Nevjerovatna djevojka iz Tuzle: Matea Brandalik (23) govori 18 jezika i studira tri fakulteta u Beču

Matea je osnovnu školu i gimnaziju završila u Katoličkom školskom centru „Sveti Franjo“ u Tuzli. Nakon toga je otišla u Beč gdje pohađa, čak tri fakulteta: orjentalistiku, gdje studira arapski, persijski i turski jezik, Fakultet slavistike, gdje studira češki, ruski i slovenački, i Fakultet političkih nauka. Od 18 jezika, koliko ih poznaje i uči, tečno govori njih dvanaest. Sa 23 godine iskusna je simultana prevoditeljka.

Dvadesettrogodišnja Matea Brandalik iz Tuzle, koja govori osamnaest jezika i studira na tri fakulteta u Beču, za Radio Slobodna Evropa (RSE) priča o tome kako je postala svjetski uspješna studentkinja i zašto s lakoćom uči jezike, zbog čega je danas jedna od istaknutih simultanih prevoditeljki Evropske unije i Ujedinjenih nacija.

Matea je osnovnu školu i gimnaziju završila u Katoličkom školskom centru „Sveti Franjo“ u Tuzli. Nakon toga je otišla u Beč gdje pohađa, čak tri fakulteta: orjentalistiku, gdje studira arapski, persijski i turski jezik, Fakultet slavistike, gdje studira češki, ruski i slovenački, i Fakultet političkih nauka. Od 18 jezika, koliko ih poznaje i uči, tečno govori njih dvanaest. Sa 23 godine iskusna je simultana prevoditeljka.

„Simultane prevode sam radila s engleskim, njemačkim, ruskim, italijanskim, španskim, bjeloruskim, portugalskim jezikom. Najviše sam prevodila s italijanskog na ruski jezik. To je, iz nekog razloga, bila najtraženija kombinacija. Najmanje me zovu za bosanki jezik“, odgovara Matea.

A ljubav prema jezicima krenula je već od malih nogu.

„Sve je krenulo nesvjesno jer kao djevojčica nisam uopšte znala koje jezike upijam, niti koliko jezika postoji u svijetu. Jednostavno sam upijala sve riječi kao sunđer, da bih tek kasnije vidjela koliko dobro vladam jezicima koje sam naučila samo putem TV-a“, priča Matea i dodaje da su prvi jezici koje je naučila bili engleski i španski.

Bilo joj je, kaže, zanimljivo kada je njena mama uočila da zna puno riječi na engleskom i španskom, pozvala je u dnevnu sobu i pustila film ili seriju.

„Ja sam tada leđima bila okrenuta prema televizoru i njoj bih simultano prevodila ono što čujem da govore. Tada sam imala šest godina i tek sam kasnije shvatila koliko je to bila dobra vježba. Moja mama je nesvjesno onda kod mene razvijala taj talent za simultanim prevođenjem. To je najteži oblik prevođenja. Naime, mnogi prevodioci, iako su obrazovani, ne mogu prevoditi simultano jer, jednostavno, jedno je pismeno prevoditi, a drugo simultano“, objašnjava ona.

Osamnaest jezika za Mateu je, kako kaže, tek početak.

„To su moj maternji jezik bosanski, kojeg uvijek naglasim jer je on najbitniji, zatim engleski, njemački, danski, makedonski, češki, ruski, bjeloruski, slovenački, španski, portugalski, italijanski, rumunski, arapski, grčki, turski, persijski i irski. Uskoro počinjem da učim i velški jezik i ima još dosta jezika koje planiram da naučim, dodaje Matea.

Uz podsjećanje na izreku „koliko jezika znaš toliko ljudi vrijediš“, Matea kaže kako se njome vodi otkako je čula i da je jedno od najvećih bogatstava upravo poznavanje jezika.

„Neprocjenjiv je osjećaj kada odete u neku državu i sve razumijete i ne bojite se da ćete doći u neki nesporazum s ljudima. Mnogo ljudi mi je u Beču prilazilo i nešto bi željeli da me pitaju na engleskom. Onda bih vidjela da se pate pa bih pitala koji je njihov maternji jezik. Znao je to da bude, na primjer, grčki ili ruski. Bilo im je sve mnogo lakše kada sam im određene lokacije mogla objasniti na njihovom jeziku“, prisjeća se Matea.

Već je prevodila i ozbiljna medicinska naučna istraživanja o raku.

„Cilj takvog naučnog projekta je da jedan tekst bude dostupan na što više jezika jer i danas kada nešto guglate najviše informacija je na engleskom jeziku, a mnogo manje na, recimo, vijetnamskom. Bio je neko ko je bio zadužen i za vijetnamski, a ja sam bila zadužena za portugalski jezik. Tako da, kada ljudi sutra nešto budu guglali, mogu dobiti iste i jednake informacije na svim jezicima. Za početak radili smo na dvadeset jezika“, pojasnila je Matea za RSE.

Pred njom je uskoro pisanje i istraživanje za svojih devet diplomskih radova, ali i još mnogo učenja novih jezika. Velika želja joj je da nauči kineski – kako kaže, jezik budućnosti.

 

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH

error: Content is protected !!