Prema podacima američkog think – thanka, sa područja Balkana bilo je 845 boraca koji su se pridružili militantnoj Islamskoj državi u Siriji i Iraku. Najviše ih je otišlo sa Kosova. Podatak iz aprila 2017. govori o 317 boraca, dok ih je u Siriji i Iraku ostalo 138, a 117 ih se vratilo na Kosovo. Podaci iz decembra 2016. kažu da je od 248 boraca iz Bosne i Hercegovine, koji su se pridružili militantnoj Islamskoj državi, u Siriji i Iraku ostalo 115, a 46 ih se vratilo

Foto: Printscreen

Najmanje 5.600 pristalica militantne Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) vratilo se u 33 zemlje porijekla nakon poraza u Iraku i Siriji, navodi se u najnovijem izvještaju Soufan centra.

Među njima ima i povratnika u balkanske zemlje.

Iako je većina povratnika širom svijeta u zatvoru ili im se izgubio trag, iduće godine mogli bi da budu ozbiljna sigurnosna prijetnja za sve zemlje u koje su se vratili, upozorava se u tom izvještaju.

Prema podacima američkog think – thanka, sa područja Balkana bilo je 845 boraca koji su se pridružili militantnoj Islamskoj državi u Siriji i Iraku. Najviše ih je otišlo sa Kosova. Podatak iz aprila 2017. govori o 317 boraca, dok ih je u Siriji i Iraku ostalo 138, a 117 ih se vratilo na Kosovo.

Podaci iz decembra 2016. kažu da je od 248 boraca iz Bosne i Hercegovine, koji su se pridružili militantnoj Islamskoj državi, u Siriji i Iraku ostalo 115, a 46 ih se vratilo.

Iz Makedonije je otišlo 140 boraca, ali nema podataka o tome koliko se vratilo, dok je, prema podacima od januara 2017, u Siriju i Irak iz Srbije otišlo 50 militanata. Takođe, nema saznanja o tome da li se i koliko vratilo.

Iako je značajan povratak boraca posljednjih mjeseci širom Evrope i svijeta, a posebno nakon oslobođenja Mosula i Rake od militanata, čime je nestala paratvorevina nazvana kalifat, oni nisu označeni kao značajnija prijetnja terorizmu u svijetu. Međutim, raste broj napada koji su inspirisani ili naređeni od Islamske države.

Istovremeno, mnoge države još nisu našle odgovarajući način za rješavanje problema militantnih povratnika. Iako ih je većina u zatvoru, mnogi su jednostavno “nestali.” Zbog toga će, ističu u ovom think-thanku, biti potrebna bolja saradnja među državama, dijeljenje informacija, kako bi se razvila djelotvorna strategija i kako bi se suočilo s tim prijetnjama, piše Radio Slobodna Evropa.

Poseban problem su žene i djeca koji su se vratili iz ekstremističkog okruženja, jer treba naći način kako da se ponovno reintegrišu u društvo. Biće potrebni posebni zdravstveni i socijalni mehanizmi kako bi se pomoglo djeci.

Među onima koji su otišli iz BiH na strana ratišta bilo je 60 žena i 81 dijete, a sa Kosova 44 žene i 27 djece.

Ne treba zaboraviti da su mnoge žene koje su se vratile počinile zločine i terorisale civile. Militanti su regrutovali u svoje redove i djecu između devet i 15 godina. Na pojedninim video-zapisima se nalaze dječaci koji nisu stariji od pet godina, a koji ubijaju zarobljenike.

Ono što će u budućnosti trebati da se radi jeste da se nađe djelotvorni odgovor na prijetnje terorista, jer militantna Islamska država ima za cilj da poremeti društvene vrijednosti demokratskih zemalja, natjera ih na strah, dovede u pitanje međunarodni poredak i to je uradila dramatičnije i, nažalost, uspješnije od bilo koje pobunjeničke ili separatističke grupe ranije. Zato je važan odgovor cijelog društva, saradnja državnih institucija, djeljenje informacija, posmatranje i ocjenjivanje onog što je postignuto.