Tamna se sjena nadvila nad svijetom. The Economist i ove godine, po 38. put, objavljuje svoja predviđanja za nadolazeću godinu, no analizu uglednog nedjeljnika još nikada nije zasjenila jedna jedina osoba kao što je to ovaj put slučaj s Donaldom Trumpom. Ljudi su polako počeli shvatati da je Trumpova pobjeda na izborima u novembru sljedeće godine sve izglednija.

Trump dominira republikanskim predizborima. Neke ga ankete stavljaju i ispred Bidena u ključnim državama u kojima je moguć preokret. U jednoj od njih, 59 odsto glasača radije bi povjerilo ekonomiju Trumpu, a tek 37 odsto Bidenu. Mnogobrojne tužbe i sudski procesi, barem na predizborima, samo su ojačali Trumpovu poziciju. Demokrate su se decenijama oslanjale na podršku Afroamerikanaca i Hispanoamerikanaca, ali sada ih značajan broj napušta stranku. Bilo kakav posrtaj nekog od kandidata u sljedećih 12 mjeseci, mogao bi odrediti ishod trke koju čitav svijet posmatra sa zebnjom.

Vrlo je opasan trenutak da čovjek poput Donalda Trumpa ponovo zakuca na vrata Ovalnog kabineta. U SAD-u je demokratija u nevolji. Trumpova tvrdnja da je zapravo pobijedio na izborima 2020. više je od laži: to je cinična opklada kroz koju je pokušao pokazati da može zastrašiti i manipulisati svojim sunarodnjacima – i u tome je uspio.

Amerika se suočava i sa sve većim neprijateljstvima na vanjskopolitičkom planu: tu je ruska invazija na Ukrajinu, Iran i njemu odane militantne grupe na Bliskom istoku i Kina i njen odnos prema Tajvanu. Te tri zemlje – Rusija, Iran i Kina – labavo koordiniraju svoje napore i dijele sličnu viziju novog međunarodnog poretka u kojem je sila uvijek u pravu, a autokrate su sigurne.

Budući da mu MAGA republikanci već mjesecima planiraju drugi mandat, Trump 2 mogao bi biti organizovaniji od Trumpa 1. Njemu najodaniji ljudi zauzeli bi najvažnije pozicije. Trump bi se posve slobodno mogao posvetiti odmazdi, ekonomskom protekcionizmu i teatralno ekstravagantnim poslovima. Nije ni čudo što vjerojatnost drugog Trumpovog mandata svjetske parlamente i dvorane za sastanke baca u očaj. Ali očaj nije plan. Vrijeme za uvođenje reda u tjeskobu, odavno je prošlo.

Ali, najveća prijetnja koju Trump predstavlja je ona vlastitoj zemlji. Kad bi ponovno osvojio vlast nakon negiranja rezultata iz 2020, sigurno bi insistirao u svom stavu da samo gubitnici dopuštaju da ih vežu norme, običaji i samopožrtvovnost koji čine naciju. U želji da progoni svoje neprijatelje, Trump će ratovati protiv svake institucije koja mu stane na put, uključujući sudove i Ministarstvo pravosuđa.

PUTIN I XI BI BILI SREĆNI

Trumpova pobjeda iduće godine takođe bi imala duboke implikacije u inostranstvu. Kina i njeni saveznici bi se radovali jer bi imali dokaz da američka demokratija ne funkcioniše. Ako je Trump pogazio pravila izbornog procesa i građanska prava u Sjedinjenim Državama, njegove diplomate se u inostranstvu ne bi mogle zalagati za suprotno.

Bila bi potvrđena sumnja globalnog juga da su američki pozivi da se učini ono što je ispravno, zapravo obično licemjerje. Amerika bi postala samo još jedna velika sila.

Trumpovi protekcionistički instinkti takođe bi bili oslobođeni svih okova. U njegovom prvom mandatu privreda je do neke mjere napredovalo uprkos carinama na kinesku robu. Njegovi planovi za drugi mandat bili bi još štetniji. On i njegovi pomoćnici razmišljaju o univerzalnoj carini od 10 odsto na uvoz, što je više od tri puta više od današnjeg nivoa. Čak i ako ga Senat uspije obuzdati, protekcionizam opravdan ekspanzivnim pogledom na nacionalnu bezbjednost povećao bi cijene za Amerikance.

Trump je u svom prvom mandatu takođe pokrenuo ekonomiju rezanjem poreza i isplatama covid dodataka. Ali, sada Amerika ima proračunski deficit u razmjerama karakterističnim samo za ratno stanje, a troškovi servisiranja dugova još su veći. Smanjenje poreza podstaklo bi inflaciju, a ne rast.

Na međunarodnom planu je prvi Trumpov mandat bio bolji od očekivanog. Njegova administracija snabdijevala je Ukrajinu oružjem, pokušavala postići mirovni sporazum između Izraela, UAE-a i Bahreina i prestrašila evropske zemlje tako da one povećaju svoje izdatke za obranu.

Američka politika prema Kini postala je oštrija. Ako na neke stvari zažmurite, još jedan transakcijski predsjednički mandat mogao bi donijeti i neke koristi. Trumpova ravnodušnost prema ljudskim pravima mogla bi učiniti saudijsku vladu spremnijom na saradnju nakon završetka rata u Gazi i ojačati odnose s vladom Narendre Modija u Indiji.

Ali, drugi mandat bi bio drugačiji, jer se svijet promijenio. Nema ničeg lošeg u tome što su zemlje transakcijske: one su dužne staviti svoje interese na prvo mjesto. Međutim, Trumpova silna želja da postigne poslovni dogovor i njegov osjećaj za interese Amerike nemaju utemeljenje u stvarnosti, niti su vođeni nekim temeljnim vrijednostima.

Trump smatra da je za Ameriku loše da troši svoju krv i bogatstvo u Evropi. Stoga je zaprijetio da će u jednom danu završiti rat u Ukrajini i uništiti NATO, možda odustajanjem od obaveze da se napad na jednu zemlju tretira kao napad na sve. Na Bliskom istoku Trump će vjerovatno bezrezervno podržati Izrael, koliko god to dolijevalo ulje na vatru sukoba u regiji. U Aziji bi mogao biti spreman za sklapanje dogovora s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom o napuštanju Tajvana jer ne vidi zašto bi Amerika išla u rat s nuklearnom supersilom zbog nekog malog ostrva.

Saznanje da će Amerika napustiti Evropu Putina bi moglo podstaći da nastavi da se bori u Ukrajini i da napadne bivše sovjetske zemlje poput Moldavije ili baltičkih država. Bez američkog pritiska, Izrael vjerovatno neće postići unitrašnji konsenzus za mirovne pregovore s Palestincima. Računajući da Trump ne stoji uz svoje saveznike, Japan i Južna Koreja mogli bi nabaviti nuklearno oružje.

Ako nastavi da tvrdi da Amerika nema globalnu odgovornost da pomogne u suočavanju s klimatskim promjenama, Trump bi mogao uništiti sve dosadašnje napore da se one uspore. A okružen je kineskim jastrebovima koji vjeruju da je sukob jedini način da se očuva američka dominacija. Uhvaćena između predsjednika koji sklapa dogovore i njegovih ratnohuškačkih zvaničnika, Kina bi se lako mogla preračunati u pogledu Tajvana, što bi imalo katastrofalne posljedice.

IZBORI KOJI SU SILNO VAŽNI

Drugi Trumpov mandat bio bi prekretnica na način na koji prvi to nije bio. Pobjeda bi potvrdila da su njegovi najrazorniji instinkti o moći ispravni.

Njegovi će planovi naići na manji otpor. A budući da bi ga Amerika izglasala iako je znala najgore, njen bi moralni autoritet pao.

O izborima će odlučiti desetine hiljada birača u svega nekoliko država. Godine 2024. sudbina svijeta zavisiće o njihovim glasačkim listićima.

Izvor: “Jutarnji list”

Foto: Printscreen