–  Rusija se još nijednom nije suočila sa sankcijama kakve joj pripremamo drzne li se napasti Ukrajinu. Platit će visoku cijenu. Bit će to katastrofa za nju – rekao je vrlo rezolutno američki predsjednik Joe Biden u govoru održanom u povodu godinu dana od dolaska u Bijelu kuću.

Ukrajina je goruće sigurnosno pitanje, strah od ruske intervencije sve je izraženiji, a Europa se vraća u nespokojna vremena najopasnijih hladnoratovskih kriza s početka 60-ih godina 20. stoljeća.

Biden misli da “Putin mora nešto učiniti” u vezi s Ukrajinom, ali kaže da Putin želi “izbjeći otvoreni i sveopći sukob sa Zapadom”. Doduše, američki predsjednik kaže da nije sasvim siguran što Putin smjera.

– Odluka mu može ovisiti o tome na kojoj će se strani kreveta probuditi – prpošan je Biden i očito priznaje da je u ovoj krizi Putin prilično nepredvidljiv, ali da je i previše toga, gotovo u ultimativnoj formi, stavio na stol da bi se mogao samo tako povući.

‘Stvar života i smrti’

Podsjetimo, Rusi su rekli da je pitanje ukrajinskog prijema u NATO za njih “stvar života i smrti”, a da se o pitanjima sigurnosti u Europi i svijetu može razgovarati samo u slučaju ispunjenja uvjeta o jasno izrečenom “ne” ukrajinskom članstvu u NATO-u. Premda iz NATO-a cijelo vrijeme stižu upozorenja da Rusija ne može diktirati uvjete njihova strateškog razvoja te sprečavati volju suverenih država da same biraju svoje političke prioritete, Joe Biden je rekao kako je “teško vjerovati da bi Ukrajina” u skoroj budućnosti mogla u NATO.

– To se neće tako skoro dogoditi jer se moraju ispuniti mnogu uvjeti – rekao je Biden, napomenuvši da Ukrajina mora razviti demokratske institute i “još mnoge druge stvari” (očito je mislilo na borbu s korupcijom, po kojoj je ta zemlja među najgorima na svijetu).

Doduše, ukrajinski šef države Volodimir Zelenski rekao je kako tijekom 2022. očekuje da se Ukrajini “da vremenski okvir” o tome kada može očekivati članstvo. Mnogi analitičari smatraju da se to neće dogoditi još najmanje pet do deset godina. No, Biden je dao naslutiti da među zapadnim, natoovskim i briselskim saveznicima ima (dovoljno) raznoglasja kada je u pitanju Ukrajina i moguća ruska intervencija, kao i po pitanju sankcija.

Pitanje SWIFTA

Iako je rekao da bi u slučaju invazije Rusija bila izbačena iz međunarodnog bankovnog-financijskog sustava te ne bi mogla obavljati trgovinske i financijske operacije u dolarima, priznao je da su neki saveznici “suzdržani o tome”. Podsjetimo da je Njemačka jedna od zemalja koje se protive tome.

Biden je rekao i da se za prijem Ukrajine u NATO mora postići konsenzus svih 30 članica, a dao je naslutiti da nisu svi baš oduševljeni. Iako nije spominjao tko su te članice, već se dulje vrijeme nagađa da bi to mogle biti Mađarska i Grčka, a kako znamo da Janez Janša u stopu prati Viktora Orbana, možda ni Sloveniju ne treba isključiti (vidi samo odnos prema sankcijama za Milorada Dodika).

Zanimljivo je da i neke članice NATO-a imaju različit pristup “ruskim prijetnjama”. Naime, bude li se radilo samo o “ograničenoj umiješanosti”, odnosno napadu, dio članica NATO-a ne misli da treba drastično reagirati ili kažnjavati Rusiju. Bidenova glasnogovornica Jen Psaki ipak je pojasnila da će se “bilo kakvo narušavanje ukrajinske granice” smatrati napadom na tu zemlju.

Blinken u Kijevu

Antony Blinken, američki državni tajnik u Kijevu, pružio je, pak, “nepokolebljivu podršku” Ukrajini, rekavši da, osim što gomila trupe na njezinim granicama, Rusija ima u planu daljnju destabilizaciju te zemlje i pokušat će izazvati raskol u ukrajinskom društvu. Rusija posljednjih dana šalje svoje trupe i naoružanje u Bjelorusiju, gdje bi nedaleko od ukrajinske granice u veljači trebali početi rusko-bjeloruski manevri, a neki ruski vojni analitičari kažu da je to početak “podređivanja bjeloruske vojske” ruskom zapovjedništvu. Napomenimo da je Vjačeslav Volodin, ruski šef Dume i jedan od najbližih Putinovih suradnika, nedavno izjavio da NATO priprema “okupaciju Ukrajine”.

Istodobno iz NATO-a poručuju da u slučaju ruske intervencije oni neće slati svoju vojsku kao ispomoć Kijevu, ali će pojačati svoju vojnu prisutnost u istočnoj Europi, od Bugarske, Rumunjske i Crnog mora, preko srednje Europe, do Baltika. Estonija je već zatražila da Amerikanci, odnosno NATO u tu zemlju pošalje svoje snage, na što je kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao da taj potez Estonije smatra neprijateljskim prema Rusiji.

Biden je najavio da bi se uskoro mogao opet naći s Vladimirom Putinom iako se prije navodilo da bi se to moglo dogoditi tek krajem ove godine, na sastanku G 20 u Indoneziji, ali situacija očito diktira drugačiji tempo. I francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se zauzima za izravan dijalog EU i Moskve, koje “štošta povezuje”. Ruski mediji ističu (Ria novosti) da je Macron priznao europsku ovisnost o ruskom plinu i naftu, što je, po njemu, još jedan od razloga da Bruxelles i Moskva pregovaraju.

Inače, Komunistička partija Rusije u Dumi je podnijela prijedlog da Vladimir Putin prizna neovisnost dviju odmetnutih ukrajinskih paradržavnih tvorevina, Donjecka i Luganska. Iz Kremlja to nisu željeli komentirati dok se prijedlog ne stavi na glasovanje. No, moguće da je ovo samo još jedan probni balon u natezanju sa Zapadom oko Ukrajine. Za sada se čini da i jedna i druga strana igraju po onoj iz zadimljenih kafanskih prijetnji – “držite me da ga ne ubijem”, ali nikad se ne zna u što se to može pretvoriti.

Izvor: Jutarnji list