Volker za Glas Amerike: Postoji opasnost da Crna Gora prati primjer Gruzije
Imate nepotrebno provociranje Hrvatske, pokretanjem pitanja koncentracionog logora u Jasenovcu, zatim imate višegodišnju ulogu Srpske pravoslavne crkve u promovisanju ideje da Crna Gora nije u potpunosti nezavisna. Tu su i odnosi sa (predsjednikom Srbije Aleksandrom) Vučićem, odbacivanje slučaja protiv učesnika u pokušaju puča 2016. godine. Znači jedna mala stvar za drugom. I ne bi sve, odvojeno posmatrano, izazvale zabrinutost. Međutim, zabrinjavajuće je kada se posmatraju zajedno, uz retoriku nekih od tih prosrpskih i proruskih stranaka koje su sada dio vlade
Bivši američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker izrazio je u intervjuu za Glas Amerike zabrinutost zbog učešća proruskih stranaka bivšeg Demokratskog fronta, koje su se protivile članstvu u alijansi, u rekontruisanoj Vladi Crne Gore. Poručio je da ne bi volio da Crna Gora bude kao Gruzija, koja trpi oštre posljedice na međunarodnom planu zbog pojedinih poteza vlade te zemlje.
U crnogorsku vladu su ušli i predstavnici Bošnjačke stranke, a premijer Milojko Spajić ju je nazvao istorijskom.
“Imamo istorijsku većinu, koja je testament da će Crna Gora biti stabilna i da će zemlja moći da se posveti suštinskim temama, integracijama, ekonomiji i socijalnoj politici”, rekao je Spajić, obrazlažući prijedlog o rekonstrukciji Vlade u skupštini, i dodao da je “Crna Gora najpomirenija u svojoj istoriji”.
“Ova vlada je, sa tolikom većinom, garant stabilnosti i zrelosti i to je pokazatelj koliku ozbiljnost projektuje ova vlada. To je pokazatelj svima vani, mi postajemo primjer u regionu kako svi zajedno mogu da žive u miru”, naveo je Spajić.
Volker, jedan od vodećih eksperata za američku spoljnu politiku i nacionalnu bezbjednost – koji trenutno radi za konsultantsku BGR grupu u Vašingtonu, ocijenio je međutim da se u Crnoj Gori povlače neki potezi koji bi mogli da je udalje od Zapada i da bi crnogorske vlasti trebalo da saslušaju najnovije poruke iz Vašingtona i Brisela posle rekonstrukcije vlade.
“U Crnoj Gori postoji polako nazadovanje proteklih nekoliko godina, za vrijeme par bivših vlada, gdje vidite da prosprski i proruski elementi imaju sve više uticaja. Time se podriva nezavisnost Crne Gore i rizikuje budućnost zemlje. Vlada, predsjednik i premijer govore prave stvari o Evropskoj uniji i kretanju Crne Gore ka Zapadu. Istovremeno, vidite korake koji je čini se udaljavaju od toga. I zaista brinem da ćemo sada sa prosprskim i proruskim elementima u vladajućoj koaliciji, vidjeti više napora da se Crna Gora vrati unazad. Naročito brinem zbog napora da se promijene pravila popisa i da se ljudima koji sada nisu crnogorski državljani i ne žive u Crnoj Gori dozvoli da glasaju na crnogorskim izborima, jer zbog toga postoji opasnost da se promijeni odnos snaga u zemlji, na uštrb prozapadne većine koja je vodila zemlju veći dio njene nezavisnosti”, rekao je Volker za Glas Amerike.
Glas Amerike: A koji su to konkretno koraci koji Crnu Goru udaljavaju od Zapada?
Volker: To je jedna mala stvar za drugom, ali sve zajedno predstavljaju isti smjer. Imate nepotrebno provociranje Hrvatske, pokretanjem pitanja koncentracionog logora u Jasenovcu, zatim imate višegodišnju ulogu Srpske pravoslavne crkve u promovisanju ideje da Crna Gora nije u potpunosti nezavisna. Tu su i odnosi sa (predsjednikom Srbije Aleksandrom) Vučićem, odbacivanje slučaja protiv učesnika u pokušaju puča 2016. godine. Znači jedna mala stvar za drugom. I ne bi sve, odvojeno posmatrano, izazvale zabrinutost. Međutim, zabrinjavajuće je kada se posmatraju zajedno, uz retoriku nekih od tih prosrpskih i proruskih stranaka koje su sada dio vlade.
Glas Amerike: Odnosi Crne Gore i Hrvatske su napeti od kako je u crnogorskom parlamentu, posle napretka Crne Gore na putu ka EU, usvojena rezolucija o Jasenovcu. Hrvatska je na to uzvratila odlukom da lidera tri stranke – koje su dio vlade – proglasi personama non grata, Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića. Kakva se poruka time šalje Zapadu?
Volker: To je komplikovano, zato što iskreno, i Hrvati ponekad mogu da budu veoma nezgodni. Međutim, ovdje je riječ o šteti koju je crnogorska strana sama sebi nanijela. Potpuno nepotrebno. I sankcionisanjem tih zvaničnika, Hrvatska pokušava da upozori da se ne ide tim putem. Crnogorski građani veoma žele da zemlja bude punopravna članica Evropske unije što je prije moguće. I sam premijer to govori. Prošlog mjeseca je naveo da je probijen led i napravljen veliki korak. Istovremeno, ako vam susjedna članica EU sankcioniše neke zvaničnike, to nije način da se uđe u uniju.
Glas Amerike: Američka ambasada je u prvoj reakciji na rekonstrukciju crnogorske vlade izrazila zabrinutost zbog učešća stranaka koje nisu osudile rusku agresiju na Ukrajinu i ne podržavaju sankcije protiv Rusije. Evropska unija upozorila je na akcije koje bi mogle da budu suprotne putu zemlju ka EU. Šta vam te reakcije govore o tome kakvo je generalno mišljenje u SAD i EU kada je riječ o crnogorskoj vladi?