. Nemojte nas žaliti, već pomozite da se izgradi bolji i pravedniji svijet”, kazala je Hotić.

Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine Hamdija Fejzić je rekao kako se na dan sjećanja porodice okupljaju oko nišana.

“Obećavaju nam svake godine, 11. jula, da se ne ponovi. Ta fraza blijedi, a posljedice genocida ostaju. Da li treba da ponovimo presude Međunarodnog suda pravde i napomenemo da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić osuđeni za genocid? Te presude će ostati svjedok istorije, kao temelj učenja o genocidu i žrtvama bošnjačkog naroda. Zvaničnici u Republici Srpskoj (jedan od dva bh. entiteta) aktivno rade na umanjenju žrtava i slavljenju zločina. Djeca u tom entitetu ne uče o genocidu”, kazao je Fejzić.

On je kazao da Bošnjaci pružaju ruku dijaloga, “jer je samo mir temelj naše Bosne i Hercegovine”.

“Ono što nikada nećemo prihvatiti je relativiziranje naših žrtava. Da sačuvamo sjećanje na genocid, neka naša najbolja poruka bude opstanak“, kazao je Fejzić.

POZIV INCKU DA NAMETNE ZAKON O ZABRANI NEGIRANJA GENOCIDA

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović u obraćanju prisutnima u Potočarima je pozvao visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da spriječi poricanje genocida u Bosni i Hercegovini, usvajanjem Zakona o zabrani negiranja.

“Pozivam međunarodnu zajednicu da zaštiti svoje dostojanstvo i dostojanstvo presuda. Gospodine Incko, poruka da su njihove ubice heroji, strašna je poruka, Vi to možete spriječiti. Pozivam Vas sa ovog svetog mjesta da to i učinite. Pozivam i one koji znaju gdje su masovne grobnice da to otkriju”, poručio je Džaferović.

Džaferović je podsjetio i da je Haški tribunal presudama utvrdio da je “genocidna namjera zločinaca da pobiju podrinjske Bošnjake”.

“O tome više ne može biti rasprave. Iako su brojni izvršioci genocida osuđeni, utvrđena istina se u bosanskohercegovačkog entitetu Republika Srpska i Srbiji ne prihvata. Iz faze poricanja prešlo se u nagrađivanje, o tome govore murali u nekim gradovima i ordeni koji se daju. To je fenomen kojim će se morati pozabaviti cijeli svijet. Ako neko misli da je to problem samo BIH, grdno se vara”, kazao je Džaferović i dodao da se jedino “gradnjom prosperitetne države može graditi budućnost”.

ŠTA SU PORUČILI PREDSTAVNICI REGIONA?

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u video poruci je izrazio saučešće porodicama žrtava. On je rekao da je genocid najstrašniji zločin i trajna odgovornost međunarodne zajednice da čuva sjećanje na sve žrtve.

“Budućnost se neće moći graditi bez suočavanja sa prošlošću. Ona se mora temeljiti na evropskim vrijednostima. Odgovornost svih nas je da svakodnevno činimo sve kako se strašne tragedije ne bi ponavlajle u budućnosti”, rekao je Milanović.

Aleksa Bečić, predsjednik Skupštine Crne Gore, u video poruci je podsjetio da je Crna Gora Rezolucijom osudila genocid u Srebrenici, kao i osudila sve zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

“Odgovornost je individualna, a nijedan narod ne može biti osuđen kao genocidni ili zločinački. Zločinci nemaju vjeru, oni su ljušture ispunjene zlom. Niti se zločini smiju pripisivati narodima ili vjerama. Pozivam sunarodnike da jačamo međuvjerske i međuljudske odnose, jer je tolerancija da mi živi pošaljemo poruku da poštujemo žrtve.

U ime građana Crne Gore poklanjam se sjenima ubijenih, da njihove duše počivaju u miru”, poručio je Bečić.

Ministar vanjskih poslova Republike Sjeverne Makedonije Bujar Osmani je kazao da je “teško naći riječi koji se mogu reći na godišnjicu genocida”.

“Sjeverna Makedonija dijeli bol građana Bosne i Hercegovine. Vidim nadu u budućnost. Nadam se da smo naučili iz lekcija iz tragičnih događaja. Evropska perspektiva je budućnost. Moramo uložiti napor da težimo promociji različitosti, da stvaramo bolju budućnost za cijeli region I njene generacije”, kazao je Osmani.

PORUKE MEĐUNARODNIH ZVANIČNIKA

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Eric Nelson rekao je kako “SAD ostaju nepokolebljive da rade sa svima u BiH koji su voljni da rade u duhu pomirenja”.

“Fokusirani smo za sve žrtve genocida u Srebrenici, porodice i nove naraštaje koji zaslužuju mirnu budućnost. Fokuisranjem na pomirenje možemo osigurati da se tragični događaj iz prošlosti ne ponovi”, kazao je Nelson.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi je poručio da je genocid u Srebrenici najgori zločin na području Evrope. On je rekao kako Evropa nije zaboravila “vlastitu odgovornost da spriječi rat i genocid”.

“Srebrenica je zajednički podsjetnik da se genocid nikada ne ponovi. Jednako nas podsjeća da se genocid dogodio ne samo u Srebrenici, već i drugdje. Dešavanja u Srebrenici su prepoznata pred dva međunarodna suda. Ove utvrđene činjenice treba priznati. U našoj Uniji nema mjesta veličanju ratnih zličinaca i negiranju genocida. Politički lideri u Zapadnom Balkanu moraju biti primjer u prevladavanju prošlosti i održavati zajedničku budućnost njihovih građana”, kazao je Varhelyi.

Za predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT) Carmel Agius je “važna borba za istinu”, te da je svaki zaključak u Haškom sudu donesen van razumne sumnje.

“Jednako kao što se negiranje nauke može opisati kao bespravno, tako me duboko potresa negiranje zločina. To je odbacivanje onoga što su žrtve preživjele. Nakon nedavnog izricanja drugostepene presude Mladiću, genocide u Srebrenici je potvrdilo 34 sudaca sa pet različitih kontinenata. To je nedvosmislen zaključak koji je priznao Međunarodni sud pravde”, rekao je Agius.

Prema njegovim riječima, “nečasno je i bestidno dalje podrivati bolnu istinu o genocidu u Srebrenici”.

“Ova zlonamjerna taktika je potpuna obmana. Ne dajte da vas prevare oni iz vlasti, zločini se ne protežu ni na jednu naciju, ona leži na ramenima počinilaca, kao i onih koji su ih podsticali i vodili. Vaša dužnost je da se sjećate onoga što se dogodilo i da osigurate da se to nikada ne dogodi, da na osnovu činjenica dođete do sopstvenih zaključaka i javno osudite one koji vas ostavljaju podijeljene”, kazao je Agius.

Podsekretarka Ujedinjenih nacija i specijalna savjetnica generalnog sekretara za prevenciju genocida Alice Nderitu je putem video poruke kazala da je prisjećanje na prošlost važan dio ozdravljenja.

“Učeći iz tih lekcija možemo postati bolji. Treba graditi svijet bez mržnje i podjela. Uložimo napore da radimo u tom pravcu”, rekla je Nderitu.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je poručio da se genocide neće zaboraviti, “jer pravda je moralna obaveza žrtvama i dug njihovim porodicama”.

DEŠAVANJA U JULU 1995.GODINE

Tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.

Za te je zločine do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Pred Tribunalom u Hagu na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u Hagu su osuđeni nekadašnji predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Radovan Karadžić i glavni komandant VRS Ratko Mladić.

Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.

Na doživotnu kaznu na istom sudu za genocid je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.

Još tri visokorangirana oficira VRS-a na istom su sudu osuđena na doživotne kazne zbog genocida u Srebrenici.

Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.

U Memorijalnom centru Potočari – Srebrenica do sada su sahranjena 6.671 žrtva genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, sahranjeno još 237 žrtava genocida. Još se traga za oko 1.000 nestalih.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Foto: Printscreen