Američki dolar imao je najgorih prvih šest mjeseci, i to od 1973. godine, budući da su ekonomske politike predsjednika Donalda Trampa podstakle globalne investitore na prodaju novca, što je ugrozilo status “sigurnog utočišta” valute.

Indeks dolara, koji mjeri snagu valute u odnosu na grupu od šest drugih valuta, uključujući funtu, euro i jen, pao je za 10,8 odsto u prvoj polovini 2025. godine.

Trampov stalni carinski rat te njegovi napadi koji su doveli do zabrinutosti zbog nezavisnosti Federalnih rezervi, potkopali su privlačnost dolara kao sigurne valute. Ekonomisti su zabrinuti i zbog Trampovog „velikog, lijepog“ poreskog  zakona.

Očekuje se da će taj značajni zakon dodati hiljade milijardi dolara američkom dugu u sljedećoj deceniji i da će izazvati zabrinutost zbog održivosti zaduživanja Vašingtona, što je podstaklo odlazak s američkog tržišta državnih obveznica.

U međuvremenu, zlato je ove godine doseglo rekordne vrijednosti, zbog kontinuirane kupovine centralnih banaka zabrinutih zbog devalvacije svoje dolarske imovine.

ŠTA SE DOGODILO S DOLAROM?

Dana 2. aprila Trampova administracija uvela je carine na uvoz iz većine zemalja svijeta, što je narušilo povjerenje u najveću svjetsku ekonomiju i uzrokovalo rasprodaju američke finansijske imovine.

Više od 5.000 milijardi dolara izbrisano je s vrijednosti referentnog indeksa S&P 500 u tri dana nakon “dana oslobođenja”, kako je Trump opisao dan objave carina. Američke državne obveznice takođe su doživjele rasprodaju, što je snizilo njihovu cijenu i znatno povećalo troškove duga za američku vladu.

Suočen s pobunom na finansijskim tržištima, Tramp je 9. aprila najavio 90-dnevnu pauzu na carine, osim za izvoz iz Kine. Iako su se trgovinske napetosti s Kinom – drugom po snazi svjetskom ekonomijom – od tada smirile, investitori su i dalje oprezni u pogledu držanja imovine vezane za dolar.

Prošli mjesec Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) smanjila je svoje izglede rasta SAD-a za ovu godinu s 2,2 odsto u martu na samo 1,6 odsto, čak i uz usporavanje inflacije.

Gledajući unaprijed, Trampov “veliki lijepi zakon” (One Big Beautiful Bill Act) bi produžio porezne olakšice iz 2017. godine, smanjio potrošnju na zdravstvo i socijalnu zaštitu te povećao zaduživanje. Cilj bi bio povećati ograničenje zaduživanja na dug zemlje od 36.000 milijardi dolara. Nestranačka Kongresna kancelarija za budžet rekla je da će povećati savezni dug za 3.300 milijardi dolara do 2034. godine.

To bi značajno povećalo omjer državnog duga i BDP-a (bruto domaćeg proizvoda) sa 124 odsto danas, što izaziva zabrinutost zbog dugoročne održivosti duga. U međuvremenu, godišnji deficiti – kada državna potrošnja premašuje porezne prihode – porasli bi na 6,9 odsto BDP-a, što je u odnosu na 2024. godinu povećanje od pet promila.

Do sada su Trampovi pokušaji smanjenja potrošnje putem Maskovog Odjeljenja za učinkovitost vlade bili ispod očekivanja. Premda su uvozne tarife povećale prihode za vladu, američki potrošači su ih platili – u obliku viših troškova.

Kraj je taj da su Trampove nepredvidive politike, koje su podstakle rejting agenciju Moody’s da u maju oduzme američkoj vladi najviši kreditni rejting, usporile izglede za rast SAD-a ove godine i smanjile potražnju za njihovom valutom.

Dolar je, takođe, pao zbog očekivanja da će Federalne rezerve smanjiti kamatne stope, kako bi podržale ekonomiju Sjedinjenih Američkih Država, na čemu je Tramp insistirao, s dva do tri smanjenja koja se očekuju do kraja ove godine, prema iznosima koje impliciraju terminski ugovori.

POSTAJU LI SAD “MANJE ATRAKTIVNA” DESTINACIJA?

Zbog svoje dominacije u trgovini i finansijama, dolar je bio kao sidro za svjetske valute. Na primjer, osamdesetih godina prošlog vijeka mnoge zemlje Persijskog zaliva počele su da vežu svoje valute za američki dolar.

Njegov uticaj tu ne staje. Iako SAD čine četvrtinu globalnog BDP-a, prema Atlantskom savjetu, 54 odsto svjetskog izvoza bilo je denominirano u dolarima u 2023. godini.

Njegova dominacija u finansijama još je veća. Oko 60 odsto svih bankovnih depozita denominirano je u dolarima, dok je gotovo 70 odsto međunarodnih obveznica kotirano u američkoj valuti.

Osim toga, kako tvrdi MMF, 57 odsto svjetskih deviznih rezervi – imovine koju drže centralne banke – drži se u dolarima.

No, status dolara kao rezerve podupire povjerenje u američku ekonomiju, njena finansijska tržišta i pravni sistem.

A Tramp to mijenja. Karsten Junius, glavni ekonomista u banci J. Safra Sarasin, kaže da „ulagači počinju da shvataju da su previše izloženi američkoj imovini“.

Zaista, stranci posjeduju 19.000 milijardi dolara američkih dionica, 7.000 milijardi dolara američkih državnih obveznica i 5.000 milijardi dolara američkih korporativnih obveznica, prema Apollo Asset Managementu.

Ako ulagači nastave da smanjuju ​​svoje pozicije, vrijednost dolara mogla bi i dalje biti pod stalnim pritiskom.

„SAD su ovih dana postale manje atraktivno mjesto za ulaganje… Američka imovina nije tako sigurna kao što je nekad bila“, rekao je Junius za Al Jazeeru.

KOJE SU POSLJEDICE NIŽE VRIJEDNOSTI DOLARA?

Mnogi u Trampovoj administraciji tvrde da troškovi rezervnog statusa američkog dolara nadmašuju koristi, jer to povećava troškove američkog izvoza.

Stephen Miran, predsjednik Trampovog Savjeta ekonomskih savjetnika, rekao je da visoke vrijednosti dolara stavljaju “prekomjerne terete na firme i radnike, čineći proizvode i radnu snagu nekonkurentnima na globalnoj sceni”.

“Precijenjenost dolara jedan je od faktora koji je doprinio gubitku konkurentnosti SAD-a tokom godina, a carine su reakcija na ovu neugodnu stvarnost”, dodao je.

Na prvi pogled, niži dolar bi zaista učinio američku robu jeftinijom za inostrane kupce, što bi pomoglo u smanjenju trgovinskog deficita zemlje. Međutim, ovi tipični trgovinski učinci ostaju promjenjivi zbog stalnih carinskih prijetnji.

Za zemlje u razvoju, slabiji dolar smanjiće trošak otplate dolarskog duga u lokalnoj valuti, pružajući olakšanje jako zaduženim zemljama poput Zambije, Gane ili Pakistana.

Drugdje bi slabiji dolar trebao da podstakne cijene roba, povećavajući prihode od izvoza za zemlje koje izvoze naftu, metale ili poljoprivredne proizvode poput Indonezije, Nigerije i Čilea.

JESU LI SE DRUGE VALUTE DOBRO SNAŠLE?

Od početka Trampovog drugog mandata pad vrijednosti dolara preokrenuo je široko rasprostranjena predviđanja da će njegov trgovinski rat nanijeti veću štetu ekonomijama izvan SAD-a, a istovremeno je podstakao inflaciju u SAD-u – jačajući valutu u odnosu na njene konkurente.

Umjesto toga, euro je porastao za 13 odsto, iznad 1,17 dolara, jer se investitori i dalje fokusiraju na rizike rasta unutar SAD-a. Istovremeno, porasla je potražnja za drugom sigurnom imovinom poput njemačkih i francuskih državnih obveznica.

Za američke investitore, slabiji dolar je, takođe, potaknuo ulaganja u dionice u inozemstvu. Indeks Stoxx 600, široka mjera za evropske dionice, porastao je za otprilike 15 posto od početka 2025. Preračunato natrag u dolare, taj dobitak iznosi 23 posto.

U međuvremenu, inflacija – ponovno u suprotnosti s predviđanjima – pala je s tri odsto u januaru na 2,3 odsto u maju.

Junius navodi da ne postoji značajna prijetnja statusu dolara kao svjetske de facto rezervne valute u skorije vrijeme.

“Ipak, to ne znači da ne može doći do većeg slabljenja američkog dolara“, rekao je. „Zapravo, to i dalje očekujemo od sada, pa do kraja godine.“

Izvor: Al Jazeera

Foto: Ilustracija (Screenshot/YouTube)