Crnogorci u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 4.517 Crnogoraca, od čega najviše u Gradu Zagrebu (1.191), zatim Istarskoj županiji (759), Primorsko-goranskoj (642), Splitsko-dalmatinskoj (485), Osječko–baranjskoj (319) i Dubrovačko-neretvanskoj (307). Crnogorcima u Hrvatskoj priznat je status nacionalne manjine, a Republika Hrvatska od 2005. godine pruža i finansijsku podršku radu udruženja koja okupljaju našu manjinu u ovoj zemlji. Crna Gora i Hrvatska potpisnice su Sporazuma o zaštiti prava crnogorske manjineu Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Crnoj Gori (potpisan 14. januara 2009. godine; potvrđen 5. aprila 2011. godine).

Proslava povodom 25 godina postojanja Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, 2016. godina

Crnogorci u Republici Hrvatskoj, kao i pripadnici ostalih nacionalnih manjina, organizovani su po dva osnova: kroz udruženja ili društva (na osnovu Zakona o udrugama) i preko vijeća i predstavnika (na osnovu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u RH). Članove vijeća i predstavnike biraju pripadnici crnogorske nacionalne manjine u RH svake četiri godine na izborima koje organizuje Vlada RH. Vijeća se osnivaju na nivou opština u cilju ostvarivanja političkih prava naše manjine. Vijeća blisko sarađuju sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske kao najvećim i najznačajnijim udruženjem koje okuplja crnogorski korpus od svog osnivanja 21.12.1991. godine.

Sa Lučindanskih susreta, Zagreb, 2018. godina

Aktivnosti koje realizuje Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske imaju za cilj očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta crnogorske manjine, te naročito promociju kulture Crne Gore u RH. NZCH kao krovnu organizaciju čine: Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeke, Zajednica Crnogoraca Splita, Nacionalna zajednica Crnogoraca Pule, Udruženje Crnogoraca „Obod“ Karlovac i prijatelja Crne Gore, Društvo Crnogoraca i prijatelja „Onogošt“ Rovinj, Društvo Crnogoraca i prijatelja Osječko-baranjske županije Osijek, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ Umag, Zajednica Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske županije.

Obilježavanje Dana državnosti Crne Gore, Park šuma Golubinjak, Rijeka, 2019. godina

Prema evidenciji Uprave za dijasporu, u Republici Hrvatskoj postoje i druga udruženja koja ne djeluju u okviru NZCH, a to su: Crnogorsko-kulturno društvo „Montenegro-Montenegrina“ Osijek, Demokratski savez „Montenegro-Montenegrina“ Osječko-baranjske županije, Hrvatsko-crnogorsko društvo prijateljstva „Montenegro-Montenegrina“ Varaždin-Osijek, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore grada Zadra i Zadranske županije Hrvatsko – crnogorsko društvo prijateljstva „Croatica – Montenegrina“ iz Osijeka.

Obilježavanje Dana državnosti Crne Gore, Park šuma Golubinjak, Rijeka, 2019. godina

U okviru Saveza Crnogoraca Hrvatske djeluju: Društvo crnogorsko-hrvatskog prijateljstva Dubrovnik, Zajednica Crnogoraca Primorsko-goranske županije Rijeka, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Budva“ iz Koprivnice, Crnogorsko društvo „Montenegro-Montenegrina“ iz Belog Manastira, KUD „Montenegro“ Zagreb i Zajednica Crnogoraca Istarske županije Pula.

U Istri djeluje Društvo perojskih Crnogoraca „Peroj 1657“ koje prisno sarađuje sa starom domovinom, ali i sa svim ostalim udruženjima u Hrvatskoj u okviru aktivnosti koje za cilj imaju očuvanje identiteta, običaja, jezika i kulture Crne Gore.

Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović uručuje Povelju crnogorskim iseljenicima u Peroju, 2019.

Najveći dio crnogorskog korpusa u R. Hrvatskoj okuplja se oko Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i aktivnosti koje ona sprovodi. Najznačajnije aktivnosti koje NZCH već tradicionalno realizuje su Lučindanski susreti koji se organizuju još od 1999. godine, svake predzadnje subote u oktobru mjesecu, a na kojima bude i do 1000 posjetilaca; Petrovdanski sabor koji se organizuje svake druge subote u julu mjesecu u spomen na čuveni crnogorski Zbor, uz obilježavanje Dana ustanka i Dana državnosti Crne Gore; Dani crnogorske kulture, Dani crnogorskog filma, Dani crnogorskog teatra, Dani crnogorske umjetnosti, Dani crnogorske književnosti, na kojima su učestvovali poznati crnogorski glumci, pijanisti, gitaristi, karikaturisti, režiseri, književnici, kulturno umjetnička društva; Organizacija raznih izložbi i dr. U dijelu informisanja, a naročito izdavaštva, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima izuzetne rezultate. Od 2000-te godine redovno izlazi glasilo Nacionalne zajednice „Crnogorski glasnik“ kao dvomjesečnik u kojem se bilježe sve značajnije aktivnosti Crnogoraca u RH, kao i informacije iz različitih područja a bitne su za crnogorski korpus u RH. Od 2002. godine kao almanah (dvogodišnjak) izlazi i „Ljetopis crnogorski“ sa prikazom najznačajnijeg i najbitnijeg u tom vremenskom razdoblju, prvenstveno u kulturnoj sferi u Crnoj Gori i Hrvatskoj. U dijelu izdavaštva 2000. godine NZCH je publikovala oko sto vrijednih naslova u okviru biblioteke LUČA.

Gradonačelnik grada Vodnjana Klaudio Vitasović, šef kabineta gradonačelnika Filip Macan i predsjednik društva perojskih Crnogoraca „Peroj 1657“ Miodrag Popović u posjetiUpravi za dijasporu 2019. godine

Društvo perojskih Crnogoraca „PEROJ 1657“ osnovano je 15.11.2000. godine. Društvo djeluje u okviru četiri sekcije, i to: pjevačke, folklorne, sekcije za očuvanje povijesne i kulturne baštine Peroja i sportske sekcije. Pjevačka grupa „Peroj 1657” njeguje stare perojske pjesme, a 2004. godine objavili su i CD „Starinske perojske pjesme”. Folklorna sekcija je formirana krajem 2003. godine, a nakon nabavke nošnje koju je rukovodstvo društva naručilo iz Crne Gore. Obije sekcije imaju brojne nastupe na lokalnim, državnim i međunarodnim festivalima, smotrama i priredbama. Sekcija za očuvanje povijesne i kulturne baštine aktivna je praktično od osnivanja a njeni najznačajniji rezultati su izrada rodoslovnih stabala svih perojskih porodica još od njihovog doseljenja iz Crne Gore, davne 1657. godine. Takođe oformljena je vrijedna biblioteka od preko 3000 knjiga pod nazivom „Njegoš“, a koja je otvorena dva puta nedjeljno za sve zainteresovane posjetioce.

Predsjednik Društva Crnogoraca i prijatelja „Budva“ u posjeti Upravi za dijasporu, 2019. godina

Od osnivanja Društva, u kontinuitetu, u julu mjesecu svečano se obilježava dan doseljenja  Crnogoraca u Peroj (21.7.1657. godine).

Takođe, vrijedni su pomena projekti Hrvatsko-crnogorskog društva „Croatica-Montenegrina“, koje je osnovano 2000. godine u Osijeku, a na čijem čelu je prof. dr Milorad Nikčević, književni istoričar, teoretičar i književnik, koji je za svoj stručni, naučni i pedagoškirad dobio više priznanja i nagrada, od kojih je svakako najznačajnije državno priznanje reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za „višegodišnje zasluge za kulturu/znanost i približavanje njenih vrijednosti između Republike Hrvatske i Crne Gore“. Savez Crnogoraca Hrvatske osnovan je 2006. godine i ima zapažene rezultate na planu unapređenja kulturne saradnje i razmjene između dvije zemlje.

Posjeta Željka Novakovića i Slobodana Petkovića, predstavnika Zajednice Crnogoraca Primorsko-Goranske županije iz Rijeke, Upravi za dijasporu

Veselin Aga Simović (1930 – 2014) bio je veliki naučni radnik koji je svojim znanjem i umijećem dao nemjerljiv doprinos nauci i praksi iz područja građevinskog konstruktorstva, zbog čega je za života bio dobitnik brojnih priznanja i nagrada, između ostalog, Republičke nagrade za naučni rad „Nikola Tesla“ (1973.), Ordena rada sa crvenom zastavom dodijeljenog za aktivnost u Međunarodnom konsultativnom odboru UN-a za pomoć Crnoj Gori nakon potresa (1985.), nagrade za životno djelo od Hrvatskog saveza građevinskih inženjera (1996.), nagrade Grada Zagreba za životno djelo za znanstveni doprinos (2009.), nagrade za životno djelo „Kolos” Hrvatske komore inženjera građevinarstva (2011.), kao i odlikovanja Reda Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića (2011.).

Prof. dr Milorad Nikčević, član Savjeta za saradnju Crne Gore sa dijasporom

Simović je dobitnik Ordena crnogorske zastave drugog stepena, za izuzetan doprinos očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj kao i za dugogodišnji publicistički, naučno-stručni rad i efikasno upravljanje naučno-stručnim institucijama.

Prof. dr Veselin Aga Simović, nekadašnji predsjednik zagrebačkog Vijeća Crnogorske nacionalne manjine

Veselin Simović-Aga je jedan od osnivača Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske (1991.). Na izborima za članove Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba biran je u tri mandata za člana i predsjednika Vijeća. Osnivanjem Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH (2005.) izabran je za njenog predsjednika, što je (2007. i 2012.) ponovljeno i u drugom i trećem mandatu. Simović je dao ogroman doprinos unapređenju statusa i djelovanja nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj.

Mješoviti odbor za sprovođenje Sporazuma

Sporazum između Crne Gore i Republike Hrvatske o zaštiti prava crnogorske manjine u R. Hrvatskoj i hrvatske manjine u Crnoj Gori potpisan je 2009. godine, a potvrđen u Skupštini Crne Gore usvajanjem Zakona 2011. godine. U cilju sprovođenja Sporazuma, strane potpisnice su formirale Međuvladin mješoviti odbor (MMO) koji se sastaje najmanje jedanput godišnje, naizmjenično kod strana potpisnica Sporazuma.

Sa sjednice Međuvladinog mješovitog odbora održanoj u Zagrebu, 2017. godina

Direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović sekretar je ovog tijela koje se pokazalo kao koristan instrument za razgovor o temama koje značajno utiču na život Crnogoraca u Hrvatskoj i Hrvata u Crnoj Gori, a što sveukupno utiče na unapređenje odnosa između ove dvije zemlje.

Glavna fotografija: Proslava Dana nezavisnosti Crne Gore, Zagreb, 2019. godina