Beograd: Rehabilitovan Draža Mihajlović

Zahtjevom za rehabilitaciju je zatraženo poništenje presude od 15. jula 1946. godine kojom je Mihailović osuđen na smrt zbog kolaboracije s nacističkim okupatorima i kojom su mu oduzeta sva građanska prava

 

Komandant četničkog pokreta Dragoljub Draža Mihailović rehabilitovan je danas odlukom Višeg suda u Beogradu, u procesu koji mnogi smatraju istorijskim.

 

Rehabilitacijom je poništena presuda iz 1946. godine kojom je Mihailović osuđen na smrt, kada su mu oduzeta sva građanska prava.

 

Odluka suda da usvoji zahtjev za poništenje presude i rehabilituje Mihailovića je konačna i ne postoji mogućnost žalbe, s obzirom na to da postupak ima samo jednu stranu, prenosi portal b92.net. Mihailoviću su ovom odlukom vraćena sva građanska prava.

 

Sudija Aleksandar Trešnjev rekao je da je sud usvojio zahtjev za rehabilitaciju i poništio presudu kojom je Mihailović 15. jula 1946. godine bio osuđen na smrt, a dva dana kasnije strijeljan.

 

Dragoljub Mihailović smatra se neosuđivanim”, rekao je sudija Trešnjev, poslije čega je dobio buran aplauz i pozdrave publike.

 

Izricanje odluke privuklo je veliku pažnju javnosti, a odluku suda je ispred zgrade Višeg suda dočekao veliki broj građana, među kojima su bili i brojni pripadnici antifašističkih udruženja, kao i pripadnici Ravnogorskog pokreta.

 

Sudnica je bila prepuna, a u zgradi su bili i pripadnice organizacije “Žene u crnom”, lider SRS Vojislav Šešelj, osuđivani član “Obraza” Mladen Obradović, prijestolonasljednik Aleksandar Karađorđević, kao i građani u narodnim nošnjama i sa četničkim obilježjima.


Sud je utvrdio da Mihailoviću nije obezbijeđeno fer suđenje, da nije imao prava na odbranu, da nije vidio advokata do početka suđenja.


U obrazloženju rješenja sudija je naglasio da je Dragoljub Mihailović lišen života iz političkih i ideoloških razloga i da je to bilo suđenje režimu stare, Kraljevine Jugoslavije, odnosno izbjegličkoj vladi.

 

Sudija je naglasio da sud nije utvrđivao činjenicu da li je Dragoljub Mihailović ratni zločinac ili nije, već je isključivo utvrđivao da li je imao fer i pravično suđenje.

 

Zahtjevom za rehabilitaciju je zatraženo poništenje presude od 15. jula 1946. godine kojom je Mihailović osuđen na smrt zbog kolaboracije s nacističkim okupatorima i kojom su mu oduzeta sva građanska prava.


Rješenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu, kao datum Mihailovićeve smrti utvrđen je 17. jul 1946. godine. Mihailović nema grobno mjesto.
Zahtjev za rehabilitaciju Mihailovića prvi put su 2006. godine podnijeli njegov unuk Vojislav Mihailović, profesori Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Smilja Avramov i Kosta Čavoški, Srpski liberalni savet i Udruženje jugoslovenske vojske u otadžbini. Kasnije su se tom zahtjevu pridružile i pojedine političke stranke i udruženja.

 

Suđenje su pratile burne polemike u javnosti, a ročišta, kao i čitanje presude, obilježila su i česta sučeljavanja “četnika” i “partizana” ispred suda.

 

 

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH

error: Content is protected !!