Sedmicu nakon invazije na Ukrajinu Rusija je okupila mehanizacionu kolonu od 64 km kako bi isnažno napala Kijev sa sjevera.

No, konvoj oklopnih vozila i kamiona za snabdijevanje zaustavio se u roku od nekoliko dana, a ofanziva je propala, dobrim dijelom zbog niza noćnih zasjeda koje je izveo tim od 30 ukrajinskih specijalaca i operatera dronova na “quad” vozilima, kaže jedan ukrajinski zapovjednik.

Operateri dronova povučeni su iz jedinice za vazdušno izviđanje, Aerorozvidka, koja je započela prije osam godina kao grupa dobrovoljnih IT stručnjaka i hobista koji su dizajnirali svoje strojeve i evoluirala je u bitan element u uspješnom ukrajinskom otporu ruskom agresoru.

Međutim, dok je Zapad Ukrajini isporučio hiljade  protivtenkovskih i prtivvazdušnih projektila te druge vojne opreme, aeroizvidnica je bila prisiljena pribjeći grupnom finansiraju i mreži ličnih kontakata kako bi nastavila dalje tako što je nabavila komponente kao što su napredni modemi i termovizijske kamere, uprkos izvoznim kontrolama koje zabranjuju njihovo slanje u Ukrajinu.

Zapovjednik jedinice, potpukovnik Jaroslav Hončar, iznio je izvještaj o zasjedi u blizini grada Ivankiva koja je pomogla zaustaviti ogromnu, tešku rusku ofanzivu, Rekao je da su ukrajinski borci na četvorociklima mogli noću prići ruskoj koloni koja je napredovala vozeći se kroz šumu s obje strane ceste koja vodi južno prema Kijevu iz smjera Černobila.

MALA JEDINICA NAPRAVILA PUNO ŠTETE RUSIMA

Ukrajinski vojnici bili su opremljeni noćnom optikom, snajperskim puškama, daljinski detoniranim minama, bespilotnim letilicama opremljenim termovizijskim kamerama i sposobnim za bacanje malih bombi težine do kilogram i po.

Ta jedna mala jedinica u noći je uništila dva-tri vozila na čelu ovog konvoja, a nakon toga je zaglavila. Tu su ostali još dvije noći i uništili mnoga vozila, rekao je Hončar.

Rusi su razbili kolonu u manje jedinice kako bi pokušali napredovati prema glavnom gradu Ukrajine, ali isti je jurišni tim uspio izvesti napad na njeno skladište opreme, tvrdio je, osakativši sposobnost Rusa za napredovanje.

“Prvi ešalon ruskih snaga ostao je bez grijanja, nafte, bombi i bez plina. I sve se to dogodilo zbog rada 30 ljudi”, rekao je Hončar.

Jedinica Aerorozvidka takođe tvrdi da je pomogla poraziti ruski vazdušni napad na vazdušnu luku Hostomel, sjeverozapadno od Kijeva, prvog dana rata koristeći se bespilotnim letilicama za lociranje, ciljanje i granatiranje oko 200 ruskih padobranaca skrivenih na jednom kraju uzletišta.

To je uveliko pridodalo činjenici da se nisu mogli koristiti ovim uzletištem za dalji razvoj svog napada, rekao je potporučnik Taras, jedan od Hončarovih pomoćnika.

Svi detalji ovih tvrdnji ne mogu se nezavisno provjeriti, ali američki odbrambeni zvaničnici rekli su da su ukrajinski napadi pridonijeli zaustavljanju oklopne kolone oko Ivankiva. Ogromna količina borbenih snimaka iz vazduha koje su objavili Ukrajinci naglašavaju važnost dronova za njihov otpor.

Pokretači jedinice učestvovali su i na Majdanu 2014.

KORIJENI JEDINICE

Jedinicu su pokrenuli mladi univerzitetski obrazovani Ukrajinci koji su učestvovali u pobuni na Majdanu 2014. i dobrovoljno su se prijavili da svoje tehničke vještine koriste u otporu protiv prve ruske invazije na Krim i pobune u regiji Donbas.

Njihov osnivač, Volodimir Kočetkov-Sukač, bio je investicijski bankar koji je poginuo u akciji 2015. u Donbasu. Rusi mogu uhvatiti elektronički potpis drona i brzo pogoditi mjesto operatera minobacačem, tako da se timovi Aerorozvidke moraju brzo kretati i trčati.

Hončar je bivši vojnik koji je postao konsultant za IT marketing i koji se vratio u vojsku nakon prve ruske invazije. Taras je bio savjetnik za upravljanje, specijalizovao se za prikupljanje sredstava za jedinicu i tek u februaru se pridružio kao borac na puno radno vrijeme.

DIZAJNIRALI VLASTITE DRONOVE

U svojim ranim danima jedinica je koristila komercijalne nadzorne dronove, ali njen tim inženjera, dizajnera softvera i entuzijasta dronova kasnije je razvio vlastite dizajne dronova.

Napravili su niz nadzornih bespilotnih letilica, kao i velike mašine s osam rotora promjera metar i po, sposobne bacati bombe i i protivtenkovske rakete, te stvorili sistem pod nazivom Delta, odnosno mrežu senzora duž linija fronta koja se pretvara u digitalnu kartu kako bi zapovjednici mogli vidjeti neprijateljske pokrete u stvarnom vremenu.

MUSKOV STARLINK JE STIGAO U PRAVI ČAS

Sad koriste satelitski sistem Starlink, koji je isporučio Elon Musk, za prenos podataka uživo ukrajinskim artiljerijskim jedinicama, omogućujući im da se orijentišu na ruske ciljeve.

Jedinicu je 2019. raspustio tadašnji ministar odbrane, ali je žurno oživljena u oktobru prošle godine zbog prijetnje ruske invazije.

I DALJE IMAJU STATUS “VOJNIH AMATERA”

Sposobnost održavanja vezdušnog pogleda na ruske pokrete bila je ključna za uspjeh ukrajinske taktike gerilskog stila. Ali napori Aerorozvidke da se proširi i zamijeni izgubljenu opremu bili su ometeni zbog ograničene ponude bespilotnih letjilica i komponenti, a napori da se oni osiguraju putem nabave ministarstva odbrane su imali slab učinak, djelimično zato što su tek nedavno dodati u oružane snage i još se smatraju autsajderima u tom smislu.

Nadalje, neki od naprednih modema i termalnih kamera proizvedenih u SAD-u i Kanadi podliježu kontroli izvoza, pa su pribjegli grupnom finansiranju i zamolili globalnu mrežu prijatelja i podržavalaca da ih pronađu na eBayu ili drugim internet stranicama.

Marina Borozna, koja je bila studentkinja ekonomije na univerzitetu s Tarasom, istražuje načine kako kupiti ono što je potrebno jedinici i pronalazi puteve za prenošenje zaliha preko granice.

“Znam da ima ljudi koji im žele pomoći u borbi, ljudi koji žele učiniti nešto više od humanitarne pomoći. Ako želite riješiti temeljni uzrok ove ljudske patnje, morate pobijediti rusku invaziju. Aerorozvidka čini veliku razliku i potrebna im je naša podrška”, rekla je Borozna.

Njen partner, Klaus Hentrich, molekularni biolog iz Cambridgea, takođe pomaže u nabavci opreme, oslanjajući se na svoje iskustvo ročnika u njemačkoj vojsci.

“I sam sam bio u artiljerijskoj izviđačkoj jedinici, pa sam odmah shvatio koliki je uticaj Aerorozvidke. Oni učinkovito daju pogledsvojoj artiljeriji. Ono gdje možemo napraviti razliku jeste prikupiti međunarodnu podršku, bilo da se radi o finasijskim doprinosima, pomoći da se teže pronađu tehničke komponente ili donacijama običnih civilnih bespilotnih letilica”, rekao je Hentrich.

ELEKTRONSKO RATOVANJE

Jedinica takođe traži načine za prevladavanje ruskog ometanja, dijela elektronskog ratovanja koji se vodi u Ukrajini paralelno s bombama, granatama i projektilima. Trenutno Aerorozvidka obično čeka da Rusi isključe svoju opremu za ometanje kako bi lansirali vlastite dronove, a zatim istovremeno šalje svoje mašine. Jedinica zatim koncentriše svoju vatrenu moć na vozila za elektronsko ratovanje.

Hončar opisuje ove tehnološke bitke i Aerorozvidkin način borbe kao budućnost ratovanja, u kojoj rojevi malih timova umreženih uzajamnim povjerenjem i naprednom komunikacijom mogu nadvladati većeg i teže naoružanog protivnika.

“Mi smo poput košnice pčela. Jedna pčela nije ništa, ali ako se suočiš sa hiljadu možeš pobijediti veliku silu. Mi smo kao pčele, ali radimo noću”, rekao je.

Izvor: Dnevnik.hr

Foto: Printscreen/Guardian