Premijera filma o prvom ubijenom djetetu u Sarajevu: Suze i emocije preplavile salu

Dokumentarni film “Lakonoga” prati životnu priču Fahrudina Kučuka, nagrađivanog dječijeg pisca koji snagu crpi iz vlastite tragedije. Suprugu je izgubio samo pet mjeseci nakon rođenja njihove kćerke, a 2. maja 1992. godine rat mu je oduzeo i nju. Boreći se s tim strašnim gubitkom, uspio je da pronađe snagu da svoju ličnu tragediju usmjeri u ljubav, nadu i misiju uveseljavanja djece. Zapis o ličnoj tragediji čovjeka koji nakon svega što je prošao poručuje da je život lijep i da je ljubav rješenje svega duboko je potresao gledaoce, a rijetki su oni koji su bili u stanju da zadrže suze

Fahrudin Kučuk (Foto: Printscreen)

“Lakonoga”, dokumentarni film Lejle Zvizdić o prvom ubijenom djetetu opkoljenog Sarajeva, premijerno je prikazan na AJB DOC Film Festivalu. Sala Cinema Cityja bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, karte rasprodate danima unaprijed, a iskrena, duboko intimna i teška životna priča Fahrudina Kučuka nikoga nije ostavila ravnodušnim.

Zbog velikog interesa javnosti i ljudi koji su bili spremni stojeći, sa stepenica da gledaju premijeru filma “Lakonoga”, organizovana je dodatna projekcija u drugoj sali.

Dokumentarni film “Lakonoga” prati životnu priču Fahrudina Kučuka, nagrađivanog dječijeg pisca koji snagu crpi iz vlastite tragedije. Suprugu je izgubio samo pet mjeseci nakon rođenja njihove kćerke, a 2. maja 1992. godine rat mu je oduzeo i nju. Boreći se s tim strašnim gubitkom, uspio je da pronađe snagu da svoju ličnu tragediju usmjeri u ljubav, nadu i misiju uveseljavanja djece. Zapis o ličnoj tragediji čovjeka koji nakon svega što je prošao poručuje da je život lijep i da je ljubav rješenje svega duboko je potresao gledaoce, a rijetki su oni koji su bili u stanju da zadrže suze.

Nakon projekcije, glavni protagonista filma Fahrudin Kučuk, koji je prvi put pogledao film, pročitao je pjesmu “Eh što nisam dijete”.

“Želio sam ovaj film da odgledam s ovom ljudima. Lejla je učinila mnogo za mene i nadam se da će svi shvatiti poruku – da život ima smisao nakon svega i da ćemo se okrenuti djeci jer ona su najbitnija”, rekao je Kučuk, prenosi Klix.ba.

Suze i lavinu emocija kojom su svi koji su odgledali film bili preplavljeni nije mogla sakriti ni rediteljka Lejla Zvizdić.

“Otkud mi hrabrost sa ne pričam ovakve priče? To je moja obaveza kao čovjeka, kao novinarke i kao roditelja koji ima sreću da gleda odrastanje svog djeteta. Potpuno je nebitno da li je to prvo ili drugo dijete, sva djeca, svi izgubljeni životi su jednako važni. Aida je personifikacija sve ubijene djece”, rekla je Zvizdić.

Kučuk je priznao da je prvih godina nakon tragedije koju je doživio bio depresivan i mračan i s prisutnima podijelio priču o tome kako je ponovo pronašao smisao života.

“Prvih sedam godina nakon rata bio sam jako razočaran, ljut, osjećao sam veliku bol. Moja supruga Indira me izvukla iz blata, ali svejedno je i najmanja povreda nekog djeteta rezultirala time da danima plačem. U jednom druženju s Edinom Urjanom Kukavicom, moji prijateljem koji je tada bio pisac i urednik na radiju, rekao sam da imam tih priča za djecu. On mi je rekao da mu ih pošaljem i tako je sve krenulo. Prve objave knjiga lijepo su primljene i shvatio sam da imam dovoljno snage da ispričam te priče za djecu. Sva djeca su moja djeca, to zaista nije floskula i ja im se nesebično dajem”, rekao je Kučuk.

Zvizdić je ispričala da je, iako nije upoznala malenu Aidu, kroz video-materijal upoznala tu djevojčicu čija je budućnost prekinuta ratom.

“Voljela bih da ovakvi filmovi, teške ratne priče i tragedije, zaista spriječe neki rat. Fašista je oduvijek bilo, ali ovim filmom šaljemo poruku da je svaki rat najmonstruozniji čin. Fasade i ulice se obnove, ali prekinute živote ne možete vratiti. Zato kažem: ‘Samo da rata ne bude’”, rekla je Zvizdić.

Fahrudin Kučuk je jedan od najpriznatijih dječijih pisaca. Objavio je više od 10 romana, zbirki pjesama i pripovjedaka, slikovnica, nekoliko tekstova po kojima su urađene pozorišne predstave poput jedne od najizvođenijih “Lakonoga u Čarobnoj šumi”. Susret s njom zamislio je u nagrađenoj priči “Šareni svijet”. Prije nekoliko godina pokrenuo je Festival dječije umjetnosti (FEDU) koji uvijek počinje 2. maja, na dan kada je njegova kćerka poginula. Glavna nagrada nosi naziv “Aida” po njegovoj kćerki.

Komentari

Subscribe
Notify of
guest

0 Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH
error: Content is protected !!