Uprkos povećanom broju incidenata masovnih ubistava i pucnjava, zakonodavci nisu uspjeli uvesti reforme o kontroli oružja u SAD, čiji drugi amandman ustava štiti prava vlasništva vatrenog oružja. U avgustu, nakon smrtonosnih napada u Dejtonu, Ohaju i El Pasu u Teksasu, predsjednik Donald Tramp (Trump) rekao je da će lideri u Kongresu održati ozbiljne rasprave o “smislenim” provjerama vlasnika oružja. No, naglašava BBC, Tramp je tiho odustao od tog obećanja, navodno nakon dugog telefonskog razgovora s Vejnom Lapierom (Wayn LaPierre), izvršnim direktorom Nacionalne asocijacije za oružje (NRA) – moćnom lobističkom grupom koja se protivi mjerama kontrole oružja

Foto: NYPD

U SAD je u 2019. godini zabilježeno najviše masovnih ubistava i masovnih pucnjava do sada, što može biti posljedica propusta američkih zakonodavaca da uvedu reforme o kontroli oružja, pišu svjetski mediji ističući da su podaci o broju incidenata masovnih ubistava objavljeni u vrijeme predizbornih rasprava po ovom pitanju.

Najveći broj incidenata

Prema istraživanjima, u SAD je u 2019. zabilježen najveći broj incidenata masovnih ubistava, pri čemu je 41 incident odnio 211 života, piše Gardijan (The Guardian), ističući da je broj poginulih u slučajevima masovnih ubistava bio veći samo 2017. godine kada su smrtno stradale 224 osobe.

Prema bazi podataka koju su napravili Asošiejtid pres (Associated Press), Ju-Es-Ej tudej (USA Today) i američki Univerzitet Nortistern, u 33 incidenta masovnih ubistava – koji su definisani kao slučajevi u kojima su ubijene četiri ili više osoba, isključujući počinioca – korišteno je vatreno oružje, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Prvo masovno ubistvo dogodilo se u januaru kada je 42-godišnji muškarac sjekirom usmrtio svoju majku, očuha, djevojku i devetomjesečnu kćer u okrugu Klakmas, Oregon. Incident u Oregonu bio je jedno od 18 masovnih ubistava u kojima su ubijeni članovi porodice, a jedno od šest incidenata koji nisu uključivali pištolje. Ostalo oružje uključuje noževe, sjekire i paljenje.

Devet masovnih pucnjava dogodilo se u javnim prostorima, dok su drugi bili u kućama, radnim mjestima ili barovima, ističe Gardijan. U mnogim slučajevima ono što je pokrenulo počinitelja ostaje misterija, pokazuje baza podataka.

Podaci o broju masovnih ubistava objavljeni su u vrijeme predizbornih rasprava o kontroli oružja. Većina demokratskih kandidata za predsjedničke izbore 2020. pozvala je na strože provjere kupaca oružja.

Ali, ukazuje Gardijan, samo je bivši gradonačelnik Njujorka Majk Blumberg (Mike Bloomberg) stavio kontrolu oružja u središte svoje platforme, pozivajući na nacionalni sistem licenciranja oružja, strože provjere, kao i savezne zakone koji sudovima omogućuju oduzimanje oružja ljudima koji se smatraju opasnim.

“Doba masovnih pucnjava”

Foto: NYPD

Baza podataka pokazuje da je u 2019. godini bilo više masovnih ubistava nego bilo koje godine od 70-tih godina prošlog vijeka, ističe agencija Asošiejtid pres dodajući je drugi najveći broj incidenata masovnih ubistava zabilježen 2006. godine kada je registrovano 38 slučajeva.

Većina masovnih ubistava nisu poznata široj javnosti jer nisu bila u vijestima pošto se nisu desila na javnim mjestima poput masakra u El Pasu u avgustu, kada su u tržnom centru ubijene 22 osobe ili u Virdžiniji u maju, kada je na radnom mjestu ubijeno 12 ljudi. Baza podataka nema potpuni broj povrijeđenih žrtava, ali je u tri masovne pucnjave u avgustu ranjeno više od 65 ljudi.

Kalifornija, s nekim od najstrožih zakona o oružju u zemlji, imala je najviše incidenata masovnih ubistava – osam. Ali, gotovo polovina američkih država doživjela je incidente masovnih ubistava, od velikih gradova poput Njujorka, do malenih gradova poput Elkmonda u Alabami, s populacijom nešto manje od 475 ljudi.

Džejms Densli (James Densley), kriminolog i profesor na Univerzitetu Metropolitan u Minesoti kaže da je neobično što se broj masovnih ubistava povećava, dok se istovremeno smanjuje ukupan broj ubistava. Vjeruje da je to djelomično posljedica “ljutog i frustriranog vremena u kojem živimo”.

Densli je također rekao da se slični zločini dešavaju u talasima te su u 70-im i 80-im zabilježeni slučajevi brojnih serijskih ubica, 90-te su obilježile pucnjave u školama i otmice djece, dok je početkom 2000-ih dominirala zabrinutost zbog terorizma. “Čini se da je ovo doba masovnih pucnjava”, rekao je Densli.

Moćna lobistička grupa

Uprkos povećanom broju incidenata masovnih ubistava i pucnjava, zakonodavci nisu uspjeli uvesti reforme o kontroli oružja u SAD, čiji drugi amandman ustava štiti prava vlasništva vatrenog oružja, ističe BBC.

U avgustu, nakon smrtonosnih napada u Dejtonu, Ohaju i El Pasu u Teksasu, predsjednik Donald Tramp (Trump) rekao je da će lideri u Kongresu održati ozbiljne rasprave o “smislenim” provjerama vlasnika oružja.

No, naglašava BBC, Tramp je tiho odustao od tog obećanja, navodno nakon dugog telefonskog razgovora s Vejnom Lapierom (Wayn LaPierre), izvršnim direktorom Nacionalne asocijacije za oružje (NRA) – moćnom lobističkom grupom koja se protivi mjerama kontrole oružja. Nakon tog razgovora Tramp je izjavio da se u SAD “već sprovode snažne provjere” dodajući da su masovne pucnjave pitanje “mentalnih problema”.

Vodeći demokrati javno su pozvali na strože mjere kontrole oružja, ukazuje BBC dodajući da je ranije ovog mjeseca predsjednički kandidat i bivši potpredsjednik Džo Bajden (Joe Biden) iskoristio sedmu godišnjicu napada u školi Sendi Huk kako bi obnovio poziv na strože propise. Njegovi planovi uključuju zabranu proizvodnje i prodaje jurišnog oružja i obavezne provjere za svu prodaju oružja.

Demokratska kandidatkinja Elizabet Voren (Elizabeth Warren) iznijela je planove početkom godine za smanjenje stradanja od oružja za 80 odsto – mješavinom zakonodavstva i izvršnih radnji. Također je pozvala na strože provjere, kao i na mogućnost oduzimanja licenci trgovcima oružjem koji krše zakon.

Više masovnih pucnjava nego dana u godini

Do sada je broj masovnih pucnjava širom Sjedinjenih Država u 2019. premašio broj dana u godini, ističeSi-Bi-Es njuz(CBS News) dodajući da je prema podacima grupe koja istražuje nasilje vatrenim oružjem ova godina imala više masovnih pucnjava od bilo koje godine otkako je počelo istraživanje.

Do 25. decembra, 359. dana u godini, u SAD-u je zabilježeno 406 incidenata masovnih pucnjava, prema podacima neprofitne organizacije Arhiva o nasilju oružjem (GVA), koja bilježi svaku masovnu pucnjavu u zemlji, ističe CBS dodajući da je organizacija definisala masovnu pucnjavu kao svaki incident u kojem su najmanje četiri osobe upucane, isključujući strijelca.

Ukupan broj od 406 masovnih pucnjava uključuje nekoliko istaknutih napada, od kojih su se dva dogodila jedan za drugim unutar 24 sata, te da je u 29 slučajeva počinjeno masovno ubistvo, u kojem su smrtno stradale četiri ili više osoba.

Prema podacima organizacije GVA, do 25. decembra od upotrebe oružja poginula je ukupno 38.631 osoba – uključujući ubistva, samoubistva i nesreće – dok je 28.895 osoba povrijeđeno.

Do posljednjeg mjeseca, 2019. je već imala najveći broj masovnih pucnjava u bilo kojoj godini od 2014. godine, kada je Arhiva o nasilju oružjem započela s istraživanjem, ukazuje CBS njuz dodajući da je nadmašen dosadašnji rekord od 382 masovne pucnjave u 2016. godini.

Izvor: Radio Slobodna Evropa