Ranko Krivokapić za Fokus: Vraćanjem nacionalnih podjela, dio DPS-a pokušava da sakrije brojne probleme u Crnoj Gori

“Svjedoci smo da se politički subjekti na ovim prostorima, kada ne ostvaruju rezultate u oblastima važnim za život građana, vazda vraćaju pitanjima koja dijele građane. Tako je i ovoga puta. Pritisnuti brojnim nagomilanim problemima, čini mi se da je dio DPS-a ponovo pokušao ili pokušava ići na kartu tema za koje smo vjerovali da su daleko za nama..”

 Zaoštravanje odnosa između Socijaldemokratske partije i Demokratske partije socijalista i nagovještaj kraja višegodišnjeg saveza, tema je o kojoj je javnost u Crnoj Gori zaokupljena mjesecima. Još ako se ovome doda niz drugih spekulacija, poput one da Brisel i Vašington vide u Ranku Krivokapiću nasljednika Đukanovića, te da uskoro može doći do stvaranja novih koalicionih saveza u Crnoj Gori, gdje će DPS uz blagoslov predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, spas za očuvanje vlasti potražiti među nekadašnjim saveznicima iz prosrpskog bloka, onda je više nego jasno da u narednim mjesecima možemo očekivati nove turbulencije na političkoj sceni Crne Gore.

Lidera SDP-a Ranka Krivokapića, koji još i obavlja funkcije predsjednika Parlamentarne skupštine OEBS-a i  predsjednika Skupštine Crne Gore, upitali smo koja su to bitna dešavanja, prije svega u političkoj sferi, koja možemo očekivati ove godine u Crnoj Gori.

Krivokapić: Očekujem dobre vijesti i korak bliže NATO-u, uspjehe u evropskim integracijama. Takođe očekujem više demokratije, koja podrazumijeva viši nivo tolerancije prema onima koji kritički promišljaju crnogorsku stvarnost.

Nadam se i našoj boljoj ekonomskoj pameti i okretanju ka ciljevima koji znače kvalitetniji i sigurniji život svih građana.

Fokus: Kada je u pitanju Crna Gora, po čemu ćete zapamtiti 2013. godinu?

Krivokapić: Budući da će glavni izazov Crne Gore u procesu evropskih integracija biti jačanje vladavine prava, veoma je važno što smo otvorili poglavlja 23 i 24. Jasno je da će od mjerljivih rezultata u ispunjavanju obaveza iz oblasti obuhvaćenih ovim poglavljima zavisiti naš dalji napredak u EU integracijama.

Godinu za nama ću pamtiti i po uspjesima naših sportista, najboljih ambasadora Crne Gore. Pamtiću je i po brojnim uspjesima naših mladih u nauci i kulturi, jer su oni temelj naše Crne Gore.

Takođe 2013. će mi ostati obilježena dodatnim zaduživanjem države, time i naših građana, te izostankom ozbiljnih investicija u infrastrukturne objekte. Nadam se da smo svi svjesni da u situaciji klecanja crnogorske ekonomije, slabašnog realnog sektora proizvodnje, moramo brzo i mudro mijenjati stvari.

Svjedoci smo loše ekonomske situacije u CG i sve većeg zaduživanja. Kakve mjere treba preduzeti da se ta ekonomska situacija popravi?

Potreban je zaokret u ekonomskom smislu. SDP na to ukazuje već duže vrijeme. Potrebni su nam investitori, koji će poštovati zakone i sistem Crne Gore. Moramo prestati da finansiramo projekte, koji znače odliv novca iz našeg sistema.

Nijedna Vlada nema pravo da rasipa novac građana. Progresija državnog duga se mora zaustaviti, a novac iz zaduženja mora biti usmjeravan ka kapitalnim projektima.

Želimo sistem koji će sam produkovati svoju održivost i opstanak. Samo na taj način Crna Gora će biti nezavisna i u ekonomskom smislu.


Da li je današnja Crna Gora ona za koju ste se, zajedno sa liberalima, zalagali 90-tih godina?

Ključni ciljevi, može se reći naši životni ciljevi, iz programa koji smo tada napisali, su u velikom dijelu ispunjeni. Crna Gora je danas nezavisna, pred vratima je NATO saveza, u dvorištu Evropske Unije. Naša zastava se vijori na Ist Riveru, naša himna se čuje širom svijeta.

Ako bih tako posmatrao, onda bih mogao reći da se program SDP-a jedini nije mijenjao u ovih 25 godina, da on i dalje živi i da se državna politika u velikom dijelu temelji na njemu. Dakle, dio zajedničkih ciljeva koje smo imali sa nekadašnjim Liberalnim savezom, kojeg na veliku žalost više nema, smo ostvarili.

Kada ostvarite tako velike ciljeve, onda otvorite poglavlja novih izazova. Da bi Crna Gora bila onakva kakvom smo je zamišljali, ona mora biti država vladavine zakona, socijalne pravde, punopravna članica NATO i EU, te država ekonomske nezavisnosti i stabilnosti. Jedan od pokazatelja našeg uspjeha svakako će biti i to koliko se naših iseljenika bude vraćalo ili željelo da ulaže u Crnu Goru.

Crna Gora je možda jedina država na svijetu koja finansira i nagrađuje one koji i dalje osporavaju njeno postojanje. Kako komentarišete takvu situaciju?

Nekima je potrebno vrijeme da shvate i da se probude. Podśetiću vas da je nekim našim partnerima bilo potrebno godina i godina da se osvijeste i shvate šta su državni interesi.

Na žalost, osobina naroda na ovim prostorima je da velike stvari brzo i lako zaboravljaju. Treba li se podśetiti 90-ih, kada je dio Jugoslovena za samo par godina zaboravio i pogazio decenije toplog bratstva i jedinstva.

Ipak vjerujem da će državnička svijest i državno dostojanstvo biti linija preko koje se ne smije preći. To je elementarna državna ozbiljnost.

Veliki ste zagovornik očuvanja crnogorskog identiteta, a problemi u toj oblasti uglavnom proističu iz odluka nelegalne Podgoričke skuptine iz 1918. Zbog čega godinama u ladici držite Prijedlog zakona o poništavanju odluka Podgoričke skupštine, koji je inicirala Liberalna partija? Ili, zašto i sami, kao predsjednik Parlamenta, nijeste inicirali jedan takav zakon?

Zakonom o dinastiji Petrović-Njegoš, koji je na moju inicijativu usvojen u Skupštini Crne Gore, akti Podgoričke skupštine su konstatovani kao protivni Ustavu Knjaževine Crne Gore i kao nasilna aneksija države. I za ovaj ključni član Zakona bilo je potrebno mnogo volje i mudrosti. Bilo je potrebno da sazri vrijeme.

Crna Gora će morati prihvatati svoju istoriju onakvu kakva je bila, jer je to jedini način da ispravljamo sadašnjost i da Crnoj Gori obezbijedimo punu vječnost

Prošle godine proslavljeno je 200 godina od rođenja P. P. Njegoša. Smatrate li da je Njegoš svojim djelom Crnogorcima i Srbima, te Crnogorcima i muslimanima, dao previše “materijala” za raskole i za narednih 200 godina?

Materijal za raskol se nalazi u glavama pojedinaca kojima su namjere nečovječne i prljave. Njegoševo djelo treba posmatrati u kontekstu vremena u kojem je nastalo i crnogorske borbe za slobodu.

Čini se da se SDP olako pomirila sa činjenicim da je u crnogorskom školstvu na snazi politički dogovor o upotrebi čertvoroimenog označavanja maternjeg jezika. S druge strane, u Ustavu piše da je službeni jezik u Crnoj Gori – crnogorski. Kako je to moguće?

SDP je uputila inicijativu za ocjenu ustavnosti tog rješenja Ustavnom sudu Crne Gore, što znači da se nijesmo olako pomirili – kako kažete u vašem pitanju.

Smatram da ste ovaj problem dobro definisali, nazvavši ga “političkim dogovorom”. I jeste riječ o političkom dogovoru, rekao bih – volšebnom kompromisu. No, ozbiljne politike nikada ne prave kompromise po pitanjima koja znače osnovu države i njen identitet.

Ulazak u NATO dugoročno je značajniji za Crnu Goru od ulaska u EU jer, između ostalog, znači sigurnost u bezbjednosnom smislu i garantuje trajanje Crne Gore kao države u postojećim granicama. Mislite li da u dijelu DPS-a ima otpora ulasku CG u NATO?

NATO je prirodna luka za Crnu Goru. Ovaj prostor je jedini dio Mediterana koji se ne nalazi pod NATO kišobranom. Dakle, u toj slici kolektivne bezbjednosti i mira nedostaje jedna slagalica.

Država Crna Gora je učlanjenje u NATO savez postavila kao svoj državno-politički prioritet i strateški cilj. I to je izuzetno važno. Naša briga treba da bude ispunjavanje obaveza i usvajanje standarda, te edukacija i potpuno informisanje građana o prednostima koje nam donosi kolektivna bezbjednost i mir.

A da li DPS ima u svojim redovima djelove koji ne korespondiraju državnoj politici i strateškim ciljevima – to je pitanje za tu partiju i problem koji ona mora rješavati.

Vjerujem da smo svi zajedno, kao država, posvećeni bezbjednosnim ciljevima i interesima.

Crna Gora se može pohvaliti da ima najviše državno rukovodstvo na svijetu. Navodno je Filip Vujanović visok 200 cm, Milo Đukanović 198 cm, a vi 202 cm. Možete li otkriti našim čitaocima ko je od vas najviši, odnosno, najvisočiji, kako se to kod nas u Crnoj Gori kaže?

Volio bih da našu visinu i veličinu mjerimo po tome ko je najviše dao Crnoj Gori. Nekada je najlakše dati poen kada ste pod košem, treba umjeti u ključnim trenucima dati trojku sa pola terena.

Njegoš bi rekao: „Ko na brdo, ak’ i malo, stoji više vidi no onaj pod brdom“. Moguće da je u Crnoj Gori zbog ove Njegoševe, predodređeno da joj državnici budu visoki.

Čini nam se da je Filip Vujanović u vašim očima sve manji. Osim što se nelegalno kandidovao za predsjednika Crne Gore, šta mu još zamjerate?

O našoj veličini sud donose djela i vrijeme. Ostavimo nekim drugim vremenima da sude o našem državnom radu.

Prema Vujanoviću je posebno kritičan vaš partijski kolega Džavid Šabović. Stiče se utisak da se njegovi stavovi ponekad razlikuju od vaših i zvaničnih stavova SDP-a?

SDP traje, ima svoje ciljeve i program, koji nijesu poklekli pod zubom vremena, upravo zbog toga toga što u našoj partiji posebnu vrijednost ima pojedinac.

SDP je partija ljudi koji žive od svog znanja i rada, istaknutih pojedinaca, koji su vazda imali i imaće prostor za svoj sud i mišljenje. Samo zajednice slobodnih ljudi traju i imaju snagu i mudrost za nove pobjede.

Nedavno je objavljeno da ste popili kafu sa bivšim predsjednikom SDP-a Žarkom Rakčevićem. Koliko se često srećete sa njim i u kakvim ste odnosima sa bivšim predsjednikom?

U vremenu smo kada Crna Gora od nas zahtijeva da se okupimo svi koji dijelimo vrijednosti moderne nezavisne države, sa punom snagom svojih institucija i vladavinom zakona i pravde.

U takvom vremenu potpuno je prirodno da se susrećete sa ljudima sličnog svjetonazora i ideja.

Smatrate li da je Đukanovićev poziv srpskim partijama da uđu u vlast, u stvari, pritisak na SDP?

SDP je uvijek imala jasnu i principjelnu politiku, i upravo je takva politika uvjek činila imunom na sve vrste pritisaka.

Mi smo već iskazali svoj jasni stav: da se u vlasti jedino može biti na osnovu izbornog rezultata, shodno politici za koju ste dobili podršku građana.

Prošlog mjeseca ste izjavili da Demokratska partija socijalista u centar političkog života u Crnoj Gori vraća nacionalne podjele, umjesto da se bavi životnim problemima građana, zaduženošću države, gubitkom radnih mjesta i vladavinom prava. Kad to već pominjete, zbog čega nijeste ranije zauzeli čvršći stav prema uzročnicima navedenih problema, tj. prema DPS-u?

Svjedoci smo da se politički subjekti na ovim prostorima, kada ne ostvaruju rezultate u oblastima važnim za život građana, vazda vraćaju pitanjima koja dijele građane. Tako je i ovoga puta. Pritisnuti brojnim nagomilanim problemima, čini mi se da je dio DPS-a ponovo pokušao ili pokušava ići na kartu tema za koje smo vjerovali da su daleko za nama.

Te teme neće otvoriti nova radna mjesta, neće smanjiti vanjski dug države niti pokrenuti novu proizvodnju. To su teme koje smo riješili i zatvorili pisanjem modernog građanskog Ustava Crne Gore.

Svako vraćanje na takva pitanja i podjele vidim kao nedostatak realnih politika i vizije.

Često se može čuti mišljenje da je od sadašnje vlasti u Crnoj Gori gora samo opozicija. Ukoliko se SDP raziđe sa DPS-om, možete li sa ovakvom opozicijom napraviti koaliciju?

Ne bih političku scenu dijelio na gore i bolje. Podijelio bih je na one kojima su na prioritetnom mjestu vladavina prava i ekonomsko snaženje države, odnosno implementacija evrospkih standarda u punom smislu, zarad boljeg života građana.

O koalicijama je najbolje pričati nakon izbora. SDP nikada neće biti dio nekog političkog saveza, ukoliko bi to značilo odricanje od njenih političkih principa i programa.

DPS ostvaruje ubjedljive pobjede na izborima, mada ih opozicija optužuje za razne mahinacije, pritiske na birače, kupovine glasova itd. Sve se, ipak, završava na novinskim natpisima. Plašite li se da će, ukoliko SDP na državnom nivou izađe samostalno, i vaši birači biti izloženi pritiscima od aktivista DPS-a?

SDP bilježi kontinuirani trend rasta u svim samostalnim nastupima na izborima. Odlično poznajemo politički teren u Crnoj Gori. I mi se suočavamo sa pritiscima različitih oblika. Pri tome ne možemo zaboraviti ni one koje smo trpjeli 90ih.

Kada se radi o izbornim nepravilnostima ili radnjama koje izlaze iz pravnog okvira, očekujemo da reaguju državne institucije kojima je to posao.

Nedavno ste posjetili SAD, gdje ste imali susrete sa visokim zvaničnicima najmoćnije države na svijetu. U kakvim su danas odnosima Crna Gora i SAD, i zašto nema značajnijih investicija iz SAD u Crnu Goru?

Odnosi Crne Gore i SAD su dobri, prijateljski i partnerski.

Imati za partnera i prijatelja SAD, posebno na Balkanu, velika je stvar i priznanje naporima koje vlast čini u demokratizaciji društva. Održavanje takvih odnosa je i obaveza više.

Ako na izborima za predśednika PS OEBS-a kandidat iz Crne Gore dobije podršku i predstavnika SAD i Rusije i mnogih zemalja EU, onda ste sigurni da postoji povjerenje i poštovanje.

Kada je riječ o investicijama iz SAD u Crnu Goru, potrebno je to pitanje sagledati iz više uglova. Zbog globalne finansijske krize investicioni potencijal država je značajno opao. Takođe ne treba zanemariti činjenicu da je Crna Gora izrazito malo tržište. Treba imati u vidu da ozbiljni investitori i te kako vode računa i o funkcionisanju pravnog sistema u državi u koju ulažu.

Vjerujem u skoro intenziviranje ekonomske saradnje dviju država i realizaciju značajnih projekata. Prisustvo američkog kapitala znači i priznanje toj zemlji, u pogledu vladavine prava. Upravo je članstvo u NATO jedan od preduslova za to.

Obavljate funkciju predsjednika Parlamentarne skupštine OEBS-a, što je i najveća međunarodna funkcija nekog crnogorskog političara od uvođenja višestranačkog sistema. Mnogi očekuju od vas da ćete se kandidovati na sljedećim predsjedničkim izborima u CG. Kažu da imate podršku iz važnih svjetskih centara za to.

Funkcija predśednika PS OEBS-a je jedna od najvećih pobjeda Crne Gore u modernoj istoriji. To je pobjeda i pozicije i opozicije.

Tačno je da imam podršku i odlične kontakte sa važnim činiocima međunarodne politike, i to ću iskoristiti i staviti u službu interesima Crne Gore. Njenoj promociji i boljoj međunarodnoj reputaciji.

Moj mandat na čelu Skupštine Crne Gore traje i povjerenje koje dobijete od građana vas obavezuje da tu dužnost obavljate savjesno i najbolje što umijete. Tako će i biti, a o nekim sljedećim izborima i političkim kombinacijama, odlučivaće se u skladu sa onim što je u najboljem državnom interesu Crne Gore.

KRIVOKAPIĆ: NA ZASTAVI NIJESU VJERSKI SIMBOLI!

Na nedavnom sastanku sa predstavnicima dijaspore u Njujorku, predstavnici bošnjačkih i albanskih organizacija su negodovali zbog toga što se na državnoj zastavi Crne Gore nalaze krstovi, i tražili da se vjerska obilježja sa zastave uklone. Istovremeno, iz Bošnjačke stranke traže da se pored krstova nađu i muslimanska vjerska obilježja. Možete li vi, kao predsjednik građanske partije, kazati da nam ne trebaju ni krstovi a ni muslimanska obilježja na zastavi građanske Crne Gore?

Crnogorska zastava je prirodna vertikala njene istorije, nezavisnosti i vrijednosti, poput antifašizma i građanske države.

To su simboli koji su svoj pečat dobili najsvijetlijeg 21. maja 2006. godina, kada su se za Crnu Goru okupili svi njeni građani: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i svi njeni neotuđivi djelovi.

Istaknuti heraldičari su stanovišta da su krstovi na crnogorskom grbu simbol suverenosti i nezavisnosti i ne bi ih trebalo tumačiti kao simbole hrišćanstva.

Crna Gora je građanska država, svih vjera i nacija. To je naša najveća vrijednost i dostignuće koje treba čuvati i baštiniti. Naša zastava je simbol svih nas.

CRNOGORSKA KUĆA ILI KUĆA ISELJENIKA IZ CRNE GORE?

Sa ovdašnjom dijasporom ste razgovarali i u vezi sa nazivom Crnogorske kuće u Njujorku. Predstavnici bošnjačkih i albanskih iseljeničkih organizacija su tražili da se zove Kuća iseljenika iz Crne Gore, ili Državna kuća Crne Gore. Stekao se utisak da ste se vi saglasili sa tim prijedlogom?

Bilo je razgovora na tu temu tokom susreta i mog boravka u SAD. Uvjeren sam da će se oko tog pitanja naći rješenje koje će biti prihvatljivo svima.

PUT GUSINJE – PODGORICA PREKO TERITORIJE ALBANIJE IMA OPRAVDANOST

Put Gusinje – Podgorica preko teritorije Albanije ima veoma male šanse da se uskoro osposobi. Uprkos ranijim najavama o zainteresovanosti Albanije, odjednom se ispostavilo da je Albanija zainteresovana samo ukoliko je Crna Gora spremna da finansira izgradnju puta preko njene teritorije. Jeste li prilikom nedavnog susreta sa premijerom Albanije razgovarali u vezi sa ovom temom?

To je bila jedna od tema u razgovoru sa premijerom Ramom, kao i nedavno sa ministrom vanjski poslova Albanije Bušatijem.

Taj put ima svoju apsolutnu opravdanost, jer znači lakši i kvalitetniji život stanovnika tog dijela Crne Gore i Albanije. Po mojim saznanjima, Albanija je spremna da započne taj projekat, te sam od našeg ministra za saobraćaj, svog partijskog kolege Brajovića, zatražio da i Crna Gora krene u ozbiljno razmatranje i realizaciju te inicijative.

Na tim sastancima smo takođe iskazali potrebu i spremnost za intenziviranjem ulaganja u infrastrukturu i saobraćajnu povezanost. Građani tog dijela Crne Gore i Albanije prirodno gravitiraju jedni drugima, pa je obaveza dviju država da im to olakšaju.

Crna Gora i Albanija su prijateljske zemlje, koje koračaju ka zajedničkoj budućnosti u NATO i EU.

OPŠTINA TUZI

Iseljenici iz Tuzi smatraju da Đukanovićev DPS namjerno opstruira raspisivanje referenduma za opštinu, jer se nada da će, zahvaljujući glasovima iz Tuzi, uspjeti da sačuva Mugošu i lokalnu vlast u Podgorici. Kakvo je vaše mišljenje o tome?

Svako političko pitanje je potrebno posmatrati sa stanovišta državnih interesa. Bošnjaci, Albanci, Muslimani i sve druge nacionalne zajednice su sastavni dio Crne Gore i njenog bića.

Država je dužna da vodi računa o ekonomskoj integraciji svih svojih građana. Upravo sa tog stanovišta smatram da ukoliko bilo koji dio Crne Gore, posebno Tuzi, pokazuje sposobnost svoje ekonomske održivosti i prosperiteta, država treba pružiti uslove koji će značiti lakše upravljanje i život građana sa tog područja.

Sead Hodžić

 

 

 

 

Komentari

Daj prvi komentar na ovu priču

Ostavi odgovor

Idi na VRH
error: Content is protected !!