Ni mi nećemo odustati da ga na politički i na potpuno demokratski način sprečavamo u proizvođenju kriza, daljoj militarizaciji i destabilizaciji. To smo pokazali i onda kada je to najavio pa bio prinuđen da povuče.Da nisam i nismo reagovali, u tome bi uspio. Danas je, ipak, prinuđen da taj poraz, kao i onaj iz Beograda od prije par dana, šminka postrojavanjem nekakve žandarmerije. Međutim, grdno se vara ako misli da nekoga time može zaplašiti. Pročitao sam negdje da su se povodom toga oglasili opozicioni poslanici iz manjeg bh entiteta, koji pitaju zašto Dodik nije poslao žandarmeriju na Manjaču da obustavi vježbu OS BiH i NATO partnera. Ni to nije dobar pristup. Nema tu šta ni Dodik ni policija RS-a da se busaju u prsa, jer se ne bi baš proslavili. Neka Dodik odustane od traženja belaja. Nije u toj poziciji, rekao je Komšić

Željko Komšiž (Foto: Printscreen)

U Njujorku zasijeda Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN). Skupštini se sinoć, po našem vremenu, obratio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.

Uz ostalo, govorio je o položaju Bosne i Hercegovine, napredovanju zemlje na putu evroatlantskih integracija, ali i složenim okolnostima usljed kojih se obilježava 75. godišnjica postojanja Ujedinjenih nacija.

Komšić u intervjuu za Radiosarajevo.ba, neposredno poslije prijema koji je organizovao američki predsjednik Donald Tramp, govori o odjecima njegovog obraćanja u UN-u i konceptu građanske BiH, na šta se, takođe, osvrnuo u svom obraćanju. Osvrće se na susrete sa visokim međunarodnim zvaničnicima u Njujorku, najave ustavih promjena u BiH, ali i najnovije provokacije iz entiteta RS.

Radiosarajevo.ba: Predsjedniče Komšić, šta ste smatrali važnim posebno naglasiti tokom obraćanja u Ujedinjenim nacijama i kakve ste, da tako kažem, povratne reakcije dobili, eventualno podršku ili zabrinutost u vezi s našom zemljom u toj krovnoj međunarodnoj organizaciji?

KOMŠIĆ: Mislim da sam naglasio sve ono što je u ovom trenutku bitno. Izrazio sam ono što su vanjskopolitički prioriteti Bosne i Hercegovine. Nastavak NATO puta države Bosne i Hercegovine, aspiracija ka članstvu u Evropskoj uniji uz prilagođavanje ustavnih i zakonskih okvira s pravim normama i standardima EU, što podrazumijeva punu jednakopravnost svih građana države Bosne i Hercegovine, na čemu i lično kroz svoje političko djelovanje istrajavam.

Takođe, naglašena je i privrženost države Bosne i Hercegovine osnovnim ciljevima i intencijama Ujedinjenih nacija, uz naše preporuke po tim pitanjima. Osim toga, na osnovu bilateralnih sastanaka, do ovog trenutka, mogu reći da sam zadovoljan podrškom Bosni i Hercegovini u njenim integracionim procesima, naročito onim koji se tiču NATO-a, ali i unaprjeđenja ekonomske saradnje.

Radiosarajevo.ba: Govoreći o evroatlantskim integracijama u zemlji naglasili ste da su potrebne „one reforme u kojima se zahtijeva izbacivanje i poništavanje postojeće sistemske diskriminacije građana BiH“. Koliko je ovo pitanje posebno važno danas, i to kada se sve više spominje građanska BiH, te na kakve ste odjeke, takođe, naišli?

KOMŠIĆ: U više presuda Evropskog suda za ljudska prava evidentirana je sistemska diskriminacija građana koju je odmah potrebno otkloniti. Naročito je slikovit primjer slučaja “Zornić”, iako se o njemu puno ne govori u javnosti upravo zato što bi provođenje te presude Evropskog suda za ljudska prava istovremeno značilo uvođenje evropskih pravnih normi u ustavni poredak BiH i uvođenje građanskog principa vladavine.

Naravno da je to pitanje važno. Ono je čak, usuđujem se reći, i suštinsko. S druge strane, ogromna većina članica Ujedinjenih nacija funkcioniše na tom građanskom, odnosno civilizacijskom principu, tako da to nikome ovdje nije strano, i naravno da civilizovane države i njihovi predstavnici osjećaju bliskost tom principu na kojem, uostalom, funkcionišu i njihove države.

Osim toga, mi smo kao država,upravo zahvaljujući tom građanskom principu, i primljeni u Ujedinjene nacije.

Prvog marta 1992. godine pobijedio je građanski princip. Na osnovu toga, 22. maja iste godine smo primljeni u Ujedinjene nacije. Dakle, građanski princip i zalaganje za građansku državu BiH niko nije izmislio. To je civilizacijska osnova, minimum minimuma koji je potreban da bi jedna država funkcionisala na demokratskim osnovama.

Ja, i svi oni prije mene koji su se politički borili za građansku državu, i nismo toliko bitni. Bitan je princip. Civilizacijski princip. On će pobijediti kad-tad. Vjerujem u to. Oni koji se tome protive, protive se principima na kojima funkcionišu Ujedinjene nacije.

Radiosarajevo.ba: U međuvremenu u BiH su ponovo pokrenuti predlozi u vezi s ustavnim promjenama, pa i reaktuelizovan davnašnji Aprilski paket. Kako to komentarišete? Da li u Americi postoji atmosfera za neki Dayton 2 u BiH, o kojem se govori, ili druga rješenja za BiH?

KOMŠIĆ: Te 2006.godine bila je drugačija politička atmosfera kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Iskreno, danas, zbog niza razloga i geopolitičkih prilika nismo blizu takvoj vrsti atmosfere. To, naravno, ne znači da takvu atmosferu ne treba graditi, čak nasuprot, mislim da treba, kao što treba dodatno zainteresovati velike sile za BiH.

Radiosarajevo.ba: Imali ste susret s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Kakve utiske nosite i hoćete li imati novih susreta, te šta od njih očekujete?

KOMŠIĆ: Upoznao sam predsjednika Turske s osnovnim političkim kretanjima u BiH. Razmijenili smo mišljenja po nekim od regionalnih i svjetskih političkih pitanja. Sljedeći sastanak vjerovatno je u Beogradu. Svakako, očekujem da se nastavi i ojača ekonomska saradnja između Bosne i Hercegovine i Republike Turske.

Radiosarajevo.ba: U međuvremenu, u Bajaluci smo u utorak svjedočili postrojavanju žandarmerije MUP-a RS, dok Milorad Dodik poručuje da neće odustati od rezervnog sastava policije. Kako vidite te pokušaje militarizacije društva i kamo to vodi?

KOMŠIĆ: Ni mi nećemo odustati da ga na politički i na potpuno demokratski način sprečavamo u proizvođenju kriza, daljoj militarizaciji i destabilizaciji. To smo pokazali i onda kada je to najavio pa bio prinuđen da povuče.

Da nisam i nismo reagovali, u tome bi uspio. Danas je, ipak, prinuđen da taj poraz, kao i onaj iz Beograda od prije par dana, šminka postrojavanjem nekakve žandarmerije.

Međutim, grdno se vara ako misli da nekoga time može zaplašiti. Pročitao sam negdje da su se povodom toga oglasili opozicioni poslanici iz manjeg bh entiteta, koji pitaju zašto Dodik nije poslao žandarmeriju na Manjaču da obustavi vježbu OS BiH i NATO partnera. Ni to nije dobar pristup.

Nema tu šta ni Dodik ni policija RS-a da se busaju u prsa, jer se ne bi baš proslavili. Neka Dodik odustane od traženja belaja. Nije u toj poziciji nimalo. Nadam se da mu je to jasno, ako sebi dobro želi.

Razgovarao: Faruk Vele