To što kabinet premijera Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) tvrdi da jedan od potpredsjednika Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj (Albanska alternativa) nije bio proteklih dana u službenoj, već u privatnoj posjeti Americi, a on da je tamo boravio kao funkcioner izvršne vlasti, pokazuje očigledno odsustvo koordinacije između koalicionih partnera u Vladi i samovolju njenih članova, što ugrožava njen integritet i generiše nove probleme.

Tako sagovornice “Vijesti” komentarišu oprečne stavove Spajićevog kabineta i Đeljošaja o njegovom putu u SAD, o kom nije bilo ni platforme, ni obavještenja na sajtu izvršne vlasti.

Premijerov kabinet rekao je prekjuče listu da, imajući to u vidu, svi eventualni sastanci koje je Đeljošaj imao u Americi nisu realizovani u ime Vlade, te da “spadaju u domen privatnog”. S druge strane, Đeljošaj je saopštio juče medijima da je u Vašingtonu bio “iz opsega svojih nadležnosti, u svojstvu potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja”, poručivši da to što nije bilo platforme za njegov put, i nije toliko važno.

“Vjerujem da svakome ko iskreno želi da Crna Gora ima odlične odnose sa SAD, imponuje činjenica da sam imao sastanke na najvišem nivou u Vašingtonu, a proceduralne platforme su minorne u poređenju sa značajem te posjete. Ko god ima problem s partnerstvom sa Sjedinjenim Američkim Državama, ubijeđen sam da nije na pravoj strani – ni politički, ni društveno, ni istorijski, ni u kontekstu ekonomskog razvoja Crne Gore”, kazao je on.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Milena Muk ocijenila je za “Vijesti” da je Đeljošajev slučaj pokazao još jednom izostanak “jasne platforme i koordinacije na nivou Vlade”. I mimo ovakvih, prema njenim riječima, javnih ispoljavanja očiglednog odsustva sinhronizovanog djelovanja između koalicionih partnera, mora se, kaže, saopštiti da je to nešto što se vidi i u drugim situacijama.

“Na mikro nivou definisanja javnih politika, gdje nema jasnih platformi i instrukcija…”, rekla je Muk.

Javnost je, navodi ona, svjedočila i takvim situacijama da predstavnici ministarstava, čak i kad su na njihovom čelu predstavnici partije koja je stožer Vlade, ne prihvataju strateške namjere te iste izvršne vlasti o nužnosti izrade reformskih zakona i ne daju aktivan doprinos njihovoj izradi. Sve to, tvrdi, govori o zabrinjavajućem odsustvu zajedničke vizije članova Vlade, što se, dodaje, negativno odražava na svim nivoima.

“Od definisanja strateških ciljeva, do njihove realizacije. Naravno, kad se ti problemi izdignu na još više nivoe odlučivanja s kojih se šalju oprečne poruke, onda imaju i veću težinu i otvaraju brojna opravdana pitanja i spekulacije, što nije dobro ni za jednu Vladu i njen integritet”, poručuje Muk.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, kazala je da je “raštimovanih Vlada” bilo i prije aktuelne, ali da je Spajićeva prva koja ne pokazuje ni najmanju volju da bude funkcionalna i efikasna.

“Naprotiv, potpuno je dato svim njenim članovima da sprovode samovolju i zloupotrebe u svom domenu”, tvrdi ona.

Bajramspahić je rekla “Vijestima” da su godišnji i srednjoročni program rada Vlade, kao i ekspoze premijera, mrtvo slovo na papiru, jer se, navodi, odluke donose ad hok umjesto da budu zasnovane na strategijama i analizama. Dezorijentisanost se, prema njenim riječima, dodatno podstiče i time što izvršna vlast odlučuje u WhatsApp grupi umjesto na redovnim sjednicama, tokom kojih bi, napominje, temeljne diskusije bile osnov za približavanje stavova, umjesto neprestanog preglasavanja.

“Crnogorski problemi složeni su za svaku Vladu, a bez ozbiljne koordinacije, posvećenosti, sinergijskog efekta, udruživanja snaga, ne samo da se ne rješavaju, nego se neprestano proizvode novi”, konstatovala je sagovornica.

Đeljošaj je u petak, 18. jula, saopštio da se u Vašingtonu sastao s generalnim direktorom tamošnjeg Federalnog istražnog biroa (FBI) Kašom Patelom i njegovim rukovodećim timom, a dan kasnije s Ričardom Grenelom, specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa. Potpredsjednik Vlade ni juče nije odgovorio na pitanja “Vijesti” koja se tiču njegovog boravka u SAD.

Spajićev kabinet nije odgovorio na pitanja kako gleda na Đeljošajevu tvrdnju da je u Americi bio u svojstvu potpredsjednika i ministra, je li moglo biti službene posjete ako prethodno nije bila usvojena platforma o tome, te šta će Vlada i premijer preduzeti povodom toga što nisu znali za Đeljošajev put.

Vijesti su FBI, sa čijim se direktorom Đeljošaj susreo, pitale o detaljima tog sastanka, ali su iz te agencije odgovorili da to neće da komentarišu.

Đeljošaj je u saopštenju povodom susreta s direktorom FBI-ja, naveo da je s Patelom razgovarao o “strateškom značaju Crne Gore za SAD” i “suštinskoj važnosti poštovanja zakona kako bi se privukle investicije iz zapadnih zemalja i SAD”.

“Potvrdio sam snažnu posvećenost Vlade Crne Gore da bude pouzdan partner”, dodao je on.

U saopštenju nakon sastanka s Grenelom, Đeljošaj je naveo da se Trampovom izaslaniku zahvalio “što je veliki prijatelj zemalja Balkana”, pozvavši ga “da podrži građane Crne Gore i Vladu na putu ka evropskim integracijama, regionalnoj saradnji i jačanju veza sa SAD”.

“Uvjerio sam ga da su SAD naš strateški saveznik i da svakog dana radimo na tome da Crna Gora bude sigurna i konkurentna zemlja za ulaganja američkih kompanija”, kazao je Đeljošaj, poručivši da će kroz ekonomske i poslovne odnose dodatno produbiti veze dviju država.

Đeljošajeva posjeta SAD uslijedila je neposredno nakon završetka kontroverznog rada tenderske komisije za dodjelu koncesija na crnogorske aerodrome, čiji je on bio predsjednik. Tenderski postupak obilježile su nesuglasice među članovima komisije oko bodovanja dva ponuđača, južnokoreksje državne kompanije “Incheon International Airport Corporation” (IIAC) i luksemburško-američke “Corporación América Airports” (CAAP), produžavanje rokova i optužbe za opstrukciju i za “navijanje” za jednog ili drugog ponuđača.

Izvori “Vijesti” upoznati s radom komisije davali su oprečne informacije o toku postupka, a tehnička ponuda ocjenjivana je dva puta.

Nakon što su Korejci prvobitno eliminisani iz postupka, na insistiranje pravnog savjetnika u njemu, Međunarodne finansijske korporacije (IFC) koja je dio Svjetske banke, zbog navodnih neregularnosti u primjeni tenderske metodologije, u drugom bodovanju, ipak su prošli u sljedeći krug postupka, da bi na kraju bili rangirani kao najbolji ponuđač. Đeljošaj je u međuvremenu javno optužio IFC da “navija” za južnokorejsku kompaniju i zatražio od njih da se obavežu da će nadoknaditi svu štetu koja eventualno nastane po Crnu Goru zbog njihovih savjeta.

To se nije desilo, a Đeljošaj je jedini od 13 članova tenderske komisije izdvojio mišljenje kada je u pitanju rang-list po kojoj je južnokorejska ponuda ocijenjena boljom od CAAP-ove.

U poslovnim i Vladinim krugovima, spekuliše se da je luksemburško-američka kompanija bliska firmi koja upravlja aerodromom u Tirani, kao i nekim američkim biznismenima iz okruženja predsjednika Trampa.

Kad članovi Vlade odlaze u službene posjete, uobičajena je praksa da se na sjednicama izvršne vlasti usvaja platforma o tome. Platforma je osnova za pregovore i susrete s inostranim delegacijama u zemlji i inostranstvu.

Prema Poslovniku Vlade (član 39), kad to razlozi hitnosti zahtijevaju, pregovori s inostranim delegacijama mogu se voditi na osnovu uputstva koje daje premijer.

Iz odgovora koje je Vijestima prekjuče dao Spajićev kabinet, proizilazi da Đeljošaj nije dobio takvo uputstvo od premijera.

Platforma sadrži ocjenu stanja odnosa s državom ili međunarodnom organizacijom, razloge zbog kojih se predlažu međunarodni pregovori i susreti, osnovna pitanja o kojima će se voditi pregovori i stavovi koje će zastupati crnogorska delegacija.

U platforma se, takođe, nalazi i sastav delegacije (koja, po pravilu, ne može brojati više od pet članova), kao i naziv organa koji snosi troškove rada delegacije.

“Nakon završetka pregovora, delegacija, u najkraćem roku, podnosi Vladi izvještaj”, piše u Poslovniku.

Izvor: “Vijesti”

Foto: Nik Đeljošaj (Vlada Crne Gore)