Vasilij Arhipov, čovjek koji je 27. oktobra 1962. spasio svijet: Zaustavio nuklearni torpedo koji je mogao da izazove rat

Arhipov, koji je odgovarao za cijelu flotilu, ubijedio je kolege da je ispaljivanje torpeda sa nuklearnom bojevom glavom suviše opasna odluka. Zbog toga je podmornica B-59 isplivala i zahtijevala od američkih brodova da prekinu sa provokacijama. Zatim je ona, zajedno sa tri druge podmornice, bila prinuđena da napusti kubanske vode i vrati se u SSSR. Međutim, najvažnije je da je posada izbjegla otvoreni sukob. Sjutradan, 28. oktobra 1962. godine, Hruščov i Kenedi su postigli dogovor i Karipska kriza je okončana

Svijet je 27. oktobra 1962. godine bio na jedan korak od velikog sukoba dviju nuklearnih supersila.

Američka ratna mornarica je blizu obala Kube gonila sovjetske podmornice naoružane torpedima sa nuklearnim bojevim glavama, i samo je prisebnost kapetana Vasilija Arhipova spasila čovječanstvo od apokalitičnog rata.

Karipska kriza 1962. je od samog početka prijetila da preraste u katastrofu. SAD su zahtijevale da Sovjetski Savez povuče nuklearne rakete sa Kube, a Moskva je insistirala da Vašington mora najprije povući svoje rakete iz Turske.

Predsjednik Džon F. Kenedi je naredio američkoj mornarici da blokira Kubu, a Nikita Hruščov je uzvratio slanjem u kubanske teritorijalne vode četiri dizel-podmornice „Fokstrot“ naoružane torpedima sa nuklearnim bojevim glavama. Može se reći da se 27. oktobra nad čovječanstvom nadvila velika opasnost. Sovjeti su imali bazu na ostrvu iz koje su oborili američki osmatrački avion U-2 i ubili pilota. Do početka rata je ostao samo jedan korak, piše “Ruska riječ”.

NEZAPAMĆENA NAPETOST

Situacija je postajala sve teža, a blizu obala Kube 11 američkih ratnih brodova i nosač aviona opkolili su podmornicu B-59. Amerikanci nisu znali da je ta podmornica naoružana nuklearnim bojevim glavama i počeli su da bacaju dubinske bombe kako bi je primorali da izađe na površinu. Oficiri u podmornici su morali doneti odluku hoće li se boriti ili ne.

Kapetan podmornice Valentin Savicki je pokušavao da stupi u kontakt sa Moskvom, ali bez uspjeha. Dubinske bombe su eksplodirale sve bliže.

“Činilo se kao da sjedimo u gvozdenom buretu i neko bije u njega maljem”, sjećao se kasnije Vadim Orlov, oficir obavještajne službe koji je bio tada na B-59.

Američki P-2H neptun leti iznad sovjetskog broda natovarenog projektilima (Foto: Wikipedia)

U podmornici je nestajalo goriva i vazduha, tako da je bilo neophodno isplivati na površinu, ali posada nije znala hoće li je američki brodovi napasti i da li je možda Treći svetski rat već počeo.

ARHIPOV POVLAČI SUDBONOSNI POTEZ

Trebalo je da tri oficira zajednički donesu odluku hoće li izaći na površinu, u skladu sa američkim zahtjevom, ili će ispaliti torpeda na Amerikance, uključujući i ona sa nuklearnim bojevim glavama. Po riječima Orlova, kapetan Savicki je bio spreman da izvrši napad, isto kao i politički oficir.

Orlov saopštava da je Savicki bio nervozan jer je bio siguran da je rat već počeo. Zato je viknuo:

“Sad ćemo da ih dignemo u vazduh! Nećemo osramotiti našu flotu!”

Međutim, treći oficir, kapetan Vasilije Arhipov, koji je odgovarao za cijelu flotilu, ubijedio je kolege da je ispaljivanje torpeda sa nuklearnom bojevom glavom suviše opasna odluka.

Zbog toga je podmornica B-59 isplivala i zahtijevala od američkih brodova da prekinu sa provokacijama. Zatim je ona, zajedno sa tri druge podmornice, bila prinuđena da napusti kubanske vode i vrati se u SSSR. Međutim, najvažnije je da je posada izbjegla otvoreni sukob. Sjutradan, 28. oktobra 1962. godine, Hruščov i Kenedi su postigli dogovor i Karipska kriza je okončana.

PREŽIVJELI SA PODMORNICE K-19

Jedan od razloga zbog kojih je Savicki slušao Arhipova bio je autoritet koji je ovaj godinama imao. Najupečatljivija epizoda poslije koje je Arhipov postao poznat među podmorničarima dogodila se godinu dana prije Kubanske krize.

Fidel Kastro i Nikita Hruščov (Foto: Wikipedia)

Arhipov je 1961. godine služio u nuklearnoj podmornici K-19, koja je među sovjetskim oficirima bila poznata po kvarovima i incidentima. Čak je imala i nadimak „Hirošima“. U julu 1961. godine podmornica K-19 je učestvovala u vojnoj vježbi u Sjevernom Atlantiku kada joj se pokvario reaktor.

Nivo radijacije se opasno podigao tako da su mnogi članovi posade i oficiri bili u panici i pokušali da se bune. Arhipov je bio zamjenik kapetana i jedan od rijetkih koji su bili hladnokrvni. On je održavao red i pomogao da se organizuje odgovarajuća evakuacija. Istu takvu prisebnost je ispoljio i godinu dana kasnije blizu obala Kube.

NEPOZNATI HEROJ

Po okončanju Karipske krize Arhipov nije bio pohvaljen, bar ne zvanično. Cio slučaj je držan u tajnosti. Arhipov je nastavio sa svojom službom u mornarici i 1981. godine stigao do zvanja viceadmirala. Po odlasku u penziju tiho je živio sa porodicom u Podmoskovlju.

Tek 2002. godine na konferenciji posvećenoj 40. godišnjici Karipske krize, oficir obavještajne službe Vadim Orlov je ispričao detalje tih događaja, između ostalog i situaciju u kojoj je svijet za dlaku izbjegao nuklearnu katastrofu, kao i kao i Arhipovljevu ulogu u njenom sprečavanju.

To je ostavilo snažan utisak na Tomasa Blantona, direktora Arhiva nacionalne bezbjednosti SAD, i on je rekao:

“Pouka je u tome što je momak po imenu Vasilij Arhipov spadio svijet”.

Učesnici konferencije su se složili, ali niko nikada neće čuti Arhipovljevo mišljenje po tom pitanju, jer se upokojio četiri godine ranije – 1998.

Izvor: Blic.rs

 


Komentari

Subscribe
Notify of
guest

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH
error: Content is protected !!