Đorđo Žujović, u srijedu nešto prije jedanaest sati, sa dvije kante boje stigao je pred mural ratnog zločinca Ratka Mladića u centru Beograda. Za portal Analitika, kaže da ga je iznenadilo to što nije bilo policije.

„Brzo su, međutim, dotrčali neki policajci u civilu. Nijesu očekivali to što sam uradio. Pogrešno procjenjuju ljude i dešavanja u ovoj zemlji. Stvar je u tome da vam za ovo nije potrebna nikakva organizacija. Dovoljan je pojedinac da ukaže na nešto. Dotrčali su potom neki ljudi koji, shvatio sam, pripadaju tim ekstremnim organizacijama. Došlo je do komešanja. Nemam ni respekt, ni strah prema njima. Uradio sam to. Brzo je stigla uniformisana policija, novinari. Mogu oni opet da rade taj mural. To će, kao i sve što je pogrešno, opet dobiti svoj odgovor. Živi bili, pa vidjeli. Makar farba nije skupa“, zaključuje pokazujući riješenost.

Tajmlajn visemesecnih pokušaja da se uništi mural ratnom zlocincu Ratku Mladiću na Vracaru. Posvećen onima koji su "čuvarima" svih ovih meseci otezavali posao. Podrška za Aidu Ćorović i @Jachim992 #ratnizlocini #genocid #mural pic.twitter.com/J91SRPLqCS

— KontraPRESS (@KontraPRESS) November 9, 2021

Razgovarali smo dok je grupa momaka u crnom pokušavala da opere boju koju je Žujović bacio preko murala i lica ratnog zločinca.

„Mislim da će oni pokušati opet da obnove taj mural. Ono što neće moći jeste da skinu ljagu sa obraza Ratka Mladića. To je i jedna vrsta simbolike. Svako u ovoj zemlji ili regionu ima, nažalost, prava da radi tako loše stvari, ali ne znam čemu onda čuđenje kada se neko tome suprotstavi“, pita se Žujović.

Kaže kako sada očekuje prijavu, ali da je uradio potpuno normalnu stvar.

„Ne smatram posebno hrabrim to da se svaki čovjek odupre zlu i da se protiv njega aktivno bori“, objašnjava.

Na početku razgovora provjeravamo i podatak koji su, nedugo nakon onoga što je uradio u centru Beograda, “izbacili” tviteraši – da je njegova porodica povezana sa Crnom Gorom.

„Naravno, Bijelo Polje, Vraneška dolina“, kaže Žujović za Analitiku.

Analitika: Kako biste opisali odnos snaga u srpskom društvu danas?

ŽUJOVIĆ: Vi imate agresivnu, nasilničku i glasnu ali, ipak, manjinu. To što neko dobija prostor u javnosti da širi mržnju ne znači da ima gomilu sljedbenika. Problem je što je ta indoktrinacija zla mnogo jača od promovisanja onoga što je dobro i plemenito. S druge strane, normalni ljudi su inače tihi i bore se za svoj život ne ugrožavajući one oko sebe.

Baveći se aktivizmom više od petnaest godina, shvatio sam da ljudi nijesu odmah spremni da se protiv nečega pobune ili da na nešto odgovore. Ali, loše je da se trenira i izaziva njihova mirnoća. Duboko sam uvjeren, znam, da ova zemlja, ovo društvo, ima potencijala i snage. Samo je pitanje kada će se stvari postaviti na svoje mjesto.

Vi sada imate i peticiju za aboliranje ubica Zorana Đinđića, koja je utihnula nakon naših aktivnosti. I tu se pokazao građanski odgovor. Oni sada vide novi prostor da preko promocije lika i djela Ratka Mladića promovišu svoje vrijednosti.

Analitika: Vjerujete da su to iste grupe ljudi?

ŽUJOVIĆ: Nema tu neke velike tajne. To je isti krug ljudi koji Srbiji i regionu ne da mira. Dobro su pozicionirani u društvu zato što imaju moć koju su prigrabili prethodnih trideset godina. Te stvari moraće da se dovedu u red.

Analitika: Da li odgovor na jačanje tih revizionističkih, radikalno desnih procesa i grupa treba ili mora da bude regionalni?

ŽUJOVIĆ: Sve što se dešava u jednom dijelu regiona prije ili kasnije preliva se u drugi. Slične su nam brige, problemi, slični su nam antijunaci, lažni junaci. Sve je to ista matrica. Jeste jedan od odgovora da ljudi između sebe komuniciraju i organizuju se. Samo, vidimo da su oni koji stoje radikalno desno bolje organizovani. To što rade je od devedesetih hranjeno sa svih strana – intelektualno, finansijski, na sve načine. Nije zato čudo što su bolje organizovani. Mi, sada, moramo biti solidarni.

Ovaj mural nije samo uznemirio, tačnije, najmanje je uznemirio ljude na Vračaru. Mnogo je više uznemirio ljude širom regiona.

Analitika: Mislite li da ima smisla pokušati i institucionalno, negacija genocija kažnjiva je i po Krivičnom zakonu Srbije?

ŽUJOVIĆ: Ne bih se mnogo nadao u institucije, bilo gdje u regionu. Neke stvari su, očigledno, mnogo komplikovane i teške za ljude koji su se uspavali u institucijama u posljednjih trideset godina. Nemam ni očekivanja, ni nadu u tom smislu.

Mora se raditi kroz obrazovni sistem, kroz rad sa mladima, kroz hiljadu i jednu aktivnost, da se ljudi upoznaju sa tim da je zlo – zlo. Indoktrinirani smo pogrešnim vrijednostima. Ne vidim da će institucije tu mnogo da promijene.

Analitika: Kako gledate na budućnost, kada govorimo o ovom problemu? Očekujete li pozitivne pomake?

ŽUJOVIĆ: Plaše me godine koje su pred nama. Iz pandemije ćemo izaći sluđeniji nego što smo bili. Potencijalno siromaštvo, kriza, nerazumijevanje između ljudi, sebičnost… gomila je stvari koje tek dolaze na naplatu. Ovo su područja gdje pogrešne stvari mogu, najprije, da se dese. Istorija, ona bliža, uči nas da nijesam daleko od istine. Plaše me ljudi koji nijesu svjesni svojih postupaka i kuda sve ovo vodi.

KO JE ĐORĐO ŽUJOVIĆ

Đorđo Žujović (34) potpredsjednik je Izvršnog odbora Socijaldemokratske partije Srbije čiji je lider Rasim Ljajić. Žujović je aktivan u politici dugo. Bio je i član predsjedništva LDP-a Čedomir Jovanovića, a i predsjednik studentskog udruženja „Nezavisni studenti Beogradskog univerziteta“. U maju 2018. napali su ga aktivisti Srpske radikalne stranke nedaleko od Hrtkovaca u Vojvodini. Policijska blokada spriječila je radikale predvođene Vojislavom Šešeljem da uđu u Hrtkovce i organizuju skup povodom 26 godina od mitinga u tom mjestu zbog kojeg je Šešelj osuđen u Hagu. Nakon toga došlo je do napada na Žujovića.

Izvor: Portal Analitika

Glavna fotografija: Đorđo Žujović (Printscreen/Telegraf.rs)