“Ne bih rekao da je imigracija pošla po zlu. Prije se to dogodilo s integracijom”, kaže na temu bandi koje terorišu Švedsku Jens Lapidus, sagovornik “Financial Timesa”, u sklopu reportaže britanskog lista iz grada Uppsale.

Uppsala je ranije najpoznatija bila kao dom najstarijeg švedskog univerziteta (1477) koji još radi, a danas po gangsterskom nasilju. Lapidus je advokat, branilac specijalizovan za kaznena djela, ali i autor koji je iskustvo sa suda pretočio u krimiće i scenarije za krimi serije.

Tema rasplamsalog rata bandi, u kojem sve češće učestvuju starija djeca, uglavnom druga generacija švedskih imigranata, nije ugodna, pogotovo za liberalnu i progresivnu Švedsku, dugo godina jednu od per capita najnaseljivanijih zemalja Evropi. Međutim, sa sve češćim obračunima na ulici, podmetanjem bombi, mafijaškim likvidacijama, slanjima mladih atentatora, pri čemu sve više stradaju i oni “ni krivi ni dužni”, javna rasprava je od presudne važnosti.

“Nekada smo išli u Sjedinjene Države na obuku”, govori za FT ljekar Fredrik Linder iz hitne službe bolnice u Uppsali. “Tada su na prijem stizale dvije žrtve ranjene vatrenim oružjem godišnje. Sada ih vidimo u prosjeku jednu svake sedmice. Posve novi svijet”, rekao je Lidner.

Od izuzetno sigurne države do zemlje u problemu, Švedska je, pokazuju statistike, prešla put u samo jednoj deceniji. “Ovo je društveni potres u Švedskoj”, komentariše Jesper Brodin, izvršni dirketor švedskog ekonomskog giganta, Ikee, jedan od poznatiji švedskih biznismena.

“Ako se ovo nastavi idućih 20 godina, Švedska će biti izgubljena”, kaže britanskim reporterima Richard Jomshof, zastupnik u Riksdagu iz krajnje desne stranke Švedske demokrate, stranke čiji su korijeni neonacistički. Povećanje obračuna vatrenim oružjem nije prošlo bez pokušaja desnice da kapitalizuje opasni trend. Međutim, stranke s cijelog spektra priznaju da integracija u zemlji nije uspjela.

“BILI SMO NAIVNI”

Za masovni prilazak mladih bandama okrivljuje se postojanje paralelnih društva odnosno marginalizacija i getoizacija imigrantskih zajednica koja je vidljiva u svim većim sredinama. Praktično ne postoji grad koji nema barem jedno “ranjivo područje”, kako se nazivaju kvartovi s pretežnim imigrantskim stanovništvom, u kojem je visoka nezaposlenost, nisko obrazovanje, a povezanost i isprepletenost sa starosjedilačkim dijelom Švedske nikakva.

Švedska televizija, navodi FT, objavila je da u Stockholmu policija ima 150 kuća i zgrada koje mora nadzirati zbog mogućnosti da budu meta napada. Zbog velikog broja ubistava premijer je najavio slanje vojske na ulicu.

Pitate li desne, krivi su imigranti i ljevičari koji su, napominje FT, u zemlju pustili dva miliona ljudi u proteklih nekoliko decenija. Lijevi naglašavaju lošu integraciju, s čime se svi slažu. Advokat i pisac Lapidus iz prve ruke može reći da su mu u stvarnom životu klijenti uglavnom bili rođeni Šveđani, a ne novopridošlice. “Ovdje si rođen, ali i dalje se osjećaš kao stranac. Ovdje si rođen, a dalje osjećaš da su ti vrata zatvorena i da ti ne dozvoljavaju da uđeš”, opisuje Lapidus, scenarista Netflixove serije “Brza lova”.

I političari s desnog centra, poput Farishte Sulaimana, lokalna odbornica iz Umjerene stranke (M), smatraju da su švedske politike masovnog useljavanja bile pogrešne. “Političari su naprosto bili naivni. U Malomou imate ljude koji decenijama žive na socijalnoj pomoći i ne govore ni riječi švedskog. Kako smo mogli dozvoliti da budu tako pasivni”, pita se ona. I Lapidus u razgovoru s FT spominje naivnost. Prema njemu, Šveđani imaju “naivan stav o ljudskoj dobroti” i sporo su uviđali “da na svijetu ima i loših osoba”.

Jomshof iz Švedskih demokrata ističe švedsku sporost. “Danska je počela gaziti bande još prije 20 godine”, kaže on. Slaže se i Manne Gerell, švedski kriminalista sa Univerziteta Malmo. “Niko nasilje nije ozbiljno shvatio dok nije postalo prekasno”.

Lapidus smatra da je važan katalizator bila i velika neravnoteža bogatstva u Švedskoj. Posljednjih godina jaz u društvu raste. Na lijevoj strani političkog spektra kao jedan od faktora vidi se privatizacija socijalnog sistema. U Švedskoj se dogodio veliki pomak i sada privatne firme vode veliki broj škola, bolnica i domova za penzionere ili nezbrinutu djecu. To je promjena došla s Umjerenima.

SVE MLAĐE BANDE

“Financial Times” napominje ne toliko spominjani element priče o Švedskoj kao zemlji potonuloj u probleme zbog loše integracije. FT tako piše da bande u Švedskoj evoluiraju, odnosno primarna im više nije trgovina drogom. Policija i lokalni političari tvrde da je sve više dokaza da bande sada primarno zarađuju na prevarama i čak da vode dijelove socijalne države.

Jedna procjena, piše FT, govori o 570 miliona dolara profita, što je dva puta više od zarade u biznisu s drogom. “Imamo sistem gdje bande vode škole i domove. Iza nas je 20 godina deregulacije, a bili smo prenaivni. Imamo školski sistem koji radi protiv integracije segregacijom”, kaže Erik Pelling, gradonačenik Uppsale.

Naime, siromašna područja obično imaju najgore škole. Niko, piše FT, ne zna koliko je inflitracija daleko odmakla. Bezbjednjaci smatraju da se proširila i na neke stranke. Posljednji slučaj koji je odjeknuo, i hrani pomenuti narativ, je slučaj službenice s jednog švedskog suda protiv koje se vodi istraga pod opužbom da je odavala informacije kriminalcima i da je čak dozvolila kriminalcima da koriste njen službeni kompjuter. Žena negira optužbe.

Jedna od specifičnosti situacije u Švedskoj je da su članovi bandi sve mlađi. Kao počinitelji najvećih zločina hapšeni su dječaci od 14 godina. Jedan od razloga leži u činjenica da pravosuđe predviđa niže kazne. Tako mladić od 25 godina za detonaciju bombe dobija pet godina zatvora, a maloljetni saučesnik deset mjeseci u popravnom domu. Bande, kaže policija, sve češće regrutujuu svoje “pješake” upravo iz tih domova. Gradonačelnik Uppsale Pelling za FT kaže kako atentatori u slučajevima u Uppsali često dolaze kao unajmljenog ubice iz drugih dijelova zemlje.

Sagovornici FT podjsećaju kako je nekada Malmo bio najgori grad po pitanju nasilja i kriminala. No, ono je sada mnogo gore u drugim švedskih gradovima, dok se grad na jugu Švedske oporavio po tom pitanju. Tamošnje vlasti kažu da nije samo riječ o policijskim racijama, istragama i operacijama. Dobar dio, vjeruju, rezultat je rada s lokalnom zajednicom. Tu se slažu i odbornica Sulaiman i kriminolog Gerell. “Treba raditi s trogodišnjacima da s deset godina ne bi bili lak plijen bandama”, kažu oni. “Najbolje cjepivo za neulazak u bandu je završetak srednje škole. A sve veći broj klinaca jedva završava osnovnu u Malmou”, kaže Sulaiman.

Izvor: “Jutarnji list”

Foto: Detalj sa ranijih nereda na ulicama Švedske (Printscreen/NBC)